VIŠKOVO Općinsko vijeće Viškova većinom glasova usvojilo je proračun za 2018. godinu, koji s prihodovne strane iznosi 50.790.000 kuna i u osnovi je na istoj razini s realnim izvršenjem ovogodišnjeg proračuna. Protiv su glasovali vijećnici Kluba HDZ-HSS te Mirna Međimorec s liste birača Milana Pavelića, koji je stavio mandat u mirovanje, a od ove sjednice mijenja ga Međimorec, dok je suzdržan bio Bojan Kurelić iz Akcije mladih.

Riječ je o u dobroj mjeri »ogoljenom« proračunu u kojem su ostavljeni nadstandardi u predškolskom odgoju i obrazovanju te školstvu, što se tiče cijene vrtića za roditelje i besplatnih udžbenika za osnovce, dok su svi ostali rashodi »rezani«. Kapitalni projekti u infrastrukturi, od cestogradnje preko gradnje vodovodnih ogranaka do proširenja groblja, planiraju se financirati kreditom od 5,9 milijuna kuna, čija bi otplata počela u 2019. godini.

manjenje planiranih prihoda u Općini objašnjavaju poreznom reformom te time da ni na relevantnim adresama ne mogu doći do jasnih informacija o natječajima i realnoj raspoloživosti sredstava iz EU i državnih fondova. Viškovo neće imati sreće ni po usvajanju novog Zakona o financiranju lokalnih samouprava. Prihodi i po tom pitanju ostaju na istom, a Viškovo neće moći dobiti ništa ni iz budućeg fonda za fiskalna izravnavanja, iz kojeg se npr. Kastav nada povući pet milijuna kuna, jer se za osnovu kod izračunavanja formule uzima prosjek poreznih prihoda u posljednjih pet godina sa stanjem stanovništva s popisa 2011. Broj stanovnika u Viškovu u međuvremenu se povisio za nekoliko tisuća građana pa bi sa sadašnjim stanjem Viškovo imalo dovoljno niži fiskalni kapacitet za korištenje sredstava iz budućeg fonda. Uglavnom, u izglasanom proračunu nema predviđenih prihoda od europskih fondova, pa niti iz Urbane aglomeracije Rijeka, jer zasad nije u potpunosti jasno da će ti prihodi moći biti realizirani tijekom sljedeće godine.

Neizvjesnost 

Od planiranih pomoći, u proračunu se nalazi samo pomoć Županije za OŠ Marinići. Znatno smanjenje bilježe i prihodi od komunalnih nameta, pa su tako prihodi od komunalne naknade planirani na razini od samo 36 posto plana za 2017. zbog neizvjesne isplate za CGO Marišćina, jer je Ekoplus pokrenuo žalbene postupke na izdana rješenja, čije okončanje nije moguće predvidjeti. Od Marišćine u budućnosti se očekuje oko pet milijuna kuna godišnjih prihoda po općinski proračun, a za očekivati je da će Ekoplus ipak ove godine početi s uplatama, a sporove nekako razriješiti, jer bi sve drugo bilo neozbiljno i za tu županijsku tvrtku i njezine vlasnike.

Nije prihvaćen amandman Kluba HDZ-HSS o smanjenju rashoda za zaposlene, s objašnjenjem da ti rashodi ostaju na istoj razini. Marina Tomić Pujić iz HDZ-a poručila je da je iz proračuna vidljivo da se nastavlja neodgovorna politika SDP-a i partnera te da je pokazatelj da ova koalicija nema »ljubavi i znanja« za Viškovo

– Značajno se smanjuju prihodi, svi rashodi su u padu osim onih za zaposlene. Nema plana povećanja prihoda, ne uzima se u obzir prihod od Marišćine na kojem treba inzistirati, ne uzima se u obzir financiranje od strane EU fondova, stavke na koje se treba i mora utjecati. Zaista je zabrinjavajuće što su potpore i poticaji za razvoj gospodarstva doživjeli smanjenje od 81 posto. Ne radi se na proširenju zone, razvoju poduzetništva i privlačenju novih investicija, a poduzetnici nam odlaze u druge općine i gradove, rekla je Marina Tomić Pujić.

Nema EU projekata 

No, čak su i zagovornici i oponenti u raspravi priznavali da se radi o »realnom proračunu«. Ni Bojan Kurelić iz Akcije mladih nije pronašao nove mogućnosti za dodatnu štednju, no smatra da je najveći problem ovakvog proračuna baš to što je »realan«.

Mnogi vijećnici zamjerali su nedostatak EU projekata u proračunu, a načelnica je objasnila da lokalnoj samoupravi nije jednostavno funkcionirati u postojećim uvjetima.

– Nema natječaja, ne raspisuju se, a ni u ministarstvima nema konkretnih informacija. Istovremeno sustav povlačenja sredstava iz fondova regionalnog razvoja osmišljen je tako, kao da se kažnjava one općine koje su razvijene. Politika je Vlade EU sredstva ulagati u nerazvijene krajeve, projekt Slavonija strateški je državni projekt. Mogu to podržati, ali istovremeno smo mi kao izuzetno razvijena općina u svim ovim natječajima zaobiđeni. U dva navrata u prošlom mandatu morala sam vijećnike HDZ-a i Eko stožera bezuspješno uvjeravati koliko je bitno ući u Urbanu aglomeraciju, a sad je to jedino područje iz kojeg možemo realno očekivati EU sredstva. Aglomeracija je naša realnost u 2018. godini. Nismo sredstva planirali u proračunu, jer nismo sigurni kad će točno natječaji biti raspisani. Kolege iz Lovrana te su projekte unatoč tome već stavili u proračun, koji im je sada rekordan. Djelujemo u okviru u kojem kao da je dobro biti nerazvijen, jer su programi tako postavljeni. To je stvar o kojoj se svi skupa moramo zamisliti, ali trebaju se zamisliti i oni koji vode regionalni razvoj i zapitati se vode li dobru politiku, rekla je Udović

Nadstandard zadržan 

Napomenula je da sljedeće godine kreće najveći EU projekt u Viškovu dosad, izgradnja kanalizacije vrijedna 150 milijuna kuna, koji se ne nalazi u proračunu jer ga realizira KD Vodovod i kanalizacija. Nije se složila da Općina ne ulaže u razvoj poduzetništva.

– Smanjili smo potpore, ali što je sa svim pripremama koje poduzimamo? Pripremamo novu radnu zonu od šest hektara, dobro smo svjesni da su poduzetnici financijska snaga ove općine i oslonac razvoja, rekla je pojasnivši da su u proračunu poduzete mjere štednje, pri čemu je nadstandard zadržan, a svi prihodi smanjeni kako bi se proračun sveo u realne okvire.

– Za ekstraprojekte treba se dodatno potruditi, a to i činimo. Pripreme smo obavili i stavit ćemo te projekte u proračun s prvim saznanjima da bi mogli krenuti u tekućoj godini. Veliki projekti su pred nama, ali za EU projekte potrebno je vlastito učešće – od 10 posto za kanalizaciju, do 40 posto za objekte. O uključenju tih projekata u proračun za 2018. razgovarat ćemo prilikom rebalansa, najavila je načelnica.