Dom Crvenog križa

Na Pećinama prvi Centar darivanja krvi u Hrvatskoj

Sanja Gašpert

Prvi i jedini takve centar takve vrste u Hrvatskoj otvorio je Cvetko Špralja, višestruki darivatelj koji je krv dao čak 196 puta 



RIJEKA Čast da otvori Centar za darivanje krvi u Domu Crvenog križa na Pećinama, prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj, zasluženo je pripala Cvetku Špralji, koji je krv darivao čak 196 puta.


Svečanost otvorenja održana je u sklopu programa obilježavanja Dana darivatelja krvi, koji je ove godine u znaku čak tri velike obljetnice – 60 godina dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa, 20 godina međunarodnog priznanja HCK i 135 godina Crvenog križa na tlu Hrvatske.  


Centar za darivanje krvi sastoji se od prostrane čekaonice osmišljene kao mjesto za druženje darivatelja i volontera, prostorije uređene kao prijemna soba za djelatnike Crvenog križa i tehničara sa Zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka, liječničke sobe za razgovor s darivateljima te same prostorije za darivanje s pet ležajeva. Od planiranih troškova u iznosu od 208 tisuća kuna za uređenje Centra do sada je osigurano 150 tisuća kuna, najvećim dijelom od Grada Rijeke, Hrvatskog Crvenog križa i prihoda od tradicionalnog humanitarnog bala Zajednice društava CK Primorsko-goranske županije. U uređenju je sudjelovalo 14 darivatelja krvi, koji su darivali 2259,5 volonterskih sati. Među volonterima koji su darivali najviše dobrovoljnih sati su Davor Simone s 454,5 sati, Veljko Francetić s 322 sata, Ivan Višak s 308,5, Josip Brelih s 262 i Duško Reljac s 268 sati. U radovima su sudjelovali i Mirjana Corelli, Smilja Fućak, Josip Iskra, Slavica Kraić, Simo Kvrgić, Ljubica Pintarić, Sonja Reljac, Ružica Šimičić i Slavica Vinski.



Rađen s dušom


– Ponosni smo na obljetnice koje ove godine slavimo, ali trebamo im pridodati i 60. obljetnicu Doma Crvenog križa, Doma koji je otvoren 25. svibnja 1953. godine za smještaj školske djece i studenata. Do 1990. godine u Domu Crvenog križa bili su smješteni učenici i studenti, a nakon toga prostor je u cijelosti preorijentiran na prihvat i zbrinjavanje prognanika i izbjeglica. Od 1992. godine u kuhinji se pripremaju i obroci za potrebe pučke kuhinje Grada Rijeke. Nakon odlaska posljednjih prognanika 2008. godine počela je adaptacija Doma, u kojem je otvoren Klub darivatelja krvi, a evo danas i ovaj Centar, koji je lijep jer je rađen s dušom i nastao je na načelima Crvenog križa – dragovoljnosti, jedinstvu i humanosti, kazala je predsjednica Gradskog društva Crvenog križa Rijeka Kim Anić.  

U ime Odsjeka darivatelja krvi nazočnima se obratio njegov predsjednik Ivo Vidotto, koji je kazao kako je u uređenje Centra uloženo više od dvije tisuće sati dobrovoljnog rada volontera. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je Rijeka po mnogočemu prva u Hrvatskoj, a danas je to i otvorenje ovog Centra. 


  – Biti darivatelj krvi je nešto najplemenitije što čovjek može učiniti, jer darujući dio sebe nekome omogućuje nastavak života, kazao je Obersnel. 



– U Hrvatskoj se godišnje prikupi više od 180 tisuća doza krvi, i u samom smo vrhu među europskim zemljama, a posebno impresionira prikupljanje krvi na otocima, pa je, primjerice, Rab četvrti od ukupno 109 društava Crvenog križa, rekao je predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić. Uvijek se radujem dolasku u Rijeku, jer je Rijeka po broju darivatelja krvi, njihovoj humanosti i prikupljenim dozama krvi uvijek bila u samom vrhu u Hrvatskoj, kazao je Jelić. 



 


U srcima i proračunu


Župan Zlatko Komadina kazao je da Županija dobro surađuje sa Zajednicom društava Crvenog križa PGŽ-a, koja, dodao je, zauzima dobro mjesto u našim srcima, ali i u našem proračunu. Na primjeru ovog Centra vidljivo je zajedništvo lokalne zajednice, darivatelja krvi, ali i općina i gradova u okruženju, kazao je Komadina. 


  Ravnatelj KBC-a Rijeka Herman Haller podsjetio je da krv rješava složena i opasna stanja, a ovakav Centar predstavlja napredak upravo u prikupljanju krvi. 


  – Darivanje krvi u nekim okolnostima nije praćen primjerenom opremom, a ovaj će Centar to osigurati. U ovom trenutku Rijeka nema problema s nestašicom krvi, a rezultat je to upravo dugogodišnje humanosti i nesebičnosti riječkih darivatelja, kazao je Haller.