78 beba manje u odnosu na 2014.

Negativni trend: Broj poroda u riječkom rodilištu pada od 2009. godine – carskih rezova sve više

Barbara Čalušić

Prof. dr. Oleg Petrović / Snimio Ivica TOMIĆ

Prof. dr. Oleg Petrović / Snimio Ivica TOMIĆ

Konstantni pad rođene djece postao je već naš tradicionalan trend, kaže prof. dr. Oleg Petrović, koji s druge strane upozorava na zabrinjavajući trend porasta carskih rezova u našim rodilištima



RIJEKA Broj rođene djece u riječkom rodilištu u konstantnom je opadanju od 2009. godine pa je tako i u protekloj godini na Klinici za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka, prema preliminarnim i neslužbenim podacima, rođeno ukupno 2.818 novorođenčadi što je 78 beba manje u odnosu na raniju godinu.


– Konstantni pad rođene djece postao je već gotovo naš tradicionalan trend. Lani je u našem rodilištu porođeno 2.775 žena što je za 75 manje nego prethodne godine ili gotovo tri posto rodilja manje. Ukupno je rođeno 2.818 djece od čega je 82 novorođenčadi iz blizanačkih trudnoća, što znači da je bila 41 blizanačka trudnoća, što je također manje nego lani, a imali smo i jednu troplodnu trudnoću u kojoj su rođene jedine prošlogodišnje trojke u Rijeci, govori prof. dr. Oleg Petrović, pročelnik Zavoda za perinatologiju i zamjenik predstojnika riječke Klinike za ginekologiju i porodništvo.


Promjena navika


Osim broja poroda, u riječkom rodilištu smanjen je i broj alternativnih načina poroda odnosno poroda u kadi i na stolčiću. Zbog ovih su metoda poroda svojevremeno rodilje u riječko rodilište dolazile i iz drugih dijelova Hrvatske, no sada se, kako smatra prof. dr. Petrović, za time očito izgubio interes. Broj poroda u vodi prošle je godine iznosio 30 dok su poroda na stolčiću bila svega 22.




– Broj poroda u vodi godinama stagnira, a prošle se godine praktički prepolovio u odnosu na prethodnu godinu. Nekada smo imali stotinjak takvih poroda godišnje, a prošle godine jedva trideset. Žene više naprosto nisu zainteresirane za takav vid poroda, a mi nemamo nikave mogućnosti da takve porode na neki način propagiramo, premda u drugim bolnicama više nema mogućnosti za takav porod. Inače, od ožujka 2003. godine kada je obavljen prvi porod u vodi pa do kraja prošle godine obavljeno je 968 poroda, što znači da možda u ovoj godini dosegnemo tisućiti porod u kadi, kaže prof. dr. Petrović.


S druge strane, u pojednim segmentima porodništva u Rijeci bilježi se rastući trend koji također pokazuje promjenu navika, kako u rodilja tako i u samih liječnika. Tako riječko rodilište bilježi vidljivo povećanje prisustva partnera na porodu. Donedavno se ta brojka kretala oko 50 posto, a prošle godine taj je postotak porastao na skoro 65 posto. Epiduralnu analgeziju pri porodu koristila je nekad petina žena, a danas tako rađa skoro trećina rodilja pa ih je tako u prošloj godini koristilo 909 žena.


Smjena generacija


Prof. dr. Petrović, međutim, upozorava na zabrinjavajući trend porasta broja carskih rezova. Poput gotovo svih rodilišta u Hrvatskoj i riječko je prošle godine zabilježilo porast carskih rezova kojih je u 2015. godini na riječkoj Klinici za ginekologiju i porodništvo učinjeno 428.


– Da, napravili smo više carskih rezova u odnosu na godinu ranije. Učestalost se doduše povećala za manje od jedan posto i u odnosu na učestalost carskih rezova u Hrvatskoj još uvijek smo dobri s našim postokom koji iznosi 15,4 posto dok je u Hrvatskoj 2014. godine ta učestalost prvi put porasla iznad 20 posto. Taj porast povezujem sa smjenom generacija, s obzirom da su nam zadnjih godina otišli najiskusniji liječnici koji su dobro znali struku, pogotovo opstetriciju. Mlađi liječnici razmišljaju drugačije, ima možda i malo straha pa se nerado  ulazi u nejasne situacije zbog čega se kod poroda ponekad žuri. Bojim se da će taj postotak u svim ustanovama u Hrvatskoj rasti. Problem je što je broj carskih rezova puno teže smanjivati, nego pokušati ga održavati na određenoj razini, upozorava prof. dr. Petrović.



Prof. dr. Petrović posebno ističe izrazito nisku stopu perinatalnog mortaliteta koji je prošle godine na ukupnoj razini iznosio 3,2 promila i bio za 4,41 promila manji nego prethodne godine. Također, u prošloj godini u riječkom slučaju nije zabilježen niti jedan slučaj smrti rodilje.– Ono što je dobro i što pokazuje našu stručnost, kao i zasluge ginekologa iz primarne zdravstvene zaštite i privatnika, to je nizak perinatalni mortalitet. Za razliku od perinatalnog mortaliteta na državnoj razini koji je u 2014. godini porastao na 6,8 promila, mi smo u protekloj godini zabilježili izuzetno dobar rezultat pa je ukupni perinatalni mortalitet u našem rodilištu u prošloj godini iznosio 3,2 promila, ističe prof. dr. Petrović.


Ozbiljna operacija


Ono što se ponekad pomalo zanemaruje jest činjenica da je carski rez ozbiljna operacija koja može ostaviti posljedicu i za buduće trudnoće. Prof. dr. Petrović objašnjava što porast broja carskih rezova znači i za struku. On napominje da u slučaju ranog dovršavanja poroda carskim rezom ili pak u slučaju da se ova operacija izvodi prije samog početka poroda, liječnici zapravo više ne vide završnicu samog poroda.


– Oni koji to nisu vidjeli, sve manje znaju što se može, a što ne može dovršiti vaginalnim putem. Zanimljivo je da je odnos krivulja carskog reza i perinatalnog mortaliteta dosad u hrvatskim statistikama bila zrcalno postavljena pa se moglo zaključiti da veća učestalost carskog reza nosi sa sobom manji mortalitet. To je sve tako izgledalo niz godina, da bi se prošle godine vidjelo da je porast učestalosti carskog reza, koji je s 19,8 porastao na 20,7 posto u 2014. godini istovremeno pratio veći perinatalni mortalitetet koji je s 4,4 promila postao na 6,8 promila u 2014. godini, zaključuje prof. dr. Petrović.