Tribina Riječki val

Mogu li Rijeka i PGŽ bolje? Zaposlenost pada, premalo tvrtki izvozi, kako dalje?

Andrej Petrak

Foto: D. ŠKOMRLJ

Foto: D. ŠKOMRLJ

Trend izvoza se popravlja, pa je u pet godina do 2015. godine, pokazuju podaci Bisnodea koje je iznio Branimir Kovačić, u PGŽ-u porastao s dvije na četiri milijarde kuna, u čemu je ova sredina daleko ispred pulske i zadarske



RIJEKA Malo i slabo se mijenjamo i slabo surađujemo, ocjena je Borisa Popovića iz Riječkog vala, izrečena na tribini »Rijeka – može li bolje?«, održanoj u organizaciji ove udruge na Filozofskom fakultetu, uz moderiranje Nevena Šantića i sudjelovanje demografa Stjepana Šterca i Branimira Kovačića iz tvrtke Bisnode. Tribina se tematski nastavila na onu održanu prije četiri godine koja se pozabavila važnim pitanjem ubrzanja rasta i razvoja Rijeke i Primorskog-goranske županije.


Popović se u svom izlaganju osvrnuo na predložena rješenja s tribine Riječkog vala pod nazivom »Izlazak iz prosječnosti – preko ekonomije znanja do društva znanja« te izložio što je od toga realizirano u četiri godine, ali i upozorio na počinjene greške u koracima. Naglasio je da je potrebno mobilizirati sve raspoložive resurse s ciljem ostvarenja pune zaposlenosti, visoke dodane vrijednosti, trajne konkurentnosti i međunarodne povezanosti ovog kraja.


Kratkim filmom koji je prikazivao kako su se mijenjale gume u Formuli 1 prije pedeset godina i u današnje vrijeme ilustrirao je kako su se tijekom posljednjih desetljeća inovacijski ciklusi znatno ubrzavali, te kako treba biti spreman iskoristiti brze promjene. Još na prethodnoj tribini upozoreno je kako je od 1990. godine nadalje došlo do usporavanja i pada ekonomske aktivnosti u Rijeci, ali ističe, Popović potencijali rasta u gradu i županiji i dalje su veliki, samo ih treba iskoristiti.


Županija kao koordinator




– Unutarnji resursi su očuvani, Rijeka je i dalje fiskalno jedan od najbogatijih gradova u Hrvatskoj. Također, sačuvani su i ljudski resursi i u iskorištavanju tog intelektualnog potencijala postoji mogućnost za pozitivnu promjenu, rekao je Popović.


U izlaganju se koristio podacima softvera Smart Vision tvrtke Bisnode, koje je prethodno prezentirao Branimir Kovačević, usporedivši ekonomske pokazatelje u gradu i županiji s usporedivim gradovima Pulom i Zadrom te njihovim županijama.


Dok statistike za posljednjih pet godina pokazuju da se negativni trendovi u Rijeci i županiji mijenjaju polako nabolje od 2013. godine nadalje, svejedno je u promatranom razdoblju u PGŽ-u zabilježen pad zaposlenosti od 1,8 posto, dok Istarska županija bilježi porast zaposlenosti od pet posto. Zašto se to dogodilo? Jedan od zaključaka tribine prije četiri godine bio je taj da se strateške ciljeve treba »spustiti« sve do konkretnih projekata.


Foto: V. KARUZA


Foto: V. KARUZA




Hrvoje Burić upitao je Stjepana Šterca postoji li povezanost slabog izlaska na lokalne izbore s iseljavanjem ljudi.


– Birački popisi govore da se u Rijeci u četiri godine smanjio broj birača za 12.000, što znači da se najmanje takav broj iselio. Istodobno je izlaznost na lokalne izbore jako mala. U Rijeci iznosi 27 posto, a prosjek Hrvatske je 43 posto. Postoji li tu podsvjesna povezanost: utječe li ova stagnirajuća situacija na ljude tako da se boje promjena? Onda ne izlaze na izbore pa radije se odluče otići van i tamo graditi bolju budućnost za sebe, pitao je Burić.


Šterc mu je odgovorio da izbore u Hrvatskoj uglavnom dobiva starija populacija, koja izlazi u većem broju i s većom vjerojatnošću, dok mladi idu linijom manjeg otpora i na izbore ne izlaze.


– U svom radu testirali smo očekivanja mladih ljudi. Oni od političara očekuju obrazovanost, stručnost i prije svega odlučan i čvrst stav. Žele da ih netko vodi, a u političkom establišmentu to ne prepoznaju. Napuštaju Hrvatsku jer ne vjeruju u njenu budućnost! Prihvatili bi izazov i ostali ovdje kad bi u nju vjerovali, rekao je Šterc.



Dok se u PGŽ-u po tome nije previše radilo, Istarska županija i bez potrebe za ovakvim tribinama pokrenula je svoj projekt »Puna zaposlenost, trajna konkurentnost«.


– Istarski cilj bio je pronaći male i srednje tvrtke s potencijalom rasta i poticati ih da to ostvare. Povezali su lokalne samouprave i poslovni sektor, a županija je tu odigrala ulogu koordinatora.


Istra je u potpunosti ostvarila svoj cilj i trenutno ima nezaposlenost manju od prirodne stope. U Istri je trenutno 6.000 nezaposlenih, u PGŽ-u 12.000, a u Zadarskoj županiji njih 10.000. Odjeli za poduzetništvo i u gradu i županiji su mali, raspolažu skromnim sredstvima, a trebalo bi ih ojačati i trebali bi služiti kao spona s poduzetnicima.


Morali bi tražiti male i srednje tvrtke s potencijalom rasta, pomoći im da svoje potencijale ostvare. Cilj za PGŽ treba biti godišnji rast zaposlenosti od jedan posto. Već i podaci Bisnodea o tome da u PGŽ-u postoji samo devet »gazela«, odnosno firmi koje tri godine uzastopce mogu povećavati broj zaposlenosti za po 20 posto, odnosno rast prihode od po 40 posto dovoljno govori. Takvih firmi ima devet, a trebalo bi ih biti tri posto. Samo u Rijeci djeluje četiri tisuće gospodarskih subjekata, rekao je Popović.


Poticanje zaposlenosti


Skrenuo je pozornost na to da niska zaposlenost generira »bijelu kugu«, a na demografski slom Hrvatske ranije je jasno i direktno upozorio i Stjepan Šterc.


– Nama su ljudi počeli odlaziti iz grada 2009. godine kad je počela kriza. Govori se da prvo odlaze oni bez posla, zatim oni koji su nezadovoljni poslom, a potom odlaze i poduzetnici. I nama su iz Alarm automatike neki ljudi otišli u Irsku. Potom je irska agencija došla kod nas u firmu i nudila nam da se preselimo tamo. Nudili su nam prostore, kredite, sve potrebno. Pametne države sustavno rade na poticanju zaposlenosti jer time čuvaju i svoju budućnost, rekao je Popović.


Skrenuo je pozornost na to da je visoka dodatna vrijednost pokazatelj udjela pameti u proizvodu i usluzi.


Branimir Kovačić i Stjepan Šterc


Branimir Kovačić i Stjepan Šterc



– Uloga sveučilišta u tome je ekstremno važna. Vrhunskom znanošću valja raditi istraživanja koja se mogu primijeniti u praksi. Visoku dodanu vrijednost imaju i biznisi bazirani na internetu i softverskim platformama, rekao je Popović.


Gleda li se produktivnost, odnosno novostvorena vrijednost po zaposleniku, ona u županiji iznosi 18 do 19 tisuća eura i najviša je u Jadranskoj Hrvatskoj. No, ta brojka, kaže Popović, nije dobra, jer na razini Hrvatske prosjek je 23.000 eura, a u Europi 40.000 eura.



Demograf Stjepan Šterc iznio je alarmantne brojke demografskog sloma Hrvatske. Između dva popisa stanovništva, broj stanovnika u Hrvatskoj pao je za 150.000, no samo podaci njemačkih službi govore da je u tu zemlju lani uselilo 57.000 ljudi iz Hrvatske. Još pet i pol tisuća Hrvata iste je godine iselilo u Austriju, a puna brojka iseljenih samo u 2016. godini procjenjuje se na njih 80.000, sve redom mladih, obrazovanih i radno sposobnih ljudi koji će drugdje podizati svoje obitelji. Istovremeno je hrvatsko stanovništvo sve starije pa bi prirodni pad samo ove godine mogao dosegnuti 20.000 ljudi. Dok su sva županijska područja u padu, trenutno samo dvanaest lokalnih jedinica ostvaruje prirodni rast, ali u skoroj budućnosti to će se promijeniti i Šterc očekuje da će rasti samo nekoliko prigradskih područja, kao što je Viškovo pored Rijeke. Za deset godina populacija Hrvatske mogla bi pasti na tri milijuna stanovnika, a već za pet godina omjer umirovljenika i zaposlenih bit će jedan naprema jedan, dok će staro stanovništvo biti dvostruko brojnije od mladog.


Podaci za grad Rijeku govore da je od 2011. do 2015. godine iselilo 3.560 osoba. Taj pad za Šterca nije velik ni u apsolutnom ni u relativnom iznosu, ali upozorava da je proces demografskog pada počeo i da bi se u budućnosti mogao razvijati geometrijskom projekcijom. Kao pozitivan primjer zemlje koja brine o demografiji izdvojio je Irsku, koja se i sama svojedobno suočila s padom stanovnika s 4,2 na 2,8 milijuna, a danas imaju jednu od najmlađih populacija u Europi.


– Počeli su slijediti model razvoja sukladno svom prostoru i iskoristili su intelektualni potencijal svog velikog iseljeništva. Umjesto da Hrvatska slijedi taj model, suočava se s prošlošću. Shvati li se ovo pitanje kao pitanje opstanka, a ne svjetonazora ili religije, onda ćemo opstati. Inače ćemo se zateći u mraku, rekao je Šterc.



– I ovdje postoji ogroman prostor za rast, no tu se vidi i koliko je pameti u onome što je stvoreno, rekao je Popović.


Rast izvoza


Po konkurentnosti Primorsko-goranska županija peta je u Hrvatskoj, i time ostvaruje tek prosječan rezultat, a ono u čemu najviše zaostaje jest poslovna infrastruktura. Tu do izražaja dolaze preskupe komunalne naknade, stambeni i poslovni prostori, udaljenost od aerodroma, velik broj neriješenih zemljišno-knjižnih sudskih predmeta, ali i cijena vode i odvodnje te premali broj poduzetničkih zona.


Trend izvoza se popravlja, pa je u pet godina do 2015. godine, pokazuju podaci Bisnodea koje je iznio Branimir Kovačić, u PGŽ-u porastao s dvije na četiri milijarde kuna, u čemu je ova sredina daleko ispred pulske i zadarske.


No, gleda li se izvoz po glavi stanovnika u PGŽ-u on iznosi 3.500 eura, u istarskoj 5.000 eura, a u zadarskoj županiji 2.500 eura, dok je prosjek RH 2.800 eura. No, prava usporedba bila bi s europskim državama pa tako u Slovačka izvozi 10.000 eura po glavi stanovnika, a Irska čak 25.000 eura.


– Rješenje vidim u poslovanju baziranom na izvozu. Samo 15 posto ovdašnjih poduzeća izvozi, ali te su firme odgovorne za 59 posto investicija, imaju 52 posto zaposlenih i zauzimaju 79 posto svih ulaganja u investicije i razvoj. Ogroman potencijal koji treba iskoristiti jest i to što Istra i Primorje imaju najvišu poduzetničku aktivnost u Hrvatskoj, zaključio je Popović.


Bila je to doista, kako je i stajalo u pozivu na tribinu, rasprava s puno blagih riječi i jakih argumenata, s ciljem boljitka grada i županije, a sad je na onima koji planiraju razvoj ovog kraja da barem neka od predloženih rješenja pokušaju konačno i ostvariti.