RIJEKA Prema podacima Pomorskog hidrometeorološkog ureda Rijeka, ova je veljača bila najkišovitija od kada se obavljaju meteorološka mjerenja, a to je od davne 1948. godine, otkrio nam je dežurni meteorolog Ivan Novak. 

Tako je u Rijeci prošlog mjeseca palo ukupno 347 litara po četvornom metru. Do sada je rekord po količini padalina držala veljača iz 1969. godine, kada su pale 324 litre po četvornom metru. Riječki prosjek padalina je 112 litara po četvornome metru.

Gledajući po danima, a polazeći od arhive Novoga lista, 29. i 30. rujna prošle godine palo je 240 litara po metru četvornom. Tada je Rijeka doslovce zaplivala, a bilo je i vodopada niz stepenice. Slijede zatim količine od 220 litara po metru četvornom (izmjereno 13. rujna 2012.), 200 litara (10. listopada 1998.) te 153 litre (24. studenog 1987.). Najviše dnevne količine oborina u Rijeci zabilježene su zadnjeg desetljeća, a pojava intenzivnijih oborina povezuje se s globalnim zatopljenjem. 

Riječki zaljev je sličan Bokokotorskom, u čijem zaleđu padne u prosjeku najveća količina oborina u Europi, oko 5.000 milimetara godišnje. Zaleđe Rijeke ima sekundarni maksimum prosječne godišnje količine oborina u Europi u iznosu od 3.500 milimetara. Kako je to svojedobno za naš list objasnio Krešo Pandžić, klimatolog i načelnik Sektora za motrenje vremena i klime u DHMZ-u, razloge tomu moramo tražiti u položaju našega grada.

Drugim riječima, lijevkasti oblik planinskog zaleđa Rijeke u odnosu na jugozapadne zračne struje doprinosi jačanju oborina na ovom području zbog prisilnog dizanja relativno vlažnoga zraka sa Sredozemlja koji donosi jugozapadna struja na istočnoj strani sredozemne ciklone, čiji je centar često na području Genove. 

Ako se nekima činilo da je prošli mjesec bio ujedno i najtopliji – varaju se. Toplije je bilo u veljači 1966. godine i u veljači 2007. godine. Prema tjednom modelu DHMZ-a Rijeka, predviđa se da će u ožujku pasti manje padalina od riječkog prosjeka.