Maškare

PUST VA KASTVE Puhanjem u Antonjski rog počet će pusne nemotarije

Biljana Savić



KASTAV Jedno od starih, očuvanih kastavskih nasljeđa svakako je i karnevalska tradicija, odnosno pust. Naime, u vrijeme od blagdana sv. Antona (Antonje, 17. siječnja) do Pepelnice (Pusne srede) svake se subote na Kastavštini održavaju maškarani plesovi – pusni tanci.


Karneval završava na Pepelnicu (Prvu sredu) spaljivanjem živopisno izrađene slamnate lutke, pusta, koja je simbolični krivac za sve nedaće koje su pogodile stanovništvo ovoga kraja proteklih godinu dana.


Buka zvončara 


U Kastavštini su i danas vrlo popularni pohodi zvončara koji vjerojatno sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama zvončari tjerali zimu i zazivali proljeće.




Vrijeme od blagdana sv. Antona do Pepelnice vrijeme je maškara. U čitavoj je Kastavštini, a i na gotovo cijelome sjevernojadranskom prostoru, sačuvana tradicija zvončara. Korijeni ovoga običaja sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama s rogovima ljudi obilazili naselja tjerajući zimu, zle duhove i zazivajući proljeće.


U Kastvu poklade počinju na Antonju, 17. siječnja. Puhanjem se u Antonjski rog najavljuju pusne nemotarije, odnosno pokladne ludosti, a na središnjem se gradskomu trgu okupljaju članovi svih kastavskih pusneh kumpanij (maškaranih družina) iz Rubeša, Jurčića, Spinčića i Trinajstića i predstavljaju svoj pokladni program, te pusta kojega će uz prigodan program osuditi i spaliti na Pepelnicu. Među maškarama se svake godine bira pusni gradonačelnik koji za trajanja karnevala preuzima ključeve Grada i svu vlast.


Osuda i važganje 


U subotu, 19. siječnja, slijedi doček 10. Rally maškaranih oktanaca Halubje – Liburnija, a 25. siječnja bit će otvaranje izložbe »Halubajske zvončarske užanci»« u Guitar caffeu. Nadalje, 2. veljače bit će doček Frlanskeh zvončari, zatim maškarani tanac Dječjega vrtića »Vladimir Nazor«.


»Kako se delaju pusne rožice za krabujosnice pokaževat će Sonja Vlah 8. veljače u Idičinoj peknjici i kako se delaju pusne slašćice – ulenjaki u petak, 15. veljače. Zatim slijedi doček Grobničkeh dondolaši 2. ožujka, pa Ribarska fešta pul Trinajstić, a dan nakon toga doček Mučićeveh zvončari i maškar, a potom doček Halubajskeh zvončari, 4. ožujka. Dječji vrtić »Vladimir Nazor« sudit će mićemu pustu 6. ožujka, a vela osuda i važganje pusta bit će 6. ožujka u 17.30 u Rubešima i u 18.30 u Jurčićima«, najavljuje organizator.


Maškarano ludilo nastavlja se pusnim tancima.


Pusni statut i Zlatna broskva


Grad Kastav jedini ima Pusni statut po kojemu se na dan početka Pusta dodjeljuje Zlatna broskva, specijalna diploma najboljoj maškari u prošloj godini. Tijekom trajanja karnevala u Kastvu se priređuju maškarani tanci, Balinjera spust, dočekuju se zvončari… Na Pepelnicu, zadnjega dana karnevala, spaljuje se pust, tradicionalni krivac za sve prošlogodišnje nevolje. Obrazloženje njegove presude naziva se pusna napoved, odnosno pokladna, karnevalska kronika.