Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 4
Sutra: 12° 12° 4
27. siječnja 2020.
Mladi doktori

PROBLEM VEĆI OD ODLAZAKA: U KBC-u Rijeka poništena gotovo polovina natječaja za specijalizacije

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Davor Štimac / arhiva NL
Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Davor Štimac / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 26. siječanj 2018. u 18:28 2018-01-26T18:28:25+01:00

Od 12 područja natječaji su poništeni na njih pet pa je riječka bolnica ostala bez specijalizanata iz kardiotorakalne kirurgije, dječje kirurgije, onkologije i radioterapije te ginekologije i opstetricije

Brojka liječnika koji su od ulaska Hrvatske u Europsku uniju prije gotovo pet godina svoju karijeru nastavili u inozemstvu ovih je dana u medijima dosegnula šest stotina, a dokumente za odlazak u inozemstvo prema tvrdnjama liječničkih udruga zatražilo je njih 1.700. Brojka od 600-tinjak liječnika koji su u proteklih pet godina napustili Hrvatsku pritom je procijenjena brojka, pri čemu se vrlo rijetko govori o liječnicima koji su se nakon inozemnog iskustva u međuvremenu vratili u hrvatske bolnice.

Slobodno kretanje

Zbog toga ne bi trebalo brzati sa zaključcima da je Hrvatska u samo pet godina izgubila gotovo pet posto ukupnog broja liječnika koji su, logično, kao visokoprofilirani i traženi stručnjaci među prvima po ulasku u Europsku uniju isprobali jedan od njezinih temeljnih ciljeva, a to je slobodno kretanje ljudi na zajedničkom tržištu.

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Davor Štimac primjećuje da je broj liječnika koji odlaze iz riječke bolnice u padu te smatra da iskustvo koje donose liječnici nakon što su određeni period proveli radeći u inozemstvu pozitivno utječe na struku.

– U proteklih pet godina iz KBC-a Rijeka u inozemstvo je otišlo 25 liječnika, najviše specijalista anesteziologije. Broj onih koji odlaze je u padu jer su primjerice tijekom 2017. godine iz KBC-a otišla svega četiri liječnika što je manje od jedan posto ukupnog broja specijalista u našoj ustanovi. U ovom trenutku dva liječnika specijalista koriste neplaćeni dopust zbog rada u inozemstvu. Tu činjenicu ne osjećamo kao operativni problem, interes liječnika koji žele doći u našu ustanovu trenutačno je veći no što je broj onih koji žele otići u inozemstvo, kaže dr. Štimac.

Puno slojevitiji i dugoročno potencijalno veći problem od odlaska liječnika u inozemstvo za hrvatsko zdravstvo mogao bi postati pad interesa mladih liječnika za određene specijalizacije. U razdoblju od par desetljeća najtraženije specijalizacije, naime, u hrvatskim su bolnicama doživjele potpuni preokret: na prvo su mjestu po atraktivnosti izbile grane poput dermatovenerologije, fizikalne medicine i oftalmologije dok je za neke od temeljnih bolničkih struka, kao što su interna medicina i kirurgija, interes u dramatičnom padu.

Odlazak u inozemstvo po nove vještine

Govoreći o liječnicima koji su otišli u inozemstvo, ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Davor Štimac kaže kako su se neki od njih vratili nakon godinu ili dvije dana.

– Odlazak u inozemstvo na određeni period utječe na promjenu stručnih pogleda, pridonosi stjecanju novih vještina i saznanja, tako da to ne mora značiti ništa loše, a sama bolnica godišnje podupre deset mladih liječnika koji odlaze na jednomjesečna usavršavanja u druge zemlje, smatra Štimac.

Manje kandidata

To jasno ilustrira još jedan primjer iz riječke bolnice koja je u prosincu objavila natječaj za 15 specijalizacija iz ginekologije, anesteziologije, ortopedije, kardiotorakalne kirurgije, dječje kirurgije, neurokirurgije, gastroenterologije, pulmologije, oftalmologije, otorinolaringologije, onkologije i neurologije. Od ukupno 12 ponuđenih grana za 15 specijalizanata natječaji su poništeni čak na pet područja pa je riječka bolnica na ovom natječaju ostala bez novih specijalizanata iz kardiotorakalne kirurgije, dječje kirurgije, onkologije i radioterapije te ginekologije i opstetricije.

– Na zadnjem natječaju najveći interes vladao je za specijalizacije iz fizikalne medicine i rehabilitacije te kliničke radiologije. Iz natječaja krajem 2017. godine poništen je dio raspisanih specijalizacija, dijelom i zbog manjeg broja prijavljenih kandidata uslijed neadekvatnog termina samog natječaja. Naime, trenutačno je na stažu nadarena generacija mladih liječnika. U budućnosti želimo i njima dati priliku za izbor specijalizacije te time podići kompetitivnost i stručni potencijal sudionika u procesima edukacije i provedbi programa specijalizacije liječnika, objašnjava Štimac.

I ravnatelj riječke bolnice potvrđuje da realni trendovi u Hrvatskoj i svijetu pokazuju pad interesa mladih stručnjaka za temeljne medicinske grane, poput interne medicine ili kirurgije. Razloge tome, kako dodaje, dijelom možemo potražiti u činjenici da su procesi učenja u tim djelatnostima zahtjevni i dugotrajni, a opcija izbora radnog mjesta, odnosno mogućnost, primjerice, privatnog rada manja nego u drugim specijalizacijama.

Stalna analiza

– Također, kod nas ne postoji plaćanje prema obavljenom radu, osnovni prihodi su za sve specijalizacije jednaki, a mladi liječnici danas biraju one struke koje će im prije omogućiti veću kvalitetu života. Kontinuirano analiziramo pokazatelje i planski pokušavamo popunjavati mjesta gdje se pojavi potreba za novim specijalizacijama. Ono što u ovom trenutku radimo je dodatno ulaganje u edukaciju i provođenje izobrazbe naših mladih liječnika u našem kliničkom centru te kroz programe edukacije i stručnog usavršavanja u inozemnim bolnicama, objašnjava Štimac.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
U Rijeku stiže PauzaGO: nova usluga omiljene Pauze