RIJEKA Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel izjavio je na palubi broda Galeb da je dobijanje 69 milijuna kuna bespovartnih sredstava za obnovu broda koji je zaštićeni spomenik kulture i palače šećerana u sklopu ex Rikarda Benčića njegova moralna pobjeda.

Brod Galeb nakon obnove bit će vezan uz Molo longo.

– Simbolika se ogleda i u tome da je dobro još jednom pobijedilo zlo jer je odluka o dobijanju sredstava donijeta 10. travnja, naglasio je Obersnel.

Riječki gradonačelnik podsjetio je da su dva riječka projekta prijavljena za sufinaciranje njihove obnove prije godinu dana na natječaju za dobivanje bespovratnih sredstava iz fondova EU koji je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.Naziv projekta bio je Integrirani program »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine«.

– Preduvjet je bio da su objekti zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro. Odlučili smo se za spoj Upravne zgrade šećerane i ovoga broda zbog njihove zanimljive i burne povijesti. Kada se brod prodavao na licitaciji iskoristili smo pravo prvokupa i za mali novac stekli brod u vlasništvo.

Za oba projekta dobili smo maksimalan iznos, odnosno za svaki od njih oko pet milijuna eura.Riječ je o 85 posto nepovratnih sredstava, a ostatak od 12 milijuna kuna financirat će se proračunskim sredstvima.

Nakon ovoga se nadam da će prestati beskonačno duge priče o Galebu.Odluka o dobijanju sredstava potvrdila je ispravnost naših odluka i opravdala dosadašnja uložena sredstva, kako za Galeb tako i za druge projekte koji su u završnoj fazi pripremljenosti, do građevinske dozvole. Priprema posla bila je zahtjevna i odgovorna.

Zahvaljujući takvom pristupu očekujemo 50-ak milijuna eura za novu knjižnicu i Dječju kuću u sklopu ex Benčića u sklopu Riječke urbane aglomeracije, naveo je Obersnel.

Naglasio je da ono što neki u Rijeci nazivaju propalim projektima, u Europskoj uniji na njih ne gledaju tako.– Ne govorimo o imaginarnim projektima, već o onima za koje postoje građevinske dozvole.

Očekujem da ćemo do kraja godine početi trošiti dobijeni novac, a čim se za to stvore uvjeti, raspisat ćemo javni natječaj za izvođače radova. Potrebno je početi što prije s radovima budući da je riječ o kulturnoj infrastrukturi koja je neophodna za Europsku prijestolnicu kulture 2020, pojasnio je Obersnel.

Brod Galeb, Foto: S. JEŽINA

Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar ocijenio je da su svi ljudi koji su naporno radili na projektima europska sredstva osvojili i zaslužili.

– Brojna je ekipa u Odjelu za kulturu odrađivala posao koji je bio nevidljiv, ali ga je trebalo odraditi kao preduvjet javljanja na natječaj. Novac koji smo dobili je samo vrh ledenoga brijega. U sedmom mjesecu ove godine navršit će se četiri godine od kada smo u EU.

Puno vremena trebalo je našim administracijama za pripremu za povlačenje novca, ali trebalo je biti strpljiv. Dugo smo razmišljali što ćemo prijaviti , u pravilu se prijavljuje jedan projekt i odluka nije bila laka. Potez je bio hazarderski jer smo mogli ostati i bez goluba i bez grane.

Čini se da je spoj industrijske palače i broda nelogičan, ali on je i te kako dobitna kombinacija.Bitno je pojasniti da 80 posto površine objekata koji će se obnavljati mora ostati u javnoj funkciji, a što je jedan od natječajnih imperativa. Još jednom bih pojasnio da će brod Galeb postati ozbiljna javna kulturna infrastruktura, a ne ideološki spomenik. Ne postoji prikladnije mjesto za pričanje priča o Rijeci od industrijske zgrade i broda.

Uvjeren sam da će ova dva objekta omogućiti jako lijep narativ o Rijeci. Siguran sam da će dizajnerica oba postava znati tretirati naše riječke priče, nada se Šarar.

Ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Nikolina Radić Štivić podsjetila je da je briga o Palači šećerane preuzeta 2003. godine i da je odrađen golem dio posla koji je neophodan.

– Uvjereni smo da ćemo dobiti reprezentativne prostore i u objektu Šećerane, ali i na Galebu koji neće biti vezan za jednu osobu, već za čitavu njegovu povijest. Bitno je da će se na ovaj način izravno otvoriti nova radna mjesta, ali efekt cijele priče u financijskom smislu bit će i širi zbog turističkog potencijala koji ona nosi, uvjerena je Radić Štivić.

Brod Galeb, Foto: S. JEŽINA

Direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić pojasnila je da je iznimno bitno da se kulturna infrastruktura izgradi do 2020. godine kada Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture.

– To su preduvjeti da bi cijeli posao odradili na pravi način, odnosno realizirali planirane programe. Brod i palača imaju iznimne priče što je nama u kulturi izuzetno važno. Niti ćemo u sklopu projekta EPK, navest ću primjer, slaviti ni Tita ni D’Annunzia, iako ćemo se njima baviti.

EPK je proces koji je započeo, nalazimo se u prvoj fazi realizacije, sve će kulminirati u 2020. godini, a smisao je da Rijeka i nakon te godine ostane referentni međunarodni kulturni centar, zaključila je Višnić.