Negativni utjecaj klimatskih promjena u Primorsko-goranskoj županiji u predstojećih 50 godina najviše će se odraziti na povećanje razine mora koje će do kraja 21. stoljeća porasti i do 65 centimetara. Očekivani porast razine mora i djelovanje morskih mijena, valova i olujnih uspora, utjecat će na obalnu infrastrukturu pri čemu će najviše biti ugrožene urbane sredine niskih otoka kao što su Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, posebni rezervati poput Vranskog jezera, ali i gradovi u priobalju.

Dobri izvori

Ovo je samo dio klimatskih promjena koje očekuju Kvarner i Gorski kotar u projekcijama publikacije »Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u PGŽ-u za razdoblje 2019.-2022.« koju su jučer predstavili župan Zlatko Komadina i pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Koraljka Vahtar-Jurković.

– Kroz naše upravne odjele i naše pravne osobe, ustanove i trgovačka društva radimo na doprinosu očuvanja okoliša na razne načine, od programa energetske obnove škola i zdravstvenih objekata, promjene sustava grijanja, smanjenje emisija fosilnih goriva i energetske učinkovitosti, sve kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova u okoliš te smanjili globalno zatopljenje, koliko Primorsko-goranska županija može pridonijeti. Ponašamo se po načelu »misli globalno, djeluj lokalno« i kad bi svi tako djelovali, stanje bi bilo puno bolje. Upravo zato zahvaljujem našem upravnom odjelu koji je svoju praksu pretočio u edukacijsku priču. Ove publikacije su dobar izvor za struku, znanost, studente i građane, kazao je Komadina.

Projicirano povećanje temperature zraka u PGŽ-u kao jednu od posljedica imat će smanjenje vodnih zaliha koje je već sad izraženo kod vodotoka u Županiji, a kao najugroženija područja navode se Delnice i Čabar, Opatija te Krk i Rab. Gorski kotar očekuje smanjenje snježnog pokrova koji bi se do samo 2040. godine mogao smanjiti za 50 posto.

Akcijski plan

– Europa danas želi biti predvodnik u svijetu u rješavanju negativnih posljedica klimatskih promjena, a EU usmjerava značajan fond sredstava u projekte koji se bave očuvanjem okoliša te se i mi kao Županija trudimo usmjeriti jedinice lokalne samouprave u ulaganja u energetsku obnovu, električna vozila i slično. Imamo sreću da je u najvećem dijelu Županije zabilježena prva kategorija zraka. Druga je zabilježena u Urinju, gdje su industrijski pogoni, no i tamo se provode projekti na modernizaciji. S druge strane o Marišćini se puno govori na našoj Skupštini, a nedavno smo na tu temu održali još jednu u nizu tribina. U ovom trenutku pred Županijom je izrada akcijskog plana posvećenog klimatskim promjenama kojima smo svi izloženi, kao što je to slučaj s podizanjem razine mora koje je prijetnja i našem Primorju, rekla je Vahtar-Jurković dodajući kako će u izradi akcijskog plana čiji će nositelj biti Općina Viškovo, PGŽ dati svoj doprinos.