Doživljaj Zagorja

Nema čega nema: Kad se u Rijeci ponudi “100 posto zagorsko”, roba plane već prvi dan

Biljana Savić

Foto Zoran Mančić

Foto Zoran Mančić

Manifestacija pod nazivom »100% zagorsko« posjetiteljima nudi raznovrsne proizvode sa zagorskih brega, predstavlja tradicionalne zagorske običaje te promovira Zagorje kao turističku destinaciju



RIJEKA – Tko nije stigao u petak ima vremena i u subotu otići na Korzo i doživjeti Zagorje na glavnoj riječkoj šetnici. I to Zagorje u bojama, okusima, mirisima, zvucima, pjesmi, plesu…, pa čak vidjeti ne neandertalce i voziti se u kočiji. 


Ova prodajno-izložbena manifestacija u Rijeku je donijela okuse, mirise i zvukove Zagorja. Manifestacija pod nazivom »100% zagorsko« posjetiteljima nudi raznovrsne proizvode sa zagorskih brega, predstavlja tradicionalne zagorske običaje te promovira Zagorje kao turističku destinaciju s bogatom ponudom, kulturnom baštinom i manifestacijama te rekreativnim sadržajima.


Nema čega nema


Nema čega nema. Najveće gužve Riječana su na suhomesnatim proizvodima poput čvaraka, kulena, pancete, ali ima meda i prerađevina od meda, likera vina i sirupa od ekološkki proizvedenog voća, toplih zagorskih štrukli, brašna svih vrsta, čovjek ga ručnim mlinom pred kupcima melje i prodaje. Dakako da je u ponudi i bučino ulje, sjemenke, svježe povrće i voće koje nadaleko miriše…ma nema čega nema.





Zateći ćete Ivicu Mesara iz Marije Bistrice koji sam izrađuje drvene igračke koje su 2009. godine na UNESCOVOJ listi zaštićene kulturne baštine.


– Ljudi kupuju, interes je velik, a najviše ih prodam upravo u Rijeci i Mariji Bistrici, kaže Ivica Mesar i dodaje da su Riječani iznimno topli i ljubazni ljudi da to »svijet nije vidio«.


Martina Krog proizvođačica je i prodavačica meda i pčelinjih proizvioda. 


Nude likvidne stvari


– To što sam svih ovih pet godina u Rijeci, znak je da mi se itekako isplati, a Riječani najčešće kupuju bagremov med, kazala nam je Martina.


Marina Bogovečki iz Krapinje nudi likvidne stvari. Ono – vino, voćne sirupe, voćne sokove, voćna vina – a sve to od aronije, brusnice, jagode, ribiza, bazge, mente, naranče… Ima čak i vino od jagode. I ona je u Rijeci otkako postoji ova manifestacija i ne krije zadovoljstvo prodajom.


Foto Zoran Mančić


Foto Zoran Mančić



Mnogi su izlagači još u petak prodali svu robu koju su pripremili za dva dana, pa su naručili dostavu nove za subotu. Na ovom sajmu, koji se u Rijeci održava peti put, predstavlja se pedesetak izlagača, među kojima obiteljska poljoprivredna gospodarstva, muzeji, medicinsko-rehabilitacijske ustanove,


Sajam su obišli i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel sa svojim zamjenikom Markom Filipovićem te krapinsko-zagorskim županom Željkom Kolarom.


– Riječani su nas sjajno primili kao i svake godine, nadam se da će kroz ova dva dana uživati u kvaliteti naših proizvoda i kulturno-zabavnom programu, rekao je Kolar, najavljujući da bi iduće godine kao glavna atrakcija u Rijeku trebale stići glazbene orgulje sastavljene od drvenih udaraljki te da su izlagači višestruki dobitnici nagrada za kvalitetu svojih proizvoda. 


Zagorske orgulje


Obersnel je kazao da bi orgulje trebale biti postavljene na Mostu hrvatskih branitelja, te naveo da o uspjehu ove manifestacije i kvaliteti izloženih proizvoda govore brojni upiti Riječana koji tijekom cijele godine interesiraju o održavanju zagorskog sajma. 



– O interesu Riječana govori prepuno korzo i prepuni štandovi, kazao je Obersnel zahvalivši se Krapinsko-zagorskoj županiji i županu na još jednoj smotri u Rijeci, kao i na donaciji drvenih igračaka dječjem vrtiću Mavrica na Pehlinu.


Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar uputili su apel Vladi RH da iznađe novi model financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave, kako bi i u idućoj financijskoj perspektivi Europske unije mogle osigurati sredstva za osiguravanje vlastite komponente u financiranju EU projekata.


– Prema istraživanju Udruge gradova, Rijeka je na prvom mjestu među jedinicama lokalne i regionalne samouprave po povlačenju sredstava EU, po broju ugovorenih projekata i po količini sredstava, ali upravo zbog toga smo i u vrhu s problemima s kojima se susrećemo, ustvrdio je Obersnel i istaknuo da je u velikom broju EU fondova potrebno osigurati vlastitu komponentu, koja se kreće od 5 do 25 posrto ukupne vrijednosti projekta.


Zaduživanje za EU projekte


Primjerice, Grad Rijeka je do danas potpisao EU projekte vrijedne oko 1,5 milijardu kuna, od čega se najviše odnosi na velik projekt vodoopskrbe i odvodnje koji se sufinancira iz EU sredstava s 1,26 milijardi kuna, odnosno nešto više od 170 milijuna eura.



Samo za taj projekt je vlastito učešće jedinica lokalna samouprave, odnosno Grada Rijeke i nekoliko općina i gradova koji simbolično sudjeluju u sufinanciranju, iznosi preko 137 milijuna kuna.


Za ostale EU projekte, poput uređenja kompleksa Benčić, Grad Rijeka mora osigurati 158 milijuna kuna vlastitih sredstava.


– Tih 158 milijuna kuna osigurali smo iz kredita te dali suglasnost KD Vodovodu i kanalizaciji za zaduženje za vlastitu komponentu. No, problem je što se sada približavamo kraju jednog financijskog razdoblja EU, jer 2020. godine počinje nova financijska perspektiva, kazao je Obersnel, upozorivši da će, ukoliko se ne iznađe neki novi model financijske pomoći, jedinice lokalne i regionalne samouprave u budućnosti teško moći koristiti sredstva EU fondova, a time će i dio novaca namijenjen Hrvatskoj ostati neiskorišten.


Kapaciteti iscrpljeni


– Želimo na to upozoriti, jer mi smo svoje kapacitete već sada iscrpili i ne možemo pratiti nove projekte, zbog relativnog velikog iznosa vlastitog sudjelovanja, kazao je riječki gradonačelnik, apeliravši na Vladu da na vrijeme pokuša pronaći adekvatan odgovor na problem s kojim se susreću svi oni koji sudjeluju u povlačenju europskih novaca.



U sličnoj situaciji kao i Grad Rijeka nalazi se i Krapinsko-zagorska županija.


– Iako je način financiranja gradova i županija nešto drukčiji, za uspješne je problem isti. Krapinsko-zagorska županija je došla na 19,9 posto kreditiranja od ukupnog iznosa izvornih sredstava, a 20 posto je zakonski okvir u kojem se možemo zadužiti. Iako EU projekti ne ulaze u postotak zaduženja, naš fiskalni kapacitet nam ne dozvoljava novo zaduživanje, kazao je župan Kolar i dodao da je zaustavio javljanje na nove natječaje EU fondova, osim za soft projekte, iz jednostavnog razloga što više ne može osigurati domaću komponentu.