Cijeli sustav još nije zatvoren, ono što iz Marišćine izlazi ili se tamo obradi treba negdje zbrinuti. Neka se pitanja možda neće ni riješiti prije početka rada, rekao je župan Komadina, dok je direktor Ekoplusa Dušan Šćulac ponovio da centar na Marišćini koristi istu modernu tehnologiju, prisutnu u 450 centara u Europi koja je vrlo fleksibilna, usklađena s europskim direktivama
VIŠKOVO Puštanje u probni rad Centra za gospodarenje otpadom Marišćina ipak se neće dogoditi u svibnju, već će zasad kasniti tri mjeseca, a direktor Ekoplusa Dušan Šćulac na sjednici grupacije centara za gospodarenje otpadom u Ronjgima izrazio je uvjerenje da će do kraja godine cijela investicija vrijedna 35 milijuna eura biti dovršena.
– I kad gradite garažu, dogode se nepredviđene stvari zbog kojih cijela stvar kasni, a kamoli kad je riječ o ovako složenom projektu. Konzorcij grčkog Helectora i domaćeg GP Krka s građevinskim radovima započeo je prije godinu i dva mjeseca, a Centar je već u visokoj fazi dovršenosti, izjavio je Šćulac.
Grupacija centara za gospodarenje otpadom djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i okuplja predstavnike postojećih i planiranih centara s cilljem razmjene iskustava i pravodobnog informiranja svih sudionika o uspostavi i izgradnji centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Na sjednici u Ronjgima okupili su se predstavnici 15 centara diljem Hrvatske kako bi, objasnio je predsjednik grupacije Mladen Jozinović, učili na iskustvu Ekoplusa i istarskog Kaštijuna, jedinih dvaju centara gospodarenja otpadom koji će ubrzo biti otvoreni.
Političke implikacije
– Svjesni smo da neki od nas kasne s projektom, što se tiče obveza koje je Hrvatska preuzela. Rokovi su takvi kakvi jesu, međunarodne obveze koje je Hrvatska preuzela iznad su domaćih zakona, a legitimnost rada centara, od kojih svaki koristi neku inačicu MBO tehnologije, uspostavljena je ugovorom s Europskom unijom 2013. godine. Uživamo potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a pod velikim smo pritiskom naših osnivača da realiziramo projekte. Velik je problem osiguranje infrastrukture, jer pojedine županije nemaju novca, a bez riješene infrastrukture nema aplikacije na europske fondove, izjavio je Jozinović.
Župan Zlatko Komadina osvrnuo se na »nultu fazu« Marišćine, na kojoj KD Čistoća odlaže otpad, nakon zatvaranja deponija Viševac.
– Ned’o vam Bog »nulte faze«. To se nije smjelo dogoditi, ali Čistoća nije imala kamo sa smećem nakon zatvaranja Viševca. Prvo su išli s balama, a građani su s pravom bili revoltirani, jer je smrdilo. Sad je stanje bolje, jer se smeće zakopava, a kasete na Marišćini ipak su bolje od starog Viševca, ali percepcija javnosti što se tiče projekta Marišćina bila je određena tim događanjima, rekao je Komadina.
Župan Zlatko Komadina pojasnio je kako je Županija, zajedno s Gradom Rijekom, osnovala Ekoplus kao firmu koja će se baviti izgradnjom i upravljanjem Centra na Marišćini još 2002. godine, te da već 12 godina financiraju hladni pogon. Ipak, i župan i direktor Ekoplusa Dušan Šćulac inzistiraju da projekt realiziraju u »jednom realnom vremenu, kad se uzme u obzir i zakonska regulativa i sve ostalo«. Što se tiče projekta Marišćine, i prije nego što je Europska unija odlučila sufinancirati izgradnju s 25 milijuna nepovratnih eura, uloženo je oko 40 milijuna kuna za otkup zemljišta za Centar, te još toliko za otkup zemljišta za izgradnju pristupne ceste, buduće viškovske obilaznice. Projekt pristupne ceste, čije je financiranje za Komadinina ministarskog mandata prebačeno na Hrvatske ceste, košta oko 150 milijuna kuna.
Župan Komadina osvrnuo se na političke implikacije projekta, zaključio da su pritisci udruga dobrodošli, a da su postupanja oporbe, koja će na sljedećoj Županijskoj skupštini u četvrtak opet istupiti protiv projekta, očekivana.
– Zaustaviti ovaj projekt nije moguće. Svjesni smo da bi ta ista oporba, da je na vlasti, gradila Marišćinu, a mi bismo bili protiv – kaže Komadina.
Revizori i mišljenja
Dok je Šćulac neugodno iznenađen reagiranjem oporbe jer da je o svemu već razgovarao s njima prije godinu i pol dana, Mladen Jozinović smatra da je situacija ista i kod njega u Koprivnici.
– U različitim županijama ista politička opcija istupa za ili protiv projekta, ovisno o tome je li u poziciji ili opoziciji, kaže Jozinović.
Župan Komadina priznao je da u projektu nakon 13 godina i dalje ostaju otvorena pitanja, pogotovo što se tiče plasmana goriva iz otpada, glavnog proizvoda pogona na Marišćini.
– Cijeli sustav još nije zatvoren. Ono što iz Marišćine izlazi ili se tamo obradi, treba negdje zbrinuti. Neka se pitanja možda neće ni riješiti prije početka rada Centra, jer ipak smo u ovome prvi u Hrvatskoj. Želim svima ostalima da izbjegnu dječje bolesti s kojima smo se mi suočili, rekao je Komadina.
Šćulac je ponovio da centar na Marišćini koristi istu modernu tehnologiju, prisutnu u 450 centara u Europi koja je, kaže, vrlo fleksibilna, usklađena s državnom Strategijom, kao i europskim direktivama.
– Tri revizora koje je angažirala Županija pronašli su određene zamjerke i primjedbe. Ali, kako se kaže: deset revizora – 11 mišljenja. Prošli smo dosad bezbroj revizija, rekao je Šćulac.Ugovor za izgradnju Marišćine težak je 27,29 milijuna eura, uz dodatni fond od 2,5 milijuna eura za »nepredviđene« radove. Od ukupne investicije u iznosu od 35 milijuna eura, 70 posto je pokriveno EU sredstvima, 10 posto investicije pokriva sam Ekoplus kreditnim zaduženjem, dok ostatak dijele Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.
