Nitko se ne buni kada se euro, kao što je to slučaj kod ulasku u zemlju, mijenja po 7,02 kuna, i tako lijepo zaradi na tečajnoj razlici. S druge strane mjenjačnice, kada im tečaj franka ide na štetu, ne žele mijenjati. Takav se presedan dogodio u zemlji koja se želi zvati turističkom, ali i u gradu koji gradi turistički imidž i u koji, bez obzira na slabu ponudu, tijekom ljeta stiže popriličan broj gostiju. Barem na proputovanju. 

Turistički djelatnici su ovaj slučaj popratili raznim komentarima, pa se tako moglo čuti kako je to kao da restorater gosta pošalje kući i kaže mu da dođe sutra jer će cijena ribe sutra skočiti pa će mu je moći skuplje naplatiti. 

 Zlatko Deželjin, direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Zürichu ovaj je slučaj nazvao apsurdom, neturističkim ponašanjem i u konačnici omalovažovanjem gostiju. 

 – Ovo je stvarno neodgovorno te za svaku osudu. Loše je također i to što se dogodilo u srcu sezonu, u jednoj turističkoj regiji kakva je Kvarner. Nitko od gostiju nije kriv za to što se događa s tečajem franka i stoga se ne možemo ovako neturistički ponašati. Inače, švicarski gost je dobre platežne moći, traži kvalitetu i kada je nađe spreman ju je platiti. Za nas je bitno što ovo tržište raste. U ukupnom prometu su to male brojke u usporedbi s jednom Njemačkom, no treba znati da za razliku od Njemačke koja ima 60 milijuna stanovnika, Švicarska ima 7,8 milijuna stanovnika, od čega su 1,5 milijuna stranci. Ono što je bitno je da još uvijek postoji prostor za rast prometa s ovog tržišta, rekao je Deželjin, te istaknuo kako najviše Švicaraca, koji dolaze u Hrvatsku na odmor, naginje upravo prema Kvarneru i Istri. Švicarskih je gostiju u sedam mjeseci ove godine stiglo 7 posto više nego lani, a ostvareno je 4 posto više »švicarskih« noćenja. U Hrvatskoj je tako do sada odmaralo blizu 90 tisuća švicarskih turista koji su ostvarili respektabilnih 405 tisuća noćenja.   

Kredit – to nije problem

Standard u ovoj zemlji je viši i od njemačkog ili francuskog što se osjeti i po znatno višim troškovima života, doznali smo od direktora ureda HTZ-a u Švicarskoj, koji je naveo vrlo ilustrativan primjer – za kilogram bifteka ondje treba izdvojiti oko 500 kuna. 

Bez obzira na to, franak je očito s rastom tečaja u mjenjačnicama postao neželjena roba. Barem kad ga treba kupiti po toj cijeni. Kad građani trebaju kupiti franke i platiti na kredit tečajne razlike, to nije problem. 

 Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada Rijeke, kazao je kako je cijela situacija sa švicarskim frankom tragična, ali kako u obzir treba uzeti obje strane. 

 – Cijela situacija oko franka je loša. Svi ispaštaju, i turisti i svi oni koji su uzimali kredite u »švicarcima«. U ovom slučaju treba razumijeti i vlasnike mjenjačnica koji će izgubiti na razlikama, ali opet turisti nemaju izbora osim da plate kreditnom karticom s kojom ne bi trebali imati problema. Pitanje je da li će se to ponavljati, rekao je Škarpa i dodao kako vjeruje da će mjenjačnice izaći u susret turistima. 

Direktorica TZ Crikvenice Marijana Biondić kaže nam da se u crikveničkim mjenjačnicama nije dogodilo odbijanje mijenjanje »švicarca« u kune. Štoviše, Biondić kaže da se to u Crikvenici nije ni moglo dogoditi. 

Loša promidžba

– Mjenjačnice u Crikvenici sigurno bi ignorirale naputak banke, jer mjenjačnice žele zadovoljiti svakog gosta, a odbijanje kupnje franaka zasigurno se ne bi moglo nazvati zadovoljavanjem. Hrvatska si kao turistička zemlja nikako ne bi smjela dozvoliti ovako lošu promidžbu zbog kratkotrajne dobiti banaka, kaže Biondić. 

Riječki gradonačelnik Vojsko Obersnel kazao nam je da apsolutno neprihvatljivo da si Hrvatska, kao zemlja koja deklarira da joj je turizam jedna od osnovnih gospodarskih grana, dozvoli da mjenjačnice odbiju mijenjati svjetsku valutu. 

 – Ne znam tko je dao naputak mjenjačnicama, a ako taj naputak postoji i ako su ga banke dale mjenjačnicama, svakako bi se trebala očitovati HNB, kazao je Obersnel.

  Trebalo je spriječiti naputak 

   

 Tomislav Prpić iz Udruge »Franak« tvrdi da je HNB trebala spriječiti naputak banaka. 

 – Možda je bilo prekratko vrijeme da HNB uopće vidi što su banke napravile. Dakle, na tečaju nitko ne smije zaraditi nego banke. Mjenjačnice su postupile nelegalno i trebale bi izgubiti licencu ako HNB radi svoj posao. Teško je sad kalkulirati tko je dao taj naputak, ako je iz HNB-a, to bi bilo prestrašno, ali ne vjerujem, a ako je od banaka opet je loše što HNB nije reagirala, zaključio je Prpić.

 Guverner HNB-a Željko Rohatinski nam nije mogao dati izjavu ni komentar na kaos u mjenjačnicama. Na mobitel nam se javio iz bolnice, rekavši da je hospitaliziran već nekoliko dana i da trenutno nije u toku sa svim zbivanjima vezanim uz HNB.