Snimio Vedran KARUZA
Činjenica je da su mnogi građani još uvijek jako »komotni« kada je u pitanju odvajanje i da za to moraju biti motivirani. Najjeftiniji sustav za krajnje korisnike bio je jedan spremnik za sav otpad i odlaganje na odlagalište. Ali to je prošlost
Jasna Kukuljan nova je direktorica KD Čistoća, što je i povod za ovaj razgovor.
Prošla su dva mjeseca otkad ste izabrani za direktoricu KD Čistoće. I kakvo ste stanje zatekli?
– KD Čistoća posluje uredno i obavlja sve svoje temeljne zadaće, a istovremeno je u cijelom nizu različitih procesa od objedinjavanja određenih funkcija s Poslovnim sustavima d.o.o. i Rijeka plusom d.o.o., kontinuirane nadogradnje već implementiranog integriranog sustava gospodarenja otpadom, pa do usklađivanja s radom novog ŽCGO Marišćina, prateći pri tome i provodeći česte promjene u zakonskoj regulativi u sektoru gospodarenja otpadom.
I napokon žena na čelu komunalnog društva.
– Čistoća je veliki kolektiv od preko 400 zaposlenika, po pitanju spola na radnim mjestima osobno nemam nikakve predrasude, a profesionalan i odgovoran pristup poslu se podrazumijeva. U KD Čistoći zaposlena sam već više od deset godina i tijekom tih godina bila sam uključena u niz segmenata poslovanja Društva, a izazovi, specifičnosti i tempo našeg poslovanja ne predstavljaju mi novitet.
Reuse koncept
Edukacija zaposlenika i korisnika
Dobro, vaš izbor i nije iznenađenje.
– Odluku o mojem imenovanju na mjesto direktorice KD Čistoća, Skupština društva donijela je temeljem mojeg dosadašnjeg rada i profesionalnih referenci ponajprije školovanjem, pa specijalizacijama i radnim iskustvom koji su bili usmjereni upravo prema problematici u sektoru gospodarenja otpadom.
Koja će biti Vaša misija, ciljevi za mandat?
– Misija Društva uključuje cjelovito gospodarenje otpadom na području djelovanja društva, stalni rast kvalitete pruženih usluga, optimizaciju poslovnih procesa uz uvažavanje zahtjeva korisnika usluga te djelotvornosti u pružanju usluga.
To konkretno znači…
– To znači da ćemo raditi na unapređivanju sustava gospodarenja otpadom na svim razinama od izgradnje postrojenja za sortiranje reciklabilnih frakcija, proširenja mreže mobilnih i fiksnih reciklažnih dvorišta pa do implementacije novih tehnoloških rješenja. Stremit ćemo povećanju efikasnosti poslovanja uz sustavnu racionalizaciju, uspostavi ekološki održivog sustava. Pojačat ćemo sustavnu edukaciju zaposlenika i krajnjih korisnika te nastaviti kvalitetnu suradnju sa svim dionicima u našem sektoru.
Kako stojimo s odvajanjem otpada trenutno?
– Ovoga trenutka najkonkretnije mogu govoriti o 2016. godini, kada je prikupljeno 3.414 tona vrijednog otpada, na što je, naravno, utjecala dostupnost spremnika »Otpadnika«, ali i vrlo intenzivne edukativno-informativne aktivnosti. Za usporedbu, tijekom 2015. godine bilo je skupljeno 2.811 tona, 2014. godine 2.313 tona, a 2013. godine 1.998 tona, što čini porast od 21 posto u samo jednoj godini, odnosno 70 posto u promatranom razdoblju od 2013. do 2016. godine.
Meni izgleda kao da nitko ne izdvaja. Zapravo ima li sve to smisla bez kontrole i sankcija? Gdje je motivacija?
– Činjenica je da su mnogi građani još uvijek jako »komotni« kada je u pitanju odvajanje i da za to moraju biti motivirani. Odvajanje mora započeti već u kući, gdje se otpad na adekvatan način treba pripremiti i složiti prema već dobro znanim naputcima.
Moje mišljenje je da se problematika gospodarenja otpadom na državnoj razini može riješiti samo angažiranjem multisektorskog tima koji će razumjeti interese, mogućnosti i očekivanja svih sudionika u procesu (proizvođača koji stavljaju proizvod na tržište, potrošača koji ga troše i proizvode otpad, sakupljača otpada, oporabitelja otpada, stručnjaka za tehnologije, ekonomista) kako bi se definirala i sprovela optimalna rješenja. Dakle, jedino rješenje vidim u kreiranju i definiranju svih karika u lancu gospodarenja otpadom jer ukoliko nam barem jedna nedostaje više ne možemo govoriti o jedinstvenom, cjelovitom i održivom sustavu gospodarenja otpadom.
Reciklažna dvorišta
Kako su građani prihvatili reciklažna dvorišta?
– Reciklažna dvorišta fiksna (Mihačeva draga i Pehlin) i mobilna vrlo dobro su prihvaćena. Građani prate, pitaju, informiraju se. Razvojem ovog sustava bilježimo porast i problematičnih vrsta otpada kao što su baterije, akumulatori, ambalaža koja sadrži opasne tvari, a riječ je o otpadu koji je do sada završavao u spremnicima za komunalni otpad. Do sada sva dvorišta u prosjeku prikupe između 12 i 15 tisuća tona različitih vrsta otpada na godišnjoj razini.
Kakve su to najave vezano za poskupljenje računa za zbrinjavanje otpada i obveze kućanstva koje proizlaze iz Uredbe o komunalnom otpadu?
– Uredba je donesena i stupa na snagu 1. studenog ove godine. Činjenica je da će doći do korekcije cijena, jer održivi sustav gospodarenja otpadom zahtjeva i određene troškove što podrazumijeva i rad Centralne zone za gospodarenje otpadom u što su uključeni i troškovi sortiranja i zbrinjavanja na Marišćini. Najjeftiniji sustav za krajnje korisnike bio je jedan spremnik za sav otpad i odlaganje na odlagalište. Ali to je prošlost. Odvojeno prikupljanje, obrada i postupci oporabe otpada imaju svoju cijenu koja se ne može kompenzirati plasmanom odvojeno prikupljenih i sortiranih vrijednih vrsta otpada.
Uredba i cijene
Da li se zna koliko će biti računi veći?
– U tijeku je izrada projekcije troškova gospodarenja komunalnim otpadom sukladno toj Uredbi.
Dobro, Uredba donosi i odredbu da svako kućanstvo odnosno zgrada mora imati spremnik za miješani otpad, zatim spremnik za biootpad, kao i spremnik za papir i karton. A i neposluh će se kažnjavati. Kako će se sve to sprovesti?
– KD Čistoća postavom setova spremnika za odvojeno prikupljanje reciklabilnih frakcija po gradu već je omogućila svakom krajnjem korisniku adekvatno razvrstavanje otpada na mjestu nastanka, što znači da je naša mreža spremnika dostatna i pokriva sve vrste otpada koje propisuje Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. U narednom periodu izvršit će se potrebne aktivnosti na harmonizaciji postojećeg sustava i svih odredbi predmetne Uredbe.
E onda dolazimo da neposluha…
– Mišljenja sam da će dio oko uvođenja sankcija za krajnjeg korisnika koji propisuje Uredba biti najveća novost jer se do sada sve baziralo na savjesti pojedinca. Sada je pred nama moment u kojem se uz savjest i dosljednost uključuje i motivacija, a skupa s navedenim i sankcija.
Na koji ste projekt trenutno jako ponosni i zašto?
– Osobno izdvojila bih nekoliko projekata, a to su projekt Sanacija odlagališta komunalnog otpada Viševac kojim se saniralo odlagalište koje datira još od 1964. godine, zatim tu je projekt Izgradnje postrojenja za energetsko iskorištavanje odlagališnog plina za proizvodnju električne energije na saniranom odlagalištu Viševac koji ima isključivo pozitivne učinke na okoliš i uvjete života lokalnog stanovništva te implementirani projekt mobilne aplikacije E – otpadnici, prve aplikacije takve vrste u Hrvatskoj.
Marišćina je dobar projekt
Što je na kraju s Marišćinom. Radi li ona ili ne?
– ŽCGO Marišćina od ožujka 2017. godine radi redovno te vjerujemo da će se tako nastaviti i ubuduće. Zbog kašnjenja početka rada Marišćine sav otpad prikupljen na području djelovanja KD Čistoće se od lipnja 2015. pa do ožujka 2017. godine odvozio putem prijevozničkih tvrtki i zbrinjavao na odlagalištima izvan Primorsko – goranske županije, a što je Društvo ukupno koštalo više od 30 milijuna kuna.
Treba li netko odgovarati za loše postavljen i realiziran projekt Marišćine? Što Vi mislite?
– Ne slažem se s konstatacijom da je projekt izgradnje ŽCGO-a Marišćina loše postavljen i realiziran, jer to je dugogodišnji projekt definiran zakonskom regulativom i europskim iskustvom te financiran iz europskih izvora, već smatram da je upravo realizacija ovog projekta jedan od primjera gdje je izostao multisektorski pristup koji sam već ranije spomenula. To se najviše odnosi na činjenicu da su na dugu realizaciju projekta najviše utjecali dugotrajni postupci izvlaštenja što je u nadležnosti ministarstava i sudova.
Na čemu se trenutno radi?
– U tijeku je izrada glavnog projekta postrojenja za sortiranje reciklabilnih frakcija u Mihačevoj dragi, upravo se postavlja novi set od četiri poluukopana spremnika na početku ulice Riva Boduli. U funkciji je mobilna aplikacija e-otpadnici koju je do sada preuzelo oko 500 korisnika, a u tijeku je njena nadogradnja odnosno softwersko rješenje e–inventura koje se postupno implementira na preostalih 8 jedinica lokalne samouprave, kontinuirano se nadograđuje postojeći sustav primarne selekcije, nadograđuje se implementirani GPS sustav, a u postupku smo izrade nove organizacijske strukture Društva.
