Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
17. studenoga 2018.
Legendarna institucija

Mali neboder: Antikvarijat nije samo knjižara, to je - potreba

Foto: R. BRMALJ
Foto: R. BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 27. studeni 2017. u 18:32 2017-11-27T18:32:18+01:00

Ovih dvadeset godina obilježeno je raznim smjerovima u našem poslu koji se nekad obavljao s lakoćom jer je postojao određen interes za knjige, a danas to postaje sve teže s obzirom na to da je knjiga u svom fizičkom obliku na zalazu, kaže Tomo Vučinić

RIJEKA  Brojnim Riječanima, kolekcionarima i najtankoćutnijim poznavateljima starih i rijetkih izdanja nezaobilazno je odredište legendarna riječka kulturna institucija koja sakuplja i okuplja rijetke primjerke knjiga naše kulturne baštine i svakodnevice. A kada takva riznica specijalizirana za prodaju rabljenih knjiga na hrvatskom i drugim jezicima proslavi 55. obljetnicu, slobodno možemo govoriti o društvenom, kulturološkom i knjižnoantikvarnom fenomenu.

Riječ je o najstarijem antikvarijatu u Hrvatskoj i jedinom u zemlji koji drži tako dug kontinuitet – Antikvarijatu Mali neboder koji svim namjernicima nudi savršenu orijentaciju u raznovrsnoj ponudi brojnih knjiga. A u prostoru od 87 četvornih metara, u Ciottinoj ulici na kućnom broju 20, vrlo dobro i zanimljivo raspoređenih u nekoliko soba i na polukatu, smješten je začudni fond koji broji između 20 i 25 tisuća naslova, krcat slikama i grafikama, što stvara pravu knjišku atmosferu.

Zaljubljenici u knjigu

– Antikvarijat nije samo knjižara, već puno više od toga, a obilasci ovog omiljenog mjesta zaljubljenicima pisane riječi, prebiranje po njegovim policama i udisanje mirisa starine, postaje svetkovina, ritual, a s vremenom i potreba – kaže jedan od dvojice vlasnika ovog antikvarijata Tomo Vučinić koji je 1992. godine iz Zagreba došao u Rijeku i u posao s knjigama uložio 25 godina. Baš iz ovog prostora pokrenuta je kompletna riječka antikvarna scena koja je oplemenila grad.

Uz Vučinića svakom namjerniku stoji na raspolaganju i Saša Dmitrović, a riječ je o dvojici zaljubljenika u knjigu koji će vas stručno, ali i s dušom uvesti u čaroban svijet pisane riječi te s lakoćom provesti kroz prošlost do sadašnjosti. Neosporna je činjenica da k njima ne dolaze kupci kao u knjižaru, jer se s većinom posjetitelja međusobno poznaju, tako da je ovo svojevrsni odmorišni punkt na njihovoj putanji svakodnevnih poslova.

Od utemeljenja davne 1962. ulica gdje se antikvarijat nalazi nosila je ime Đure Matijevića i Đure Đakovića, stari Fijumani pamte je i kao Via Carducci, a tek rijetki kao Via dei Cappuccini. Kao što je ulica mijenjala ime, tako je i antikvarijat dobivao različita imena – Antikvarijat NZMH, Matičin antikvarijat, Antikvarijat Fran Kurelac, no za većinu Riječana on je oduvijek bio samo Antikvarijat.

– Godine 1998. pokrenuli smo privatni posao i antikvarijat nazvali po popularnoj zgradi u kojem se nalazi. Ovih dvadeset godina obilježeno je raznim smjerovima u našem poslu koji se nekad obavljao s lakoćom jer je postojao određen interes za knjige, a danas to postaje sve teže s obzirom na to da je knjiga u svom fizičkom obliku na zalazu. Nadamo se da će knjiga doživjeti povratak, kao što danas svjedočimo na primjeru ploča jer je ponovo popularan klasičan način reprodukcije zvuka. Naš antikvarijat ima više baštiničku ulogu.

Tomo Vučinić, Foto: R. BRMALJ

Osobiti naglasak je u ponudi knjiga na području književnosti i povijesti poput lokalne i regionalne povijesti Rijeke, Hrvatskog primorja, Kvarnera i Liburnije, Istre, Like i Gorskog kotara, a usto nudimo velik broj naslova nacionalne i svjetske povijesti. Osobito ističemo povijest 20. stoljeća gdje velik broj knjiga obrađuje teme iz 1. i 2. svjetskog rata i suvremene svjetske kulturne, političke i ratne povijesti – dodaje Vučinić, istaknuvši kako se najviše kupuje udžbenička literatura, sezonski udžbenici za srednju školu i fakultete. Traže se djela klasične književnosti i lektira, te nešto što je u tom trenutku popularno, recentna izdanja, hitovi poput Harryja Pottera, Gospodara prstenova, Igre prijestolja...

Pomorski rječnik iz 1769.

Najstarija, a ujedno i najvrednija knjiga u antikvarijatu je Pomorski rječnik čiji je original na francuskom, a mi posjedujemo prvo talijansko izdanje iz 1769. godine koji je objavila izdavačka kuća Saverien u Veneciji. To je vrlo poznati pomorski rječnik s lijepom grafičkom opremom, prikazima presjeka brodova i svom drugom maritivnom ikonografijom poput pomorskih zastava, raznih ruža vjetrova... Sve je tiskano u bakrotisku i vrlo je vrijedna budući da kod starih knjiga grafički prilozi povećavaju cijenu jer je to tada bilo tehnički teže napraviti nego sam tisak sloga – kaže Vučinić.

Traže se i pjesnici Tin Ujević, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, Charles Baudelaire, Pablo Neruda... Uvijek što je dobro i klasika, bit će traženo i prodavano više od druge literature. Naravno i jezični priručnici i rječnici, a trend određuje smjer odlazaka naših ljudi u inozemstvo. Tako je prije 15 godina aktualan bio ruski, onda je uslijedio engleski kad su svi odlazili u Irsku, a sad se traži njemački. Talijanski se traži zbog područja u kojem se nalazimo. Traže se i priručnici o zdravlju, za samopomoć, pčelarstvo – to je nekakav standard, a sve drugo po osobnim afinitetima kupaca.

Javne aukcije

Među brojnim knjigama iz ponude tehničke literature Vučinić izdvaja veći broj naslova s područja pomorskih znanosti, što je nezaobilazno zbog luke i pomorske tradicije grada.

– Nastojimo pronalaziti knjige koje će se uvijek tražiti i koje su rijetke, zanimljive, ne moraju biti stare ni najstarije, jer je starost samo jedna karakteristika. Najstarije knjige ne moraju biti i najskuplje, jer te dvije značajke ne ovise jedna o drugoj. To kod knjiga ne vrijedi zato što je knjiga višeslojan kulturni proizvod i vrednuje se zbog različitih karakteristika, a to je upravo ono što u njoj piše, kako izgleda, tko je radio nešto na njoj, u koje je vrijeme objavljena i u kojim okolnostima.

Najbolji primjer je živući pjesnik Danijel Dragojević čija prva i jedina izdana knjiga iz šezdesetih i sedamdesetih dosežu višu cijenu nego neki naši puno razvikaniji autori i klasici hrvatske književnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća – objašnjava Vučinić, ističući da je u procesu nabave i plasiranja knjiga, njihova uloga da ono što traže  kolekcionari i pasionirani sakupljači ili institucije kojima nešto nedostaje, pronađu nabave, te njima plasiraju.

Foto: R. BRMALJ

U posljednje vrijeme uveli su novi način prezentacije takvih knjiga. To su javne aukcije gdje svi zainteresirani mogu dati ponudu na određenu početnu cijenu. To mogu učiniti direktnim sudjelovanjem ili davanjem kuvertirane, tzv. pisane ponude kojom daju svoju maksimalnu ponudu. Takav način su izabrali jer je atraktivan i demokratičan u smislu ako je nešto vrlo rijetko, a postoji nekoliko potencijalnih kupaca, vlasnik će postati onaj koji da najvišu ponudu. U aukcijama im je pomogao antikvar iz Ljubljane Rok Glavan, dugogodišnji voditelj aukcija. Takav vid prodaje je već neko vrijeme uobičajena praksa u nama susjednim zemljama. Nisu to aukcijske kuće, već ih organiziraju mali antikvarijati dva-tri puta godišnje.

– Mi smo organizirali aukciju u proljeće, a od ovogodišnjeg Interlibera počeli smo raditi jesensku aukciju u Zagrebu u suradnji s dvama zagrebačkim antikvarijatima, Biblos i Bono, i tako smo najveći knjižni sajam dopunili novim sadržajem. Kako na sajmu izlažemo gotovo kompletan izbor knjiga iz naših antikvarijata, od rasprodajne ponude do rijetkih izdanja, došli smo na zamisao da bi odabrane naslove trebalo posebno prezentirati.

Aukcije su najatraktivniji način predstavljanja i prodaje rijetkih izdanja. Natjecanje za ponuđene naslove, po principu »tko da više«, daje dodatnu privlačnost i dinamiku događaju. Upravo ta dinamičnost natjecanja i neposredni kontakt ljubitelja pisane riječi s rijetkim izdanjima, navela nas je na ideju zajedničkog, udruženog organiziranja ove aukcije. Aukcija je bila vrlo uspješna, a sam dogovor je svojevrsni kuriozitet. Ponovit ćemo je sljedeće godine te se nadam da će to postati tradicionalno – kaže Vučinić.

Trend zaboravljanja knjiga

Prodaja kompletnih biblioteka je praksa već petnaestak godina, a to je uvjetovano time što starije generacije kojima su knjige nešto značile odlaze, dok su nove generacije koje nasljeđuju njihove stanove ljudi kojima to više ne predstavlja nešto čime se diče. Oni eventualno ostavljaju nekakav praktični dio biblioteke, a većinu plasiraju nama ili negdje drugdje jer im to više nije zanimljivo. To je danas opći trend. Čak nam i vlasnici knjiga znaju prodavati ako imaju problem kod preseljenja iz velikog stana u manji nemaju dovoljno prostora za svoje biblioteke i svjesni su okolnosti, pa nam drage uspomene radije prodaju nego da završe u smeću – kaže Vučinić.

U idućem razdoblju naglasak će biti na aukcijama jer se sve više stvari sužuje prema ljubiteljskim knjigama. Nažalost, tvrdi Vučinić, zavladala je antiknjižna propaganda, a enciklopedije koje su osnova bibliofilstva, više nitko ne kupuje.

Knjiga, osim što ima sadržajnu vrijednost, nezamjenjiva je u fizičkom obliku i mora biti dobro opremljena da bi bila kvalitetna.

Vizualni efekt

Na taj vizualni dio polagala se pažnja sve do vremena kompjutorske pripreme, dok se klasično grafički obrađivao slog, prijelom, dizajn korica i do tada je knjiga bila vrhunsko umjetničko djelo u svakom pogledu.

Vučinić je radio u Rijeci nekoliko izložaba o vizualnom izgledu knjiga, počevši od Andrije Maurovića, Ljube Babića, a na Interliberu su napravili kompletnu likovno-umjetničku opremu knjiga od 1900. do 1945. gdje su bili uključeni od Ljube Babića, koji je otac likovno-umjetničke opreme, preko Tomislava Krizmana, Vladimira Kirina, vrhunskih slikara Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea, a poslije rata počevši s »Jamom« Ivana Gorana Kovačića koju su radili Edo Murtić i Zlatko Prica, s tim da je Murtić 1940. radio »Crvenog konja« Jure Kaštelana, a poslije Borisa Dogana i Vilima Svečnjaka, koji zastupaju slikarski moment, dolazi do preokreta i totalnog dizajna – dolaze veliki umjetnici kao što su Aleksandar Srnec, Ivan Picelj, Mihajlo Arsovski, Mirko Ilić... Takvi umjetnici knjizi daju potpuno drugu umjetničku i cjenovnu  dimenziju, a Vučiniću su najomiljenije upravo one knjige koje su bolje tehnički izvedene.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka