Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
16. listopada 2019.
'Reproduktivna prava i karijera'

Marinella Matejčić iz udruge PaRiter: 'Nepopularno zvuči, ali prava žena su brže napredovala u bivšoj državi'

Foto:Ivica Tomić
Foto:Ivica Tomić
Autor:
Objavljeno: 4. prosinac 2017. u 21:37 2017-12-04T21:37:29+01:00

Važno nam je da žene budu svjesne da im se sve ovo ne događa  jer su žene,  već da je riječ o institucionalnom problemu države, poručuje Matejčić

Mi ne toleriramo porodiljni – poruka je poslodavca, koja me s obzirom da se bavim reproduktivnim pravima najviše šokirala, kaže Marinella Matejčić iz Udruge PaRiter koja je nedavno provela istraživanje kako bi ispitala razne diskriminacije s kojom se susreću hrvatske žene na poslu i prilikom zapošljavanja.

Udruga PaRiter je provela istraživanje »Reproduktivna prava i karijera« u rujnu i u njemu je sudjelovalo 1.599 žena. Istraživanje je bilo uvertira u akciju #Znatelištosunamrekli, dok je Inicijativa Radno i ravnopravno nastala u sklopu projekta »Sisterality – International network of girls and women« koju PaRiter provodi u suradnji s talijanskom udrugom TDM 2000 i austrijskom udrugom Die Spinnerei. U studenom je inicijativa pokrenula akciju u kojoj poziva građanke da podijele iskustva diskriminacije na poslu i tijekom zapošljavanja, i to koristeći #ZnateLiŠtoSuNamRekli hashtag.

Reproduktivna prava

Marinella Matejčić koja, u okviru PaRitera, koji se u svom djelovanju bavi ljudskim pravima u prilično širokom smislu, pokreće razne inicijative poput informiranja žena o prekidu trudnoće i širenja znanja o kontracepciji i odgovornom spolnom ponašanju među mladima, smatra da su poruke kojima su izložene žene u Hrvatskoj koje rade, u apsolutnom sukobu sa svim što hrvatska Vlada tvrdi radi kad je riječ demografiji.

– U isto se vrijeme toleriraju takva ponašanja poslodavca, no tu se nema što tolerirati, govorimo o pravima koja su propisana zakonom. Jako puno ljudi ne razmišlja o tome da isti stroj koji danas nastoji onemogućiti ženska reproduktivna prava, želi ženu doslovno smjestiti samo u kuhinju. Zbog takvog djelovanja i utjecaja na percepciju vrijednosti dolazimo do toga da se podrazumijeva da je žena zlostavljana na  radnom mjestu, da joj se smanjuje plaća i da dobije nezakoniti otkaz.

Nedovoljno često promišljamo o reproduktivnim pravima u okviru širih ljudskih prava, činjenice da većina žena danas radi kao prekarne radnice i žive od mjeseca do mjeseca ne znajući kad će dobiti sljedeći ugovor. Da bismo došli do demografske obnove o kojoj se danas kod nas razgovora samo u svjetlu prekida trudnoće, treba raditi, implementirati ozbiljne mjere i slušati glas stručnjakinja i stručnjaka čije se znanje danas ne cijeni, objašnjava Matejčić.

Astronomske razlike

Osim diskriminirajućih izjava koje je Udruga PaRiter prikupila u  posljednjem istraživanju i tijekom akcije #ZnateLiŠtoSuNamRekli, nedavno su i analizirale podatke Državnog zavoda za statistiku, odnosno prosječne bruto i neto plaće za muškarce i žene u 2015. godini. Istraživanje je pokazalo da u djelatnostima gdje su žene bolje plaćene od muških kolega, ta se razlika mjeri u najviše tisuću kuna, dok su obrnutom slučaju razlike astronomske.

Pokazalo se da je razlika u prosječnim bruto plaćama oko tisuću kuna pa tako ona za žene  iznosi 7.471 kunu, a muškarce 8.422 kune. Žene imaju veće plaće u 17,71 posto djelatnosti od muškaraca. Najveća razlika u plaćama kad su u pitanju veće plaće muškaraca iznosi  8.622 kunu i riječ je o zračnom prijevozu, dok je suprotno najveća razlika u plaćama 1.290 kuna i riječ je o marketinškom sektoru i istraživanju tržišta,  dok je u sektoru rudarstvo i vađenje, gdje, prilično začudno, također vode žene, razlika 200 kuna pa je prosječna plaća 9.906 za muškarce i 10.19 za žene.

– Ono što smo otkrili je da u određenom postotku u djelatnostima u kojima su muškarci u odnosu na žene bolje plaćeni razlika u nekoliko tisuća kuna. No kada govorimo o djelatnostima u kojima su žene bolje plaćene, govori se o svega tisuću kuna razlike. Žene su više zaposlene u rudarstvu, pretpostavljamo kao administrativni djelatnici i tamo je njihova plaća nešto veća od muškaraca. S druge strane, kad se govori o avijaciji, cifra u kojoj se muškarci plaćeni bolje od žena je astronomska. Govori se da je to zbog razlike u poslovima, no također je to vrlo indikativno pa je pitanje zašto dolazi do tolike razlike u plaćama kada su žene te koje imaju manju plaću, pita se Matejčić.

Nekad je bilo bolje

Na pitanje što se uopće događa s pravima žena u zemlji u koja na tom području sve češće zakreće prema konzervatizmu, Matejčić kaže da koliko god nekima nepopularno zvuči, u bivšoj državi su prava žena, barem na zakonodavnoj razini, napredovala puno brže nego danas.

– Zbog cijele situacije vezane uz razinu radničkih prava položaj žene tada je bio bolji. Danas ako smo u situaciji da žena mora biti doma toliko naglašena, za očekivati je će poslodavkinje i poslodavci nastojati da im zapošljavanje bude što jeftinije pa značilo to i uvjetovanje da žena ne smije ići na bolovanje zbog djeteta, makar dijete ima ispod tri godine kada zakon propisuje da se plaća nadoknađuje u stopostotnom iznosu, upozorava Matejčić.

S obzirom na to da je Hrvatska zemlja članica Europske unije, naši zakonodavni okviri, prema mišljenju Marinelle Matejčić zapravo nisu toliko loši. Ono što bi Hrvatska trebala promijeniti jest praksa.

– Nisu idealni, ali nismo na dnu europske ljestvice. No kada se govori o praksi, svjedočimo o tome da se zakoni ne implementiraju, da im se pristupa površno i da pravda nije jedna za sve građanke i građane ove zemlje. Svjedočimo visokoj razini korupcije koja također ima velik utjecaj na zakonodavstvo kao takvo. Smatram da se neokonzervativnom akcijom, za koju ne znam mogu li reći da je u svom zamahu jer ćemo to moći ocijeniti tek za deset godina, narušava stupanj ljudskih prava.

Ono što je za Hrvatsku vrlo zanimljivo u odnosu na druge europske zemlje jest da se o stvarima ne razgovora i one se događaju »ispod pulta«. Primjerice, nemamo pojma na koji se način biraju razne predstavnice i predstavnici tijela u Saboru. To bi trebalo biti transparentno, no kada ih se pita, oni pošalju diplomatski poziv i jako je teško utvrditi po kojem to ključu sve funkcionira. Tu vidimo diskrepanciju između onoga što se tvrdi da se događa i onoga što se zaista događa, tvrdi Matejčić.

Utjecaj na javnost

Iako priznaje da je ponekad muči dvojba koliko udruge akcijama dopiru do građana i građanki koji nisu na neki način vezani uz civilni sektor, one ipak utječu na javni diskurs. Matejčić kaže da akcije PaRitera poput ove posljednje dokazuju da je ljudima ponekad dovoljno da znaju da nisu sami.

– Važno nam je da žene budu svjesne da im se sve ovo ne događa zato jer su žene, već da je riječ o institucionalnom problemu države. Interes nas svakako veseli, imamo emisiju na Radiju Korzo i u javnom prostoru razgovaramo o pravima žene. Kada me pitate općenito o aktivizmu danas, pitanje je hoćemo li ga vezati uz civilno društvo ili nezavisne pojedinke i pojedince koji djeluju. Meni se čini da su grupe na koje smo navikli, poput anarhista, promijenili svoj način i intenzitet djelovanja.

Opet stvaraju se nove neformalne koalicije i skupine ljudi koje se bave aktivizmom. Promijenilo se vrijeme, a promijenio se i način djelovanja pa sve češće vidimo aktivizam koji se realizira preko društvenih mreža. Tako i mi u PaRiteru osim javnih akcija, imamo i akcije putem interneta, poput portala koji se bavi dostupnošću pobačaja »Znaj znanje« i »Hopa-cupa« koji se bavi kontracepcijom i posvećen je mladima.

Mi ne toleriramo porodiljni – poruka je poslodavca, koja me s obzirom da se bavim reproduktivnim pravima najviše šokirala, kaže Marinella Matejčić iz Udruge PaRiter koja je nedavno provela istraživanje kako bi ispitala razne diskriminacije s kojom se susreću hrvatske žene na poslu i prilikom zapošljavanja.

Iako se bavi nasiljem prema ženama u  drugom kontekstu, epilog polarizacije oko ratifikacije Istanbulske konvencije Matejčić ipak vidi u njezinom ratificiranju.
– Moje osobno mišljenje je da će se konvencija kod nas ratificirati jer naš premijer sebi ne može dopustiti takav luksuz da odbije njezinu ratifikaciju, no isto tako smatram da se neće puno napraviti po pitanju njezine implementacije, smatra Matejčić.

Ljudi dolaze na naš portal posvećen prekidu trudnoće guglajući pobačaj. Ranije su na taj način dolazili isključivo na stranicu udruge Vigilare koji širi dezinformacije. Kroz rad s mladima uočili smo da mladi na razini osviještenosti o problematici, a prvenstveno na emotivnoj razini osviještenosti svojih odnosa s partnericama i partnerima ne znaju dovoljno. Na radionicama smo razgovarali o tome što im pada na um kad se spominje vođenje ljubavi. Umjesto riječi privrženost, ljubav, češće smo slušali riječi kao ljubomora i strah, što pokazuje njihovu nedovoljnu educiranost o onome što ih u njihovoj dobi prirodno počinje zanimati, tumači Matejčić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.