Ipak se kreće

Nakon dokumentarca o devastiranom objektu: Najesen konkretni koraci obnove motela Panorama

Andrej Petrak

Projekcija dokumentarca u ruiniranom prostoru  negdašnjeg motela na Preluku / Snimio Marin ANIČIĆ

Projekcija dokumentarca u ruiniranom prostoru negdašnjeg motela na Preluku / Snimio Marin ANIČIĆ

Financiranje projekta bazira se na EU fondovima, a MEKCI se u rujnu planira javiti na dva natječaja, što će tada biti raspisana. U rujnu će krenuti i javne rasprave o ovom projektu



RIJEKA Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka od jeseni će krenuti s konkretnim koracima koji će voditi k obnovi i revitalizaciji motela Panorama, najavila je Lucija Kero iz HGK Županijske komore Rijeka, nakon projekcije epizode »Kratki susreti uz Jadransku cestu« dokumentarnog serijala »Betonski spavači«, održane upravo u ruiniranom prostoru ovog negdašnjeg motela na Preluku.


Epizoda, prikazana u sklopu programa Ususret Liburnia Film Festivalu, koji večeras počinje na opatijskoj Ljetnoj pozornici, bavi se motelima uz Jadransku magistralu, biserima hrvatske modernističke arhitekture, koje je tijekom 1960-ih godina projektirao arhitekt Ivan Vitić. Vodič kroz Vitićeve motele riječki je arhitekt Maroje Mrduljaš, koji uz Nevenku Sablić i Sašu Bana potpisuje scenarij serije.


Kulturni artefakt


Motele Ivana Vitića, a među njima i Panoramu, struka smatra vrhunskim ostvarenjima visokomodernističke arhitekture. Građeni su 1965. godine za potrebe poljoprivredno-industrijskog kombinata »Sljeme« koje je podizalo vlastiti lanac motela uz Jadransku magistralu. Motel Panorama bio je jedno od tih mjesta. Danas je u vlasništvu tvrtke Mediteransko-edukacijski komorski centar inovacija d.o.o., MEKCI, čiji je osnivač HGK, a u turističke svrhe ne koristi se od rata.


Budućnost ovog objekta, vidljivo je u filmu, promišljali su studenti pod mentorstvom Idisa Turata, koji su razvijali ideje otvaranja ureda, startup centra, restorana, ali i uređenja socijalnih stanova na tom mjestu. Arhitekt Maroje Mrduljaš drži da je motel kulturni artefakt i da zaslužuje obnovu »jedan kroz jedan«, a ovakva, faksimilna obnova podrazumijevala bi detaljnu obnovu i originalnog namještaja, pa i instalacija.– Radikalna je ovo ideja, ali u turizmu je sve moguće – rekao je u epizodi Mrduljaš.




Serijal Betonski spavači redatelja Saše Bana, nastao 2016. godine u Hulahopovoj produkciji za HRT, priču gradi oko brojne napuštene, devastirane i ruševne a svakako iznimno vrijedne turističke arhitekture 20. stoljeća. Svaka epizoda dramatična je priča o proturječjima jugoslavenskog socijalističkog društva prožetog utopijskom idejom da arhitektura može svijet učiniti boljim. Sudbina objekata poput Haludova kraj Malinske, djela arhitekta Borisa Magaša iz 1971. godine, ili široj javnosti nepoznatog futurističkog lječilišta za djecu koje je pokraj Makarske po projektu Rikarda Marasovića izgradila JNA, upozoravajući je podsjetnik na važnost brige o javnom interesu, racionalnom raspolaganju resursima i uvažavanju kulturnih dosega bliske povijesti.



Prema odgledanome ispada da je modernistička arhitektura danas u Hrvatskoj neželjeno dijete pa scenaristi postavljaju pitanje što s njom danas nakon dvadeset godina okretanja glave? O konkretnim planovima za budućnost motela nakon projekcije govorila je Lucija Kero, predstavnica projekta MEKCI. Priznaje da se u medijima često čuje da je Panorama ruglo grada i da HGK nikako da krene s projektom, ali ističe da bi i u HGK htjeli revitalizaciju projekta što je prije moguće.


Više cjelina


– Odlukom Vlade prostor nam je namjenski predan s ciljem da ga razvijemo u poslovno-inovacijski centar. Objekt je kulturno dobro, zbog čega je obnova tim zahtjevnija, jer podrazumijeva konzervatorske dozvole. I to je jedan od razloga zašto s projektom nismo napredovali onako brzo kako smo htjeli – pojasnila je Kero.Hrvatska gospodarska komora, dodala je, upitala je realni sektor što bi htjeli u Panorami, pa su s tim inputom i osmislili projekt, koji podrazumijeva više cjelina, što bi trebale svaka na svoj način prezentirati podneblje Mediterana. Ondje bi trebala djelovati Gastro akademija, a mediteranska kultura bila bi predstavljena i putem virtualnog muzeja, čiji bi se stalni digitalni postav bavio Vitićevim radom, uz druge postave koji bi se mijenjali. U motelu bi se otvorio i Poslovni centar izvrsnosti, gdje bi se mlade inovatore spojilo s investitorima, kako bi se dobre ideje mogle realizirati te vezani Mediteranski centar za razvoj proizvoda i komercijalizaciju inovacija. Projekt uključuje i Mediteransku poslovnu akademiju, ali i botanički vrt sa zbirkom flore Mediterana. Financiranje projekta bazira se na EU fondovima, a MEKCI se u rujnu planira javiti na dva natječaja, što će tada biti raspisana. U rujnu će krenuti i javne rasprave o ovom projektu.