Loše odrađen posao

Od menadžerske zvijezde do glavnog negativca: Za tehnički krah Autotroleja najodgovorniji – Smojver

Damir Cupać

Ako je itko trebao kvalitetno održavati vozni park, trebao je to biti Rijeka plus pod dirigentskom palicom Željka Smojvera. Jer je poznavao sustav. No, on je pozitivnu bilancu stvarao na uštrb održavanja voznog parka, plaća vozača i svega onoga što sada dolazi na naplatu – vozača nema, a autobusi gore



RIJEKA Izvještaj direktora Autotroleja Alberta Kontuša Nadzornom odboru tog komunalnog društva, o kojemu je jučer izvijestio Novi list, upozorava na »izrazito rizičnu situaciju« za vozače i putnike, zbog nedovoljnog održavanja, čestih požara i kvarova na autobusima. Već je to samo po sebi, ili bi barem trebalo, biti dovoljan razlog za uzbunu u gradskoj vlasti, no svi nedostaci u sustavu održavanja koje provodi Rijeka plus, na čelu sa Željkom Smojverom, a rezultirali su nedovoljnim brojem ispravnih autobusa čak i za održavanje reduciranog voznog reda na gradskim i prigradskim linijama, trebali bi rezultirati i sveobuhvatnim preispitivanjem ustrojstva i poslovanja, uopće i same svrhe postojanja Rijeka plusa.



Jedini osnivač Rijeka plusa je Grad Rijeka. Ta gradska tvrtka ima Nadzorni odbor u kojemu su predsjednica Marica Dragičević, njezina zamjenica Jasna Liker, pročelnica Odjela gradske uprave za financije, dok su članovi Nenad Mušić i Danijel Frka. Ukupni prihodi Rijeka plusa u 2016. godini iznosili su oko 53 milijuna kuna, a dobit tvrtke bila je oko 2,2 milijuna kuna, dok su u 2017. godini prihodi povećani na oko 69 milijuna kuna, a dobit na oko 3,6 milijuna kuna.Krajem 2017. godine u tvrtki je bilo zaposleno 240 radnika što je za 14 radnika više u odnosu na godinu prije. U 2017. godini ukupno je zaposleno 33 novih radnika, a otišlo ih je 19. Od ukupno zaposlenih tijekom 2017. godine u Rijeka plus je prešlo 12 radnika iz KD-a Autotrolej a 5 radnika prešlo je iz KD-a Čistoća. U 2017. u službi održavanja vozila radila su 93 radnika. Prihodi od djelatnosti održavanja i popravka motornih vozila u 2017. godini iznosili su gotovo 15 milijuna kuna, a dobit te poslovne jedinice Rijeka plusa u 2017. godini iznosila je oko milijun kuna. Ukupno za plaće 240 radnika izdvojeno je u 2017. godini oko 21,5 milijuna kuna.


Zadužen za tranziciju


Tamo negdje 2014. godine riječke gradske vlasti su krenule s pripremama reorganizacije komunalnog sustava kako bi on postao financijski efikasniji i funkcionalniji. Prve komunalne tvrtke koje su ušle u novi sustav, koji su činile novoosnovane tvrtke Poslovni sustavi i Rijeka plus, bile su Rijeka promet i Autotrolej. Model reorganizacije u svojevrsni riječki holding prezentirao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u listopadu 2014. godine. Kao što je tada naglasio, nije bio najsretniji dan za prezentaciju budući da se u Zagrebu događalo privođenje Milana Bandića zbog marifetluka u Zagrebačkom holdingu. Riječki holding osnovan je tako da su se koristila iskustva Ljubljane i Graza koji su slični Rijeci po broju stanovnika. Osnovni cilj je bio objedinjavanje upravljačkih i potpornih funkcija, a komunalna društva su zadržala osnovni posao koji je primarno orijentiran na pružanje usluga. Zadatak Poslovnih sustava je strateško upravljanje i razvoj, zajedničke službe, financije i kontroling, javna nabava i interna revizija. Rijeka plus je tvrtka koja je preuzela od komunalnih društava komercijalnu djelatnost koja se može ponuditi tržištu.



U ožujku 2016. godine gradonačelnik Vojko Obersnel ocijenio je da je osnivanje riječkog holdinga bio pun pogodak jer je prvih šest mjeseci rada donijelo uštedu od preko tri milijuna kuna. – Rijeka plus i Poslovni sustavi osnovani su prošle godine (2015. godine op.a.), s ciljem racionalizacije poslovanja i optimalizacije poslovnih procesa, što je već u prvih šest mjeseci donijelo konkretne rezultate, u vidu značajne uštede koju će osjetiti i proračuni jedinica lokalne samouprave – osnivači Komunalnog društva Autotrolej, čije će subvencije za prijevoz biti umanjene za iznos uštede, proporcionalno vlasničkom udjelu u Autotroleju. Gradu Rijeci, kao najvećem suvlasniku iznos subvencija bit će umanjen za 2,7 milijuna kuna, Općini Čavle za 110 tisuća kuna, Bakru i Kostreni za 90 tisuća i tako redom – pohvalio se u ožujku 2016. godine Obersnel. Sada bi proces mogao biti obrnut jer treba razmisliti da se subvencije povećaju da javni prijevoz u Rijeci ne doživi krah.


Ljudi koji su u upravljačkom smislu bili zaduženi za tranziciju su Sanjin Kirigin, tadašnji i sadašnji direktor Energa i Željko Smojver, tadašanji direktor Autotroleja. Upravo je Željko Smojver trebao biti čovjek koji će staviti na višu razinu ono što je započeo u Autotroleju. Naime, Smojver je postao prava zvijezda gradske vlasti jer je bilanca riječkoga javnoga prijevoznika u njegovo vrijeme postala pozitivna i nije se više pričalo o gubicima. Znači posao je trebao obaviti onaj tko ga najbolje razumije. Iz današnje perspektive jasno je da su bili u pravu oni koji su stidljivo upozoravali da je gradska menadžerska zvijezda stvarala pozitivnu bilancu, ali na uštrb niza stvari. Kao što su održavanje voznog parka, plaće vozača i sve ono što sada dolazi na naplatu. Ako je itko trebao kvalitetno održavati vozni park, trebao je to biti Rijeka plus pod dirigentskom palicom Željka Smojvera. Jer je poznavao sustav. Čini se da to nije slučaj. Da su riječki autobusi izdržali još jedno desetak mjeseci, sav taj loše odrađen posao možda nikada ne bi došao na vidjelo jer bi na riječke ulice izašli europski autobusi, a ovi koji danas gore i svako toliko ostaju u kvaru bi se rashodovali. Na Smojverovu žalost loše održavanje došlo je na naplatu prije zamjene voznoga parka. A opseg tog debakla doveo je u pitanju cijelu jednu direktorsku karijeru menadžerske zvijezde čiji je izbor za prvog čovjeka Autotroleja bio veliko iznenađenje.



Reorganizaciju riječkog komunalnog sustava osmislile su američke tvrtke kojima je plaćeno oko milijun kuna. U lipnju 2014. godine tvrtki AT Kearney plaćeno je oko 200.000 kuna za izradu Analize poslovanja i podizanja razine usluge gradskog prijevoza i prometa, a u listopadu 2014. godine pristupilo se drugoj fazi projekta s konzultantskom tvrtkom The Boston Consulting Group kojoj je plaćeno nešto manje od 800.000 kuna.



Naslijeđen sustav


Gradonačelnik Vojko Obersnel danas se čudom čudi što se događa kada je riječ o nedostatnom broju vozača i o sve učestalijim kvarovima autobusa. Točnog odgovora možda još nema, ali pitanje treba postaviti Željku Smojveru koji je najodgovorniji i za stanje u Autotroleju, ali i za održavanje koje radi trvrtka Rijeka plus. Smojverov nasljednik Marin Rajčić, kao i novi direktor Autotroleja Alberto Kontuš očito su naslijedili sustav koji se godinama urušavao i u kadrovskom i u organizacijskom smislu. Puno toga očito zna i Marin Rajčić koji je naslijedio Smojvera i onda naprasno dao ostavku. Vrijeme je da se o ostavštini Željka Smojvera u Autotroleju i te kako raspravi, a u tom kontekstu Marin Rajčić očito ima što reći. Samo ga treba pitati. A prilika će biti i na sjednici Gradskoga vijeća koja se najavljuje kako bi se raspravilo što se to događa s javnim riječkim prijevoznikom koji se kadrovski raspada, raspada se vozni park, a gomilaju se i gubici. Nečiji loš rad očito je došao na naplatu, a naplata bi trebala podrazumijevati i traženje odgovornosti od direktora Rijeka plusa Željka Smojvera.


Trgovačko društvo Rijeka plus obavlja poslove organizacije i naplate parkiranja na području grada Rijeke, organizacije prijevoza, najma autobusa, kombi vozila, VIP vozila ili katnog autobusa za izlete (turistički autobus) i ugovorene vožnje najma javnih gradskih bicikli na Riječkom lukobranu/Molo longo, održavanja i servisa autobusa, kamiona, dostavnih i osobnih vozila, oglašavanja na vanjskim površinama vozila/autobusa KD Autotrolej d.o.o., prijenosa, vuče i premještanja nepropisno parkiranih ili zaustavljenih vozila, znatno oštećenih i napuštenih motornih vozila specijalnim vozilom »pauk« i postavljanja naprava za blokiranje vozila »lisice«, obavljanje komunalne djelatnosti tržnice na malo na području Grada Rijeke – od 17. srpnja 2017. godine. Upravo je obavljanje komunalne djelatnosti tržnice na malo jedan od većih »bisera« Smojverova direktorovanja, a riječ je o nabavci skupih jakni i suncobrana, a čime se bave i institucije pravne države.