RIJEKA Nakon što je svjetlo dana ugledala pravomoćna presuda Županijskog suda vezano za slučaj Miroslava Maškarina – mladića kojem je uslijed operativnog zahvata odstranjenja upaljenog crvuljka u srpnju 2006. godine amputirana lijeva potkoljenica – za dio presude kojom je odbijen, ponovno će se dokazivati i utvrđivati činjenice na Općinskom sudu.

No, kako doznajemo, sutkinja Katarina Bajčić Ivančević nema razloga da prvo ročište u ponovljenom suđenju ne zakaže i prije ljeta. S obzirom da su sudski vještaci prilikom procesa u komu se utvrđivala visina neimovinske i imovinske štete nastala ovim događajem kazali da bi Maškarin mogao raditi dva sata dnevno, Županijski sud je u tom dijelu pobijane presude zatražio da se ponovo utvrdi ima li on radnu sposobnost i koliko ona iznosi pa će se temeljem dobijenih odgovora utvrđivati i kolika je izgubljena zarada, odnosno visina zarade.

Slijedom toga, kako je naložio Županijski sud, utvrđivat će se i kapitalizirana renta s osnova izgubljene zarade. Također, ponovo će se na Općinskom sudu odlučivati o tuđoj pomoći i njezi koja je dospjela do presuđenja.

U dijelu neimovinske štete vijeće Županijskog suda potvrdilo je presudu Općinskog suda u dijelu u kojem se govori da Maškarin ima na ime naknade radi prilagodbe stambenog prostora dobiti 135 tisuća kuna s pripadajućom zateznom kamatom, dok na ime naknade radi dodatnih ortopedskih pomagala, izvan obveznog zdravstvenog osiguranja neće dobiti kao što je to presuđeno prvostupanjskom presudom 1.560.609 kuna, već 200 tisuća kuna. Podsjetimo da su vještaci također utvrdili da je Miroslav Maškarin stopostotni invalid. No, bioničko koljeno koje su preporučili zagrebački vještaci presudom Županijskog suda je ukinuto odnosno za to nije odobren trošak.

– Presudom i rješenjem Županijskog suda u Rijeci potvrđeno je ono što smo od početka postupka tvrdili, da je tužbeni zahtjev postavljen nerealno visoko i izvan svih kriterija pozitivne sudske prakse, kazao nam je opunomoćenik KBC-a Rijeka odvjetnik Goran Gatara. Naime, iako smo tijekom postupka osporavali i osnov tužbenog zahtjeva smatrajući da se radilo o medicinski poznatoj i priznatoj komplikaciji, te da nalaz i mišljenje sudskih vještaka dat tijekom postupka nije obeskrijepio takvu našu tvrdnju, činjenica da je tužbeni zahtjev s naslova neimovinske štete u tužbi postavljen na iznos od 7.500.000,00 kn, a da je drugostupanjskom presudom s tog osnova dosuđen iznos od 1.380.000,00 kn, što znači da je za više od 80 posto tužbeni zahtjev glede neimovinske štete bio neosnovan, dok je ukidanjem dijela prvostupanjske presude koji se odnosi na naknadu imovinske štete, temeljem navoda naše žalbe, također upućuje da smo ispravno zastupali interese stranaka u ovom postupku, nastavio je odvjetnik Gatara.

– Suprotno iznesenim navodima protivne strane, u konkretnom se predmetu nesporno nije radilo o odugovlačenju postupka od strane Državnog odvjetništva, niti od strane KBC-a Rijeka, već o zaštiti interesa istih od nerealno visokih postavljenih zahtjeva tužitelja, koji su daleko nadilazili sve okvire utvrđenih činjenica i sudske prakse, ali i gospodarsko socijalnih prilika u društvu. Da smo se takvim nerealnim zahtjevima osnovano i opravdano suprotstavili, proizlazi već iz prvostupanjske presude, a poglavito iz drugostupanjske presude i rješenja, jer uza sve dosuđene kamate dosuđeni iznos će biti daleko i višestruko niži od tužbenim zahtjevom traženih 13.045.000,00 kn.

Kada se od protivne stranke spominje »odugovlačenje postupka«, valja spomenuti činjenicu da je nedugo nakon spornog nesretnog slučaja, 2006. godine, tadašnji ravnatelj KBC-a Rijeka kao moralnu obvezu ponudio isplatu nagodbenog iznosa od 1.000.000,00 kn, da je u svibnju 2011. ponuđen nagodbeni iznos prvotužitelju od gotovo 2.000.000,00 kn, da bi u konačnici ovom bio ponuđen gotovo trostruki iznos od potonjeg, a što je sve odbijeno od protivne stranke. Te činjenice dovoljne su za zaključak i ocjenu, procesne i moralne korektnosti stranaka u postupku, nastavlja s obrazloženjem donesene pravomoćne presude odvjetnik Gatara, zaključivši da će nakon što detaljno prouče drugostupanjsku presudu u potvrđujućem dijelu, odlučiti o eventualnoj osnovanosti i potrebi podnošenja izvanrednog pravnog lijeka, revizije protiv tog dijela presude.