Među velikim gradovima, u olakšavanju financijskog tereta roditelja najizdašniji je Zagreb, koji već godinama za opremu novorođenog djeteta izdvaja od 1.800 do čak 54.000 kuna. Za prvo dijete iz gradskog se proračuna izdvaja 1.800 kuna koje se isplaćuju u dva jednaka obroka tijekom jedne godine. Za drugo dijete naknada je 3.600 kuna, a isplaćuje se kroz dvije godine, a za treće i svako daljnje dijete roditelji primaju impozantnih 54.000 kuna koje se isplaćuju tijekom šest kalendarskih godina. Gradske subvencije za dječji vrtić ovise o prihodima obitelji, pa tako oni s najnižim plaćama vrtić plaćaju po cijeni od 150 kuna, a oni s višim plaćama izdvajaju 600 kuna mjesečno. Zagrebački školarci osim toga imaju pravo na besplatne udžbenike i u osnovnoj i u srednjoj školi. Grad Split za prvo i drugo novorođeno dijete u obitelji roditelje nagrađuje naknadom od 2.000 kuna po djetetu, a za treće i svako daljnje novorođeno dijete izdvaja 3.000 kuna. Subvencije za dječji vrtić osiguravaju cjelomjesečno čuvanje djeteta po cijenama od 230 do 495 kuna, ovisno o broju sati provedenih u vrtiću, a za školske knjige Split je osigurao novčane bonove za djecu roditelja slabijeg imovinskog statusa. Tako novčane bonove u visini od 600 kuna primaju učenici od prvih do četvrtih razreda, a 700 kuna đaci od petih do osmih razreda. Grad Split ove se godine iskazao u subvencioniranju udžbenika, jer su subvencije za kupnju školskih knjiga ranijih godina iznosile 200 ili 300 kuna. Pravo na novčani bon imaju djeca iz obitelji čiji prihod po članu ne prelazi tisuću kuna mjesečno.

U Osijeku se za novorođeno dijete dobiva jednokratna naknada iz gradskog proračuna u iznosu od 1.600 kuna, a za korisnike socijalne naknade gotovo je dvostruko veća i iznosi 3.000 kuna. U plaćanju dječjeg vrtića roditelji sudjeluju mjesečnim iznosom od 300 do 640 kuna, ovisno o broju sati provednih u vrtiću i prihodima po članu obitelji. Za drugo dijete iz iste obitelji upisano u gradski vrtić cijena se smanjuje za 10 posto, za treće 20 posto, a za četvrto i svako naredno za 30 posto. Grad Osijek već neko vrijeme osigurava besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola, ali ne i radne bilježnice. Pravo na njih ove su školske godine dobila samo djeca iz socijalno ugroženih obitelji. (LJ. B. M.)

Prehrana za bebe

I goranske lokalne samouprave trude se financijskom potporom povećati broj rođene djece. Od tri goranska gradića najizdašniji su u Vrbovskom gdje se za prvo dijete dobije 5.000 kuna, drugo 6.000, a treće 7.500 kuna, a među općinama prednjače Fužine gdje se za prvo dijete dobije tri, drugo pet, a treće čak 10.000 kuna. U tzv. »riječkom prstenu« najveće jednokratne potpore obiteljima za rođenje djeteta daje Grad Bakar. Za prvo dijete naknada je 3.000 kuna, za drugo 4.000, za treće 8.000 te za svako sljedeće 10.000 kuna. Na Liburniji, osim u Opatiji, pronatalitetne mjere postoje i u ostale tri općine, a najizdašniji su pritom Matuljci, koji iza Opatije imaju i najjači proračun – u ovoj općini korisnik za novorođeno dijete u obitelji ima pravo na iznos od 3.000 kuna za prvo, 4.000 za drugo i 7.000 kuna. Na crikveničko-vinodoskom području potpore se kreću od 5.000 kuna u Novom Vinodolskom, gdje taj iznos ne ovisi o tome koliko je djece u obitelji, a zanimljiv je i primjer Crikvenice koja za prvo i drugo dijete daje po 1.500 kuna, a već za treće, taj se iznos penje na – 30.000 kuna!

U gotovo svim gradovima i općinama te su jednokratne financijske pomoći pojačane i dodatnim »nagradama« za novorođenčad – u Klani je tako, na primjer, osigurana prehrana za bebe, u Rijeci roditelji koji ispunjavaju uvjete odluke o socijalnoj skrbi imaju pravo na poklon bon za nabavu opreme novorođenčadi u iznosu od 2.000 kuna te besplatnu hranu za dojenče putem Savjetovališta za prehranu dojenčadi, u Općini Vinodolskoj uz potporu daju i po tisuću kuna za opremu za svako dijete, u Kostreni daju i jednokratne novčane pomoći u iznosu tisuću kuna po navršenih šest mjeseci djeteta za svu djecu te pomoći za dojenačku prehranu i opremu u obliku bona u visini 200 kuna mjesečno do navršene prve godine života.

Vrtić i škola

Briga o obiteljima nastavlja se i u vrtićkoj dobi. Jedinice lokalne samouprave sufinanciraju boravak djece u predškolskoj ustanovi u različitim omjerima. Na otoku Krku taj omjer je, na primjer, takav da 70 posto plaćaju gradovi i općine, a 30 posto roditelji, osim u Vrbniku gdje je općina preuzela plaćanje cjelokupnog iznosa iz općinske blagajne. U većini jedinica lokalne samouprave cijena se smanjuje za svako sljedeće dijete iz iste obitelji koje je smješteno u vrtić, a neke općine, kao što su, na primjer, Viškovo, Crikvenica, Bakar i Cres za treće i svako sljedeće dijete osiguravaju besplatan smještaj u vrtiću. Za smještaj djeteta u vrtićke i jasličke programe u Viškovu i Kastvu plaćaju se jedinstvene cijene – u Viškovu ona iznosi 400 kuna za vrtić i 700 kuna za jaslice, a u Kastvu cijena je i za vrtić i za jaslice 750 kuna, a cijena jaslica penje se na 950 kuna ako roditelji žele da im vrtić osigura pelene. U Rijeci sudjelovanje roditelja u punoj cijeni jasličkih i vrtićih programa u Dječjem vrtiću Rijeka ovisi o mjesečnom dohotku po članu kućanstva u odnosu na utvrđenu hrvatsku prosječnu mjeseću plaću i može iznositi 550, 600 ili 720 kuna mjesečno. Osim toga, Grad Rijeka za sufinanciranje privatnih vrtića godišnje izdvaja 4,7 milijuna kuna. Ona djeca čije obitelji ispunjavaju socijalne uvjete uglavnom imaju besplatan boravak u gotovo svim vrtićima, a Grad Cres je jedinstven u Hrvatskoj po tome što djeci iz manjih naselja na otoku sufinacira putne troškove do vrtića i time potiče mlade obitelji da ostaju na selima.

Besplatni udžbenici, bilo da se u cjelosti nabavljaju novi ili se na početku školske godine oni sačuvani proslijeđuju novim osnovnoškolcima kroz sustav »međugeneracijske razmjene«, pravilo su u gotovo svim općinama i gradovima. Prvašići uglavnom dobivaju nove knjige, a nemali je broj jedinica lokalne samouprave koje uz knjige, mališanima koji prvi put kreću u školu daruju i poklon bonove (na primjer, Čavle, Kostrena, Rijeka…), školski pribor ili pak pernice, kao što to čini Omišalj. Treba spomenuti da Grad Mali Lošinj, kako bi potaknuo demografsku obnovu malih mjesta i otoka, besplatne udžbenike osigurava svim osnovnoškolcima na Susku, Unijama i Iloviku te učenicima u Nerezinama i Velom Lošinju. Mnogim učenicima u osnovim školama osigurane su i besplatne ili barem sufinancirane marende. I roditelji srednjoškolaca u mnogim mjestima Primorsko-goranske županije dobivaju financijsku pomoć za kupnju potrebnih školskih knjiga, a školovanje srednjoškolaca mnogi potpomažu i stipendijama. Na stipendije mnogi računati i studenti, a zanimljivo je da Grad Cres s 500 kuna, odnosno 600 ako je riječ o darovitim učenicima i studentima, pomaže svima koji se školuju izvan Cresa i još im financira i putne troškove kako bi im pomogao da ostanu povezani s rodnim otokom.