RIJEKA Grad Rijeka raspisao je natječaj za šest pročelničkih mjesta kako bi se iz trenutne kadrovske križaljke izbacili prefiksi v.d., odnosno vršitelj dužnosti, koji mjesecima i godinama stoje ispred imena koja vode upravne odjele gradske uprave.

Bruto plaća pročelnika u gradskoj upravi iznosi oko 18.000 kuna, a teško je vjerovati da će se unatoč činjenici da je riječ o javnom natječaju nešto promijeniti. Vrlo je izvjesno da će Odjel gradske uprave za financije i dalje voditi Jasna Liker koja je postala vršiteljica dužnosti nakon odlaska Tripe Grahovca u mirovinu krajem 2010. godine, Zavod za informatičku djelatnost Željko Jurić, Ured Grada Verena Lelas Turak, Odjel za sport i tehničku kulturu Igor Načinović, Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom Vladimir Benac, dok je jedino otvoreno hoće li Karla Mušković biti pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb jer je njezina v.d. situacija najsvježija zbog toga što je pročelnica Ankica Perhat otišla u mirovinu krajem prošle godine.

Slovo zakona

U cijeloj priči dvojben je jedino tajming odluke riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela da se natječaj za pročelnike koji se biraju na neodređeno vrijeme raspiše nekoliko mjeseci prije izbora. Naime, nekada je bilo pravilo da se pročelnici biraju na četiri godine, što je ostavljalo prostor da se u slučaju promjene vlasti na izborima dopusti izbornom pobjedniku biranje ljudi koji bi provodili izborni program. Barem u teoriji, jer je posao pročelnika manje-više zadan stručnim i zakonskim okvirima i ne ostavlja previše manevarskog prostora kada je riječ o kreiranju gradskih politika.

No, legitimno je da izvršna vlast na razini lokalnih ministara ima ljude od povjerenja. Nakon izmjena zakona pročelnici se biraju na neodređeno i gotovo da su nesmjenjivi do mirovine.

Naime, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi navodi da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može razriješiti pročelnike ako pročelnik sam zatraži razrješenje, ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa, ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili postupa protivno njima, ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Četverogodišnji mandat

Realno gledajući, mada se ni to ne može isključiti, pročelnik bi trebao biti u potpunosti nesposobna ili prelakoma osoba kako bi se doveo u situaciju da bude razriješen dužnosti. Poznato je da čelnici lokalne i regionalne samouprave također prizivaju staru zakonsku odredbu da se pročelnici postavljaju na mandat od četiri godine jer im je kadrovski prostor smanjen nakon postavljanja na neodređeno vrijeme. Upravo je i to jedan od razloga zbog čega je Vojko Obersnel neke ljude postavljao kao vršitelje dužnosti.

Iza zatvorenih vrata

Nije nepoznato da riječki gradonačelnik nije bio zadovoljan određenim rješenjima i natječajnim rezultatima, ali i to da je bio nezadovoljan ljudima koji su se na natječaje javljali. Ma koliko plaća u gradskoj upravi bila sigurna, kvalitetni ljudi baš i ne trče previše kako bi predali radnu knjižicu na Korzo 16.

Tome treba dodati i da je utjecaj politike na izbor pročelnika i te kako bitan. Pročelnička križaljka vrlo često se slaže iza zatvorenih vrata na stranačkim dogovorima stranaka koje vladaju gradom, a njih je popriličan broj. Jasno je da Obersnel ima ključnu riječ, da je utjecaj koalicijske politike na kadrovske poteze nakon uvođenja neposrednih izbora za gradonačelnika ipak smanjen, ali ne treba biti naivan i zaključiti da toga utjecaja više nema.