Croatia osiguranje dobilo je više od 1.500 prijava, a procjena je da bi vrijednost ukupno prijavljenih šteta mogla premašiti iznos od 40 milijuna kuna
RIJEKA Vlasnici vozila oštećenih u nevremenu na riječkom području mogli bi ostati bez odšteta, bez obzira na to je li na njihove automobile palo stablo ili dio zgrade, ukoliko vlasnik zgrade ili stabla dokaže do je posrijedi bila viša sila.
Prema tumačenju pravne službe Autokluba Rijeka vlasnici oštećenih vozila odštetu mogu zahtijevati nagodbom s vlasnicima zgrade, neke druge stvari koja je oštetila vozila ili stablom, a ako se naknada ne može ostvariti nagodbom, vlasnik vozila može podići tužbu.
Problem je, međutim, što olujno nevrijeme poput onoga u ponedjeljak potencijalno predstavlja višu silu, odnosno, prema Zakonu o obaveznim odnosima »vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti«, a shodno tome, prema istom zakonu, vlasnik objekta je oslobođen odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od više sile.
– Za situaciju u kojoj je šteta na vozilu nastala nekontroliranim naletom kontejnera za smeće odgovara pravna odnosno fizička osoba kojoj je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti u skladu sa Zakona o komunalnom gospodarstvu i općim propisima za naknadu štete. Međutim, treba imati na umu da se odgovornosti istih utvrđuje po principu takozvane dokazane krivnje, što konkretno znači da treba dokazati čin propusta, odnosno neučvršćivanje kontejnera za smeće, zapisnikom policije ili komunalnog redarstva, kao i uzročnoposljedičnu vezu između propusta i nastanka štete. Što se tiče slučaja kad se šteta nastala naletom predmeta koje su u vlasništvu pojednih fizičkih osoba, primjerice pad predmeta s kuća, krovova i slično oštećenima preostaje potraživati naknadu štete privatnim tužbama u skladu s općim propisima o naknadi štete. Vlasnik kuće ili zgrade odgovara ako ne dokaže višu silu, vis maior, objašnjavaju iz AK Rijeka.
U slučaju proglašavanja elementarne nepogode štete se prijavljuju povjerenstvu koje se osniva za procjenu štete. Povjerenstvo, prema Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, prosuđuje potrebu žurnog postupka i nužnost odobravanja novčane i druge pomoći, uzimajući u obzir i mišljenje nadležnog ministarstva.
Pomoć se, stoji u zakonu, prvenstveno odobrava fizičkoj osobi za ublažavanje posljedica elementarne nepogode na njezinoj imovini, ali zakon ne propisuje u kojem postotoku će utvrđena šteta biti nadoknađena.
Stvari se za vlasnike oštećenih vozila dodatno kompliciraju ukoliko im je na auto palo stablo.
– Naime, polazište je vlasništvo zemljišta na kojem se nalazi, odnosno na kojem se nalazilo stablo s kojeg je pala grana, odnosno koje je palo jer je odgovornost na vlasniku zemljišta. Ukoliko je vlasnik zemljišta jedinica lokalne samouprave, mora se istražiti tko je fizička odnosno pravna osoba kojoj je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti te treba dokazati da je stablo predstavljalo opasnu stvar, kao na primjer gnjilo drvo koje odgovorna osoba nije na vrijeme sanirala.
Ukoliko je oštećeni u mogućnosti dokazati navedeno nagodbom treba tražiti štetu od jedince lokalne samouprave te podredno pravnog subjekta kojem je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti. Ukoliko je riječ o zemljištu čiji je vlasnik privatna osoba tada se šteta može nadnoknaditi nagodbom, odnosno privatnom tužbom pred nadležnim sudom protiv te osobe uz gore navedene uvjete, zaključuju u Autoklubu Rijeka, uz napomenu kako oluja kakva je pogodila Rijeku potencijalno predstavlja višu silu, a u tom slučaju nema odgovornosti vlasnika.
Razmjere šteta u oluji nazvanoj Teodor oslikava podatak objavljen iz Croatia osiguranja o više od 1.500 prijavljenih šteta, prvenstveno na riječkom području. U toj osiguravateljskoj kući procjenjuju da bi vrijednost ukupno prijavljenih šteta mogla premašiti iznos od 40 milijuna kuna.
