Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 4
Sutra: 14° 14° 4
14. studenoga 2019.
Nikad više kontejnera

POVIJESNI REZULTAT Na Brajdici ostvaren rekordan promet od 103,971 TEU-a u šest mjeseci

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 7. srpanj 2017. u 17:59 2017-07-07T17:59:00+02:00

Lipanj je bio najjači mjesec ikada s prometom od 20.872 TEU-a. Učinci su vidljivi oko godinu dana nakon liberalizacije tržišta na željeznici, jer je za čak 54 posto povećan broj kontejnera s Brajdice koji se transportiraju prugom. Prvi put u povijesti godišnji promet mogao bi biti veći od 200.000 TEU-a

Prvi put u povijesti riječka luka je na polovici godine ostvarila više od 100.000 TEU-a kontejnerskog prometa, točnije na terminalu Brajdica zabilježen je rekordan promet od 103.791 TEU-a, što je za 16 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Lipanj je bio najjači mjesec ikada s prometom od 20.872 TEU-a. Važna promjena dogodila se i na željeznici, gdje teret više ne otprema samo HŽ Cargo, već taj posao aktivno rade lokomotive četiri privatna operatera iz tvrtki Rail Adria, Crokombi, PPD i AGIT.

Učinci su vidljivi oko godinu dana nakon liberalizacije tržišta na željeznici, jer je za čak 54 posto povećan broj kontejnera s Brajdice, koji se transportiraju prugom. Udio željeznice u kontejnerskom prometu tako je porastao s 22 na 32 posto, dok ostatatak otpada na cestovni promet. Također su odnedavno u Rijeku stigla i dva nova brodara, a riječ je o američkom APL-u (American President Lines) i OOCL (Orient Overseas Container Line) iz Hong Konga.

Snažan rast kontejnerskog prometa ne bilježi samo Rijeka, već i ostale najveće kontejnerske luke na sjevernom Jadranu. Brojke su u Trstu poznate za razdoblje od prvih pet mjeseci ove godine i tamo se evidentira najveći trend rasta od 17 posto ponajviše zaslugom ulaska brodara MSC-a u vlasničku strukturu luke Trst, te je tamo pretovareno 221.750 TEU-a.

Kontejnerski promet koparske luke u šest mjeseci iznosi oko 450.000 TEU-a, što je oko 9 posto više nego prošle godine. Brojke pokazuju da Kopar i dalje ima četiri do pet puta veći promet, a Trst dva i pol puta veći promet nego Rijeka. Ipak, određeni pozitivni trendovi bilježe se i na Brajdici, što potvrđuje i direktor prodaje tvrtke Jadranska vrata Žarko Acinger.

PROMET

TRST (pet mjeseci 2017.)

221.750 TEU-a (17 % više nego 2016.)

KOPAR

450.000 TEU-a (9% više nego 2016.)

RIJEKA

103.791 TEU-a (16 % više nego 2016.)

Produbljenje Brajdice

– Ako se godina nastavi bez većih tržišnih poremećaja prvi put u povijesti imat ćemo godišnji promet veći od 200.000 TEU-a. Roba za izvoz sada ima udio od 47 posto, a uvoz 53 posto, što je izuzetno važno za nas, jer brodari sada mogu osigurati bolje vozarine za robu i smanjiti broj praznih kontejnera u oba pravca. Time je i cijeli riječki prometni pravac tržišno atraktivniji za sve.

Pozitivno je što vidimo već sada konkretne rezultate od dolaska privatnih operatera na željeznicu, a ograničavajući i sve kritičniji faktor ostaje nam dio infrastrukture koja nedostaje.

Prvi se odnosi na problem predugog čekanja modernizacije željezničkog kolodvora Brajdica te činjenica da već gotovo 5 godina čekamo uređenje intermodalnog terminala uz željeznički kolosijek. Drugi je problem dubina stare obale na Brajdici i produbljenje obalnog ruba do dubine od 14,5 metara kakvu imamo na novom dijelu obale. Taj je projekt odbijen od strane europskog fonda CEF-a i sada u suradnji s Lučkom upravom Rijeka i resornim Ministarstvom mora nastojimo postići dogovor i naći rješenje za realizaciju ovog projekta – ističe Acinger.

Samo produbljenje Brajdice projekt je vrijedan oko 10 milijuna eura prema procjenama Lučke uprave Rijeka. Nakon odbijenice CEF-a postoji mogućnost i da sama tvrtka Jadranska vrata realizira taj projekt, ali bi onda bilo neophodno potpisati aneks koncesijskog ugovora u kojem bi se ta investicija priznala kao dio ulaganja u terminal od strane koncesionara. Neovisno o tome kako će se i kada realizirati projekt produbljenja Brajdice izuzetno je važno osigurati nesmetani rad terminala. Jaružanje mora moglo bi stoga potrajati oko godinu dana, jer bi se izvodilo kada na vezu nema brodova. Inače, Brajdica prima oko 340 brodova godišnje, ali se dio njih može vezati uz novu obalu, a da istovremeno nesmetano traju radovi na staroj obali.

Foto: D. ŠKOMRLJ

Suhi teret Luke Rijeka u plusu 35 posto

Odlične rezultate bilježi i tvrtka »Luka« Rijeka d. d., koja je u prvih 6 mjeseci ove godine zabilježila ukupan promet od 2,43 milijuna tona suhih tereta, što je povećanje od 35 posto. Najveći skok odnosi se na rasuti teret terminala u Bakru, gdje je bilo 1.395.500 tona tereta s indeksom rasta od 74 posto. Tome treba dodati i 502.203 tona generalnog tereta te kontejnerski promet s Brajdice (1,039 milijuna tona). Rezultati potvrđuju da je prevladana krizna 2016. godina za rasute terete, koja je imala negativan utjecaj na promet suhih tereta u cjelini. Ako se trendovi nastave, godina bi mogla biti okončana s prometom od približno 5 milijuna tona.

Kako ističe predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić povratak partnera iz Mađarske ove godine rezultira snažnim rastom prometa u Bakru.

– Odlični rezultati pretovara u skladu su s našim poslovnim planovima za ovu godinu i već najavljenog većeg povećanja prometa, što se prije svega odnosi na rasuti teret, ali i ostale terete koji su također u rastu. Očekujemo nastavak pozitivnih trendova i sveukupno dobru poslovnu godinu. U drugom dijelu godine planirano je i puštanje u rad novozgrađenih skladišnih kapaciteta na Škrljevu, čime će se otvoriti nove poslovne mogućnosti za Luku, kazao je Devčić.

Vlakovi idu za Srbiju

Predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske Jakov Karmelić smatra kako je iznimno važan dolazak privatnih operatera na željeznicu, ali dodaje kako je veliki minus što još uvijek nema proboja prema tržištu srednje Europe.

– Činjenica da imamo strane lokomotive na terminalu predstavlja malu revoluciju u načinu poslovanja. Međutim, vlakovi idu za Srbiju prema kojoj tri različita željeznička operatera organiziraju transport za tri različita kontejnerska terminala. CMA CGM već dvije godine radi kontejnerski blok vlak prema Mađarskoj i zadovoljni smo sa standardom usluge kada govorimo o praznim kontejnerima.

Nažalost, još uvijek je jako teško bilo koga privući za promet punih kontejnera i to samo pokazuje koliko je teško vratiti teret jednom kada se on izgubi i ode na druge pravce. Potrebno je da luka ima svog predstavnika u Mađarskoj i drugim zemljama u zaleđu, kao što ima i Kopar, jer treba više raditi kako bi se ponovo ušlo na mađarsko i tržište ostalih zemalja srednje Europe.

Mora se voditi više računa o onome što radi konkurencija. Kasni rekonstrukcija kolodvora na Brajdici, pa time i intermodalnog terminala, gdje je koncesionar davno nabavio opremu, koja se već godinama ne može koristiti. Kopar već sada radi brod s 5 dizalica istovremeno, dok se u Rijeci radi s dvije, što znači da se gubi vrijeme i imamo manju efikasnost od konkurencije. Trendovi rasta prometa jesu dobri i treba ih pozdraviti, ali i priznati kako na svim razinama moramo pojačati napore i još bolje surađivati ukoliko se želimo približiti konkurenciji u Kopru i Trstu – kazao je Karmelić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.