Može li klupska scena opstati sa 70.000 kuna potpore?

Iako su svjesni teške financijske situacije, organizatori i promotori riječke klupske scene ističu kako je budžet od 70 tisuća kuna premali, da su nejasni kriteriji prema kojima će se taj budžet distribuirati, no isto tako poručuju kako neće odustati od organizacije programa iako će on biti skromniji

Novca možda nema previše, no unatoč tome klupska scena u gradu Rijeci neće zamrijeti. U sklopu Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2012. godinu za godišnje je programe nezavisne klupske scene, koji spadaju pod Programe od interesa za Grad Rijeku, izdvojeno 70 tisuća kuna.

Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar ističe kako to, u odnosu na prošlu godinu, nije manji iznos. S obzirom na postojeće financijske okolnosti, u Odjelu za kulturu pri odluci izbora sufinanciranja predlagatelja uvedeno je nekoliko mjera pa su tako, u konkretnom slučaju, prednost imali programi koji izravno sudjeluju i stvaraju glazbeni život grada koncertnim predstavljanjem u svim glazbenim žanrovima. Slijedom toga, a zbog maksimalne racionalizacije, sufinancirani su organizatori programa s razrađenim cjelovitim godišnjim konceptom, a ne pojedinačni prijedlozi koncerata.

Nejasni kriteriji dodjele

Projekte u Stereo dvorani Grad je 2009. i 2010. godine sufinancirao s 35 tisuća kuna godišnje. U ovoj godini klub nastavlja s predviđenim programom jer, kako kaže zakupac Sterea i Tunela Tomislav Dekanić, neće dopustiti da se urušava urbana kultura Rijeke, niti ugled Stereo dvorane koja je stup te kulture.

Kao što smo već spomenuli, za godišnji je program nezavisne klupske scene (Neuro radnik d.o.o., Udruga Klub Palach, Zabava d.o.o. i Udruga za hip hop kulturu Balance) izdvojeno je 70 tisuća kuna. Ono što voditeljima riječkih klubova nije najjasnije, na koji će način taj iznos biti raspodijeljen, objasnio je pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar.    – Velika je novost ove godine da su sredstva »rezervirana« za djelatnost nezavisne klupske scene, ali nisu dodijeljena korisnicima. To je učinjeno zato što programske prijavnice nisu imale osnovne informacije koje su potrebne da bi bile kvalitetno evaluirane. Budući da je ova djelatnost bitan dio riječkog kulturnog identiteta, odlučili smo ostaviti otvorenu stavku za koju će biti potrebno aplicirati za svaki konkretan pojedinačni program. Smatram da će ovo povećati kvalitetu programa i uspostaviti bolji i transparentniji odnos odjela i realizatora programa. Što se tiče očekivanog sadržaja tih programa, moje je mišljenje da novce poreznih obveznika u ovoj djelatnosti ne treba trošiti na izvođače čije su cijene regulirane tržištem i čije koncerte organizator definitivno može realizirati na regularan način – pomoću prihoda od ulaznica i ugostiteljstva. U tu kategoriju spadaju gotovo svi domaći izvođači. Intencija Odjela je sufinanciranje onih događaja koji značajno utječu na suštinu i kvalitetu klupske scene – a to je kontinuitet nastupa demobendova koji je gotovo nestao te barem nekoliko relevantnih klupskih inozemnih gostovanja godišnje. Zato smo odvojili dio sredstava (15 tisuća) isključivo za suport nastupa demobendova – mislim da Ri Rock festival nije dovoljan i da je svakom mladom glazbeniku i bendu bitan pravi nastup, s tonskom probom, a ne revijalni nastup u sklopu festivala gdje nitko ne dolazi do izražaja. Mislim da je poticanje kontinuiteta i demosezone suština razvoja demoscene. Ta su sredstva izdvojena strateški iako nisu izrijekom zatražena u prijavi od strane Udruge Ri Rock, to je odluka Odjela za kulturu. O svim ovim novitetima uskoro ćemo konstruktivno razgovarati sa spomenutim korisnicima, kaže Šarar.    Prema njegovim riječima, sredstva u izvaninstitucionalnoj glazbenoj djelatnosti smanjena su za gotovo 50 posto. Ove godine iznose nisu smanjivani linearno, kako se znalo dogoditi posljednjih godina, već je značajno smanjen broj sufinanciranih programa kako bi oni najvažniji ostali na optimalnoj razini sufinanciranja i posljedično kvalitete.    – Što se tiče klupske scene koja vas prvenstveno zanima, već opisani iznosi za klupsku sezonu te za sezonu jazza i Hartera festival ostali su na lanjskoj razini (klupska sezona 5 tisuća više, jazz 5 tisuća manje, Hartera 3 tisuća više). Što se tiče jazz sezone i Jazz Time festivala, osobno sam pokrenuo pregovore s komercijalnim sponzorima, a za festival postoji ozbiljna inicijativa za suradnju s uglednim jazz festivalom iz Novog Sada. Nedostatak novaca i sam Odjel za kulturu tjera na nove metode ponašanja i drukčiju participaciju i unaprijeđenje djelatnosti. Osobno vjerujem u pozitivne pomake, zaključuje Šarar.

 – Ne znamo koliko novaca ima ove godine, a nisu jasni ni kriteriji prema kojima bi se on trebao dijeliti. Ako pretpostavimo da ćemo dobiti 15 tisuća kuna, tim ćemo novcem moći realizirati 50 posto jednog koncerta, od planiranih osam. Taj je novac namijenjen serijalu koncerata u Stereu u sklopu kojeg smo namjeravali jednom mjesečno dovoditi strane bendove bitne za urbanu glazbu. Neslužbeno je serijal počeo koncertom benda Stereo MCs prije mjesec dana.

Ukupni troškovi tog koncerta iznosili su 150 tisuća kuna. Tunel je sufinanciran samostalno, s 30 tisuća kuna za jazz programe koje ćemo realizirati zajedno sa Sonirom Srdočem, otkriva Dekanić dodajući kako gradom kruže razne glasine, među kojima je i ona da je 70 tisuća kuna iznos predviđen za polusezonu te da će za nekoliko mjeseci biti raspisan novi natječaj kojim će se uskladiti sezonski rad korisnika javnih potreba u kulturi, koji počinje u rujnu, a ne u siječnju.

– Volio bih da je ta glasina istinita, jer nam inače ostaje obilaziti pragove velikih tvrtki u Zagrebu i tražiti sponzorstva. Trebalo bi i ući u dijalog s korisnicima natječaja oko elektroničke prijave koja je, čini mi se, izrazito loše riješena. Glavna bi zadaća novog pročelnika trebala biti rasterećenje proračuna Grada Rijeke u smislu da se državne ustanove u kulturi, kao što je to primjerice HNK Ivana pl. Zajca, financiraju iz državnog proračuna, a ne gradskog. Osim što je klupska scena sufinancirana s izrazito malo novaca, niti manifestacije nisu prošle dobro. Kad pogledamo stanje u regiji vidimo da je ono ponešto drugačije.

Grad Novi Sad sufinancira Exit Festival s otprilike 3.750.000 kuna, Grad Ljubljana Kino Šišku – najbitniji koncertno-klupski prostor u gradu – s otprilike 2.600.000 kuna, a postoji i još sličnih primjera. Spominjem tu gradove na čijoj smo razini, a to su Ljubljana i Novi Sad. Festival Hartera je po mom mišljenju trenutno najbolja urbana manifestacija, ali duh Hartere mora živjeti 365 dana u godini. Ne pristajem na priče i podmetanja kako je naš grad provincija, malo ribarsko mjesto i slično.

Rijeka je najurbaniji grad u Hrvatskoj, s najrazvijenijom kulturnom i glazbenom scenom. Vrijeme je da opet postane lider u regiji. Uzdam se u mudru glavu pročelnika Šarara i da će se to uskoro i dogoditi, a nadam se da mu kosa u tom procesu neće postati sijeda, poput kose jedne poznate političarke, zaključuje Dekanić.    Iako više nije voditelj Tunela, već spomenuti Sonir Srdoč nastavlja s organizacijom jazz programa.   

Potrebna javna diskusija

– Drago mi je što je moj prijedlog jazz programa i ove godine, a veliko mi je priznanje što se to dogodilo nakon mog izlaska iz Tunela, dobio podršku Grada Rijeke jer će mi to omogućiti da našim sugrađanima nastavim servirati jazz, ako već ne u klubu, onda na nekim drugim mjestima koja imaju potrebnu vibraciju, a ima ih, ima… Svake godine nakon donošenja proračuna jasno je da postoji potreba da se čuju zadovoljni i nezadovoljni, rekao bih da postoji stalni problem postupka dodjele proračunskih sredstava…

Možda bi proces dodjele sredstava trebao biti izravniji u smislu da se prilikom rada kulturnog vijeća organizira svojevrsni forum podnosioca molbi za sufinanciranje, pri čemu bi podnosioci programa za koje vijeće smatra da ih je potrebno sufinancirati bili u prilici u direktnoj diskusiji uskladiti svoje zahtjeve s proračunskim mogućnostima, smatra Srdoč koji je za godišnji program jazz glazbe dobio 30 tisuća kuna.

– Što se tiče iznosa odobrenih sredstava, mogu ukratko reći da je, subjektivno, isti premali i nedostatan za ispunjavanje preloženog programa. Da podsjetim, radi se o godišnjem programu s dvadeset predviđenih koncerata, prevedeno, dodijeljeno je 1.500 kuna po koncertu. Objektivno gledajući, a naročito u odnosu na raspodjelu proračuna za glazbenu kulturu, više se, u ovoj situaciji, očito nije moglo i s te strane sam zadovoljan što uopće postoji svijest o jazz programu kao bitnom za ukupnu sliku gradskog kulturnog života.

Što u ovoj situaciji napraviti? Očito je da ću reducirati predloženi jazz program za 2012., ali ću s druge strane pokušati realizirati stvorene kontakte i organizirati što je više moguće, a više nevezan potrebom da isti zadovolje komercijalnu stranu održavanja kluba, što neobičnijih jazz koncerata, na zadovoljstvo, ili barem na nekakvu reakciju, poklonika jazza, kaže Srdoč.    Među predstavnicima nezavisne klupske scene koji će biti sufinancirani od strane Grada nalazi se i klub Palach. Kako doznajemo od Alena Mancea, zakupca najstarijeg riječkog kluba, Galerija Palach ove godine nije dobila ništa, ali nastavlja s radom, za razliku od foto-videoradionica od kojih se, zbog izostanka sufinanciranja, odustaje. S druge strane, Stripor, odnosno Strip knjižara Palach koju prethodnih godina Grad nije sufinancirao, ove godine dobiva 5 tisuća kuna što će iskoristiti na dovođenje crtača, programske djelatnosti sa crtačima, njihove putne i ostale troškove.   

Više sluha za Ri Rock

– Što se tiče koncertne djelatnosti, probat ćemo se kao i do sada ne držati one »Koliko para, toliko muzike« jer entuzijazam jest ono što pokreće i održava na životu alternativnu scenu. Sistem podjele predviđenih 70 tisuća kuna na četiri kluba još nam nije poznat. Prošla je sezona financijski bila iznimno teška, ova je još teža. Giganti poput Terminala i El Rija te Budha bara su se zatvorili. Uspješni voditelji poput Dejhalle i Srdoča potražili su posao negdje drugdje. Do kraja ove godine mnogi neće nastaviti s radom. Ostat će samo najjači, najsposobniji i najluđi. Mi nismo najjači. Ali zato za preostalo ne treba dvojiti, zaključuje Mance.

Ovom prigodom treba spomenuti i Udrugu Ri Rock koja, kao i svi drugi, unatoč poteškoćama, s entuzijazmom nastavlja s radom.

– Ne mogu reći da nismo razočarani smanjivanjem sredstava jer je za razliku od prošle godine iznos smanjen za 10 tisuća kuna! Mi u Udruzi razumijemo da je situacija teška i da je kriza u svim aspektima, ali smatramo da bi odgovorni trebali imati malo više sluha za festival kakav je Ri Rock. Da ponovimo po tko zna koji put, riječ je o najdugovječnijem festivalu ovakvog glazbenog žanra ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji.

Najveći je problem ovog iznosa taj što se ta sredstva dobivaju nakon samog festivala. Naime, tih će 5 tisuća kuna biti na računu Udruge tek oko lipnja, srpnja 2013. godine, tako da ćemo u organizaciju jubilarnog 35. festivala ući sa zaista minimalnim sredstvima. Sada je teško reći koje troškove možemo platiti tim iznosom jer samo donekle kvalitetno oglašavanje košta toliko. Ipak se nadamo da će se nešto promijeniti.

Kako god bilo, Ri Rock nastavlja svoj slavni put jer dok je god entuzijazma u ljudima i dok je god Rijeka grad s najviše demobendova, za Ri Rock nema straha, kaže predsjednik Udruge Nikola Jovanović.   

Nije puno, al’ što je tu je

Pozitivne promjene očekuje i Dražen Mišović iz Udruge Balance koja je prošle godine dobila 5 tisuća kuna.

 – S obzirom na trenutačno stanje, mislim da ove godine iznos neće biti velik, ali će svakako olakšati organizaciju R’n’B i hip hop partyja u poznatim riječkim klubovima, no neće biti dovoljan za pokrivanje svih troškova događanja, kaže Mišović podsjećajući da Grad Rijeka već četiri godine podržava rad Udruge, odnosno glazbene projekte Balance Hip Hop Session i R’n’B Exclusive Party.

 – Također, 2007., 2008. i 2009. godine Grad je potpomogao financiranje Balance Skateboard Contesta, popularnog međunarodnog skateboard natjecanja koje je popratilo više od tisuću gledatelja u riječkom skateparku na Krnjevu. Posljednje dvije godine Grad nije podržao natjecanje te smo događaj morali otkazati. Nadamo se da će Grad obratiti na pozornost na projekte važne za Rijeku i njenu mladež. Ovaj je grad oduvijek bio poznat po kulturi i njenoj mladeži, stoga smatramo da je defintivno potrebno ulaganje u taj segmenat društva, zaključio je.