RIJEKA – Iznimno niske temperature zraka u Rijeci i okolici udvostručile su broj intervencija Hitne medicinske pomoći u proteklih tjedan dana, pri čemu su najugroženiji bili srčani bolesnici i oboljeli od gripe.

Više posla nego obično imali su i vatrogasci, iako nije bilo većih materijalnih šteta. Praktički nikakvih šteta nije bilo ni na vodoopskrbnoj, električnoj ni plinskoj mreži, koje na širem području funkcioniraju bez većih poteškoća.

Prema riječima dr. Senke Štrbo, pomoćnice ravnatelja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, timovi hitne pomoći u posljednjih tjedan dana na području riječkog prstena imali su u prosjeku između 55 i 60 intervencija dnevno, što je dvostruko više od uobičajenog broja.

– Na području cijele županije imali smo u prosjeku još oko deset intervencija dnevno, no najveći porast broja intervencija imamo baš u Rijeci i gradovima i općinama Riječkog prstena, kaže dr. Štrbo, koja povećanje broja hitnih slučajeva pripisuje kombinaciji vrlo niskih temperatura i izbijanja epidemije gripe.

Kronični bolesnici

– Najčešće su nas nazivali građani starije životne dobi, i to zbog povišene tjelesne temperature. Sezona je gripe i puno ljudi ima problema sa simptomima, a kako je riječ uglavnom o osobama koje pate od drugih, kroničnih oboljenja, pojavljuju se komplikacije. Osim toga, bili su praznici, pa nisu radili izabrani liječnici, kao ni ljekarne, a mnogi nisu kod kuće imali sredstva za snižavanje temperature. U takvim situacijama nastojimo maksimalno pomoći, iako naši timovi ne izlaze na intervencije kada je riječ samo o povišenoj temperaturi, nego uglavnom  kada se radi i o drugim komplikacijama i simptomima, kaže dr. Štrbo, dodajući kako je hitna pomoć u nekoliko navrata izlazila na intervencije i to zbog simptoma pothlađenosti.

Velik broj intervencija, ističe, odnosi se i na pacijente koji pate od srčanih bolesti i povišenog krvnog tlaka, za koje hladnoća može biti i vrlo opasna.

– Kada je temperatura vani niska, prilikom naglog izlaska na otvoreno stisnu se krvne žile u koži, što dovodi do povišenja krvnog tlaka i dodatnog opterećenja srca. Pri tom se nerijetko mogu pojaviti srčani bolovi, ali i ozbiljnije komplikacije. Zato je savjet svima koji imaju problema sa srcem i tlakom prije izlaska se toplo i slojevito obući, obavezno nositi kapu, šal i rukavice, a svakako bi dobro bilo i prilikom izlaska koji trenutak pričekati, primjerice, u portunu zgrade, kako bi se tijelo aklimatiziralo, kaže dr. Štrbo.

Stiže novi hladni val

Iako se u iduća dva dana očekuju znatno više temperature, ipak njena upozorenja treba shvatiti ozbiljno, jer već krajem ovog i početkom idućeg tjedna stiže novi hladni val, potvrdila je meteorologinja Danijela Vlašić, iz Pomorskog meteorološkog ureda u Rijeci. Jučerašnje jutro bilo je, prema njenim riječima, najhladnije ove zime u Rijeci, ali ipak nije oboren negativni rekord od 10. veljače 1956. godine, kada je izmjereno – 13 stupnjeva Celzijevih.

– Temperatura zraka u srijedu u sedam sati bila je – 6 stupnjeva, no zanimljivo je to da je do osam sati pala na  – 8. To ipak nije ni siječanjski rekord, jer je 9. siječnja 1985. zabilježeno – 12 stupnjeva, kaže Vlašić.

Danas i sutra očekuje se znatno toplije vrijeme, s najvišim temperaturama i do deset stupnjeva Celzijevih, uz oborine, s tim da je u petak moguć i snijeg u Primorju.

– Već nakon toga slijedi ponovno zahlađenje, s najnižim temperaturama koje će opet biti ispod nule, kaže Vlašić.

Zbog niskih temperatura više posla imali su i vatrogasci, no, prema riječima Hinka Mancea, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Rijeka, nije bilo značajnijih materijalnih šteta.

– U zadnjih tjedan dana imali smo nažalost, slučaj da je jedna osoba izgubila život u požaru, no izravno uz niske temperature vezani su češći požari dimnjaka, zbog pojačanog loženja peći na kruta goriva, kao i požari električnih instalacija, zbog preopterećenja, tako da se većina intervencija odnosila upravo na takve slučajeve, kaže Mance.

Opterećenje cjelokupne električne mreže na području PGŽ-a povećano je do 280 megavata u vršnim satima, što je blizu rekorda od 300 megavata, zabilježenog 2. veljače 2012. godine.

– Unatoč povećanom opterećenju na mreži nema nikakvih značajnijih problema s opskrbom, a i proizvodni kapaciteti su zadovoljavajući, ističe Boris Krstulja iz dispečerskog centra HEP Elektroprimorja, dodajući kako bi probleme mogle izazvati najavljene oborine.

– Ako budemo imali temperature ispod nule i kišu, instalacije bi mogle biti okovane ledom, što bi onda moglo izazvati poteškoće, kaže Krstulja.