Profesorica hrvatskog jezika i književnosti u politici je već 14 godina - Majda Burić / Foto Damir ŠKOMRLJ
Svi kapitalni projekti na području PGŽ-a, dopalo se to nekome ili ne, napravljeni su u doba kad je na vlasti u državi bio HDZ. Sjetite se kako se Milanovićeva Vlada odnosila prema Rijeci i županiji
Cijenim gospodina Zlatka Komadinu, ali njegov način rada je prespor i pretrom i on je u ovih 16 godina, koliko obnaša dužnost primorsko-goranskog župana, radio samo ono što je morao, a ponekad niti to. Jer, cilj svake Županije je ravnomjeran razvoj, a mi taj razvoj nažalost ne vidimo niti u glavnom gradu naše županije – Rijeci, a još manje u perifernim dijelovima grada, kao i u Gorskom kotaru i na otocima. Naša zeleno-plava županija resursima je najbogatija i najljepša županija u Hrvatskoj, ali župan Komadina to je nedovoljno iskoristio za razvoj i napredak sviju nas. Kad bi neki kraj u Europi imao ovakve mogućnosti i bogatstva, bio bi svjetski poznata destinacija.
Smatram da u 16 godina vladavine gospodin Komadina nije dovoljno iskoristio ni prirodni ni ekonomski potencijal naše županije, a nije pokazao ni energičnost i proaktivnost u političkom radu što smatram imperativom. Onaj tko radi samo ono što se mora, nikad ne može postići puno. Realna sam osoba pa nikad neću reći da su svi potezi župana loši jer zaista nije tako. Ono što je dobro valja nastaviti, no mislim da uvijek treba raditi tako da dajemo sve od sebe, imati takve suradnike uza se, i tek tada možemo očekivati vrsne brzo vidljive rezultate. Moj tim i ja nismo samo mladi, već je iza nas dobro desetljeće političkog iskustva, energični smo i sposobni raditi »i svetkom i petkom« u cilju boljeg života svih stanovnika naše županije – riječi su Majde Burić, HDZ-ove kandidatkinje u utrci za mjesto prve županice Primorsko-goranske županije, mjesto koje od početka ovog tisućljeća suvereno drži Zlatko Komadina za kojeg, iako je član SDP-a, često glasuju i članovi drugih stranaka i političkih opcija.
HDZ-ova kandidatkinja za županicu Primorsko-goranske županije
No, Majda Burić smatra da će i tu doći do velikih promjena jer birači shvaćaju kako stanje nije toliko lijepo kakvim se prikazuje: »U 15 godina Rijeka je izgubila 15.000 stanovnika, a Županija ima smanjenje broja stanovnika za više od 4 posto, negativan prirodni priraštaj te tendenciju daljnjeg starenja stanovništva te smanjenje mladog i aktivnog stanovništva. To su užasavajući podaci. Drugi smo ili treći u Hrvatskoj po egzodusu mladih. Dio odgovornosti, i to veliki, ide i na sadašnjeg župana koji je u četiri mandata obnašanja dužnosti mogao i morao naći modus poticanja na ostanak mladih obitelji u našoj županiji. Sigurna sam da se to može promijeniti i da možemo doživjeti snažan razvoj, a ono što je potrebno jest kontinuirano razvijati sve naše potencijale i ulagati u njih, bez obzira na promjene vlasti – govori Majda Burić, 37-godišnja ravnogorska profesorica hrvatskog jezika i književnosti koja je u politici 14 godina, a rezultati koje je do sada ostvarila su uočljivi pa je red predstaviti je, i to ne samo kao kandidatkinju za mjesto župana, već i kao osobu.
– Nažalost, od moje strasti prema čitanju ostalo je ponajprije to da čitam zakone i materijale za Sabor. Poeziji sam ostala vjerna i opet iščitavam Jacquesa Preverta. Od hrvatskih književnika izdvajam Miroslava Krležu koji je genijalac i svojim je djelima zaslužio mjesto i u svjetskoj, a ne samo hrvatskoj književnosti. Svojevremeno sam puno pisala, i tu sam imala jedan vrlo značajan uspjeh. Na natječaju za najbolju pjesmu Europe 2004. u organizaciji Međunarodnog instituta za književnost moja pjesma »Peti element« odabrana je u 60 najljepših europskih pjesama za što sam dobila posebno priznanje za kulturno-umjetnički doprinos RH.
Imam prekrasnog štenca – sibirskog samojeda kojeg sam dobila kao dar pod božićnu jelku. Sad je već prekrasan mladi pas kojeg sam nazvala Mister Mao. Iznimno je privržena i mazna vrsta, najlepša rasa na svijetu.
Kad je o sportu riječ donedavno sam se bavila biciklizmom i znala sam dnevno prijeći 50-60 kilometara. Pratim i nogomet i žarko bih željela da Rijeka osvoji naslov prvaka. Kao student uživala sam i u brojnim rock koncertima, posebno koncertima Damira Urban koji mi je najupečatljiviji rock glazbenik, a njegova moć interpretacije ostavlja bez daha.
Majda Burić rođena je 9. prosinca 1979. u Rijeci. Živi u svom zavičaju, goranskom mjestu Ravna Gora s ocem Cvjetkom, majkom Anđelom i mlađim bratom Antonom. Burići su, kaže, podrijetlom iz dubrovačkog zaleđa odakle su, sklanjajući se pred Turcima još u srednjem vijeku krenuli sjeverno i najveći dio njih stigao je do Šibenika i šibenskog zaleđa, a znatan dio i do Senja, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara u koji Majdini preci stižu u doba gradnje Karolinske ceste: »I tu smo ostali! Inače, prezime Burić ne dolazi, kako se to obično misli, od bure, već ilirske riječi »burhus« što znači snažan, karakteran, muževan. Naša obitelj ima i svoj plemićki grb na kojem je sv. Mihovil, zaštitnik Šibenika, policajaca i vojnika. Tata Cvjetko veći je dio života radio kao autolimar, majka je radila u računovodstvu poduzeća »Radin« gdje danas, u tvrtci »Ravna«, radi i brat Anton. Od devedesetih moja majka posvetila se isključivo obitelji, a po njenom obiteljskom nasljeđu vezani smo uz Sloveniju jer joj je djevojačko prezime bilo Podobnik, ističe.
– Od kad znam za sebe bili smo obrtnička i radnička obitelj o čemu svjedoči podatak da su se mama i tata vjenčali u subotu, a već u ponedjeljak počeli kopati temelje za našu buduću kuću u dijelu Ravne Gore zvanom Peyton. Odgajana sam na demokršćanskim temeljima, gdje su obitelj, rad, poštenje, odricanje, solidarnost i uvažavanje drugih na prvom mjestu, na što sam izrazito ponosna. Tatin je odnos bio strog i autoritativan, na čemu sam mu zahvalna, kao i mami koja je uvijek imala golemu količinu pažnje, ali i strpljenja za moj nemirni temperament i veliku znatiželju budući da bi je, znala je reći, već oko podne počela boljeti vilica zbog stalnih odgovora na moja pitanja o svemu i svačemu. Nisam bila tipična djevojčica. Lutke nisam voljela, a obožavala sam gledati košarku, točnije Cibonu i Dražena Petrovića koji mi je i dan danas veliki uzor. Samo zbog njega naučila sam pisati i prije no što sam krenula u školu jer sam mu željela pisati pisma. Voljela sam gledati TV, posebice Dnevnik, zbog Gradimira Agbabe i Jasmine Nikić pa je i tu vjerojatno zametak moje sklonosti ka jeziku i politici. Jako se dobro sjećam i Domovinskog rata. To razdoblje života neću nikada zaboraviti jer, iako sam imala samo 10 godina, osjećala sam i žalost za svaku žrtvu, i strah za tatu i sve ostale očeve koji su branili Domovinu, i neizmjernu sreću u iščekivanju naše slobodne, suverene i demokratske Hrvatske.
Govornička škola
– U OŠ dr. Branimira Markovića u Ravnoj Gori bila sam jako ljubopitljivo dijete pa iako sam sve razrede završila s odličnim, često sam živcirala svoje nastavnike brojnim pitanjima i dvojbama. Nastavnice hrvatskog jezika Đurđa Lukanović i Jasminka Lisac bile su sklone djeci koja kritički razmišljaju, tako da njih posebice pamtim. U srednjoj školi ipak sam bila malo mirnija jer su zahtjevi u općoj gimnaziji u Delnicama bili veliki i zaista je trebalo puno učiti. Sve četiri godine završila sam s vrlo dobrim, a prosjek ocjena od 4,46 nisam nikad bildala za ocjenu više. Nikad nisam »žicala« ocjenu više! Najviše sam voljela hrvatski i to zbog mog tadašnjeg profesora Marinka Krmpotića. Baš zbog njegove velike količine znanja i poimanja ne samo književnosti i jezika, već cjelokupne povijesti umjetnosti i stvaralaštva, i zato sam upisala kroatistiku, te govorničku školu kod prof. Ive Škarića. Naime, to su bile prve poratne godine i nije bilo nimalo jednostavno izdvojiti dvije do tri tisuće kuna za tjedan dana škole govorništva. Moji su roditelji taj novac osigurali na uštrb sebe samih, a meni je ta modularna edukacija dodatno izoštrila interese i usmjerila me prema politici i društvenom djelovanju, govori Majda Burić dodajući kako je odlazak u Rijeku na studij bio njena želja i prvi izbor.
ABORTUS: Ja sam uvijek za život, no nisam za zabranu jer zabrana ništa ne bi riješila i samo bi otvorila novi niz velikih problema. Smatram da prije svega treba promicati kulturu života, obitelji i obiteljskih vrijednosti.
FAŠIZACIJA HRVATSKE: Ne slažem se s onima koji tvrde da smo ustašoidna država. Hrvatska je uređena država, iako mlade demokracije, ali visokih standarda. Raznorazni oblici ekstremnih ponašanja su na razini manjeg broja skupina kakvih ima i u drugim zemljama. Svakako treba raditi na tome da se to ne događa i da se takva ponašanja preveniraju edukacijom te ukazivanjem na istinite povijesne činjenice kako bi takvih pojava bilo što manje. Svaku devijantnost kao takvu treba oštro osuditi.
KURIKULARNA REFORMA: Pedagoška struka je svakako potplaćena, s čime se mnogi neće složiti, i treba nastojati da plaće nastavnika rastu. Pohvalno je što će samo u ovoj godini one rasti za šest posto. Odgoj i obrazovanje stup je društva i nitko se prema tom sustavu ne bi smio ponijeti maćehinski. Iako se u medijskom prostoru dolaskom HDZ-a na vlast dovodilo u pitanje nastavak provedbe kurikularne reforme, ponovit ću ono što je cijelo to vrijeme istina: HDZ ni u jednom trenutku nije rekao da se kurikularna reforma treba zaustaviti, dapače, to je jedan od prioriteta naše vlade za razvoj društva u kojemu živimo. U tu je svrhu u državnom proračunu za ovu godinu osigurano više no dvostruko novaca nego prethodne godine što znači da reforma nije, kako se to politizira, zaustavljena, ali svakako teži uključivosti, posebice sadržaja vezanih uz STEM područja te veći broj stručnjaka iz raznih područja. Resorni ministar Pavo Barišić oformio je tim znanstvenika u kojem su predstavnici različitih svjetonazora i takav način inkluzivnog rada pozdravljam.
PRAVA LGTB ZAJEDNICE: Ta su prava zajamčena Ustavom RH i treba ih maksimalno poštivati, kao i sva druga ustavna prava. Mislim da se u Hrvatskoj svaki čovjek bez obzira kojoj političkoj, nacionalnoj ili vjerskoj pa i seksualnoj osnovi pripada ne smije diskriminirati i da se svi mi moramo osjećati ugodno bez obzira na svoje različitosti.
RIJEKA KAO PRIJESTOLNICA KULTURE: Odlično je što smo dobili taj status jer smo interkulturalni grad čiji ljudi žive toleranciju i primjer smo cijeloj Hrvatskoj, pa i Europi. No, Rijeka je danas nikad zapuštenija pa se iskreno nadam promjeni na čelu grada Rijeke i da će taj projekt realizirati Kristjan Staničić, novi gradonačelnik. Idejni projekt sam proučila i sviđa mi se, a svakako bih dodatno inzistirala na činjenici da smo stari glagoljaški kraj te da smo kolijevka hrvatske pismenosti, a to znači da smo u doba kada su stanovnici britanskog otoka bili na razini kanibalizma, mi već bili civilizirani dio Europe.
»Volim cijeli svoj zavičaj, a Rijeka mi je oduvijek bila draga pa sam vrlo sigurno krenula na studij koji sam završila uz stipendiju iz zaklade Ankice Tuđman. Bila sam redovna studentica. U četiri godine pala sam samo jedan jedini ispit, a sve ostale ocjene bile su vrsne ili izvrsne. Uživala sam studirajući jer sam se bavila onime što me zanimalo – jezici, književnost, povijest, a bez stipendije sigurno ne bih tako brzo i uspješno završila studij koji je, prema mojem mišljenju, bio iznimno kvalitetan zbog odličnih profesora kao što su dr. Marija Turk zbog koje sam se intenzivno okrenula jeziku i diplomirala pod njezinim mentorstvom uz sumentorstvo dr. Silvane Vranić. Predavali su mi: Karol Visinko, Milan Nosić, Snježana Prijić Samardžija, Darko Gašparović, Goran Kalogjera, Diana Stolac, Iva Lukežić, Irvin Lukežić, Dragomir Babić… – sve redom sjajni ljudi, vrsni znanstvenici i pedagozi koji su mi puno dali i kojih se uvijek rado sjetim.
Urbano okruženje
– Živjela sam u studentskom domu i u podstanarstvu, imala veliko društvo na faksu i van njega. Iako sam puno učila i radila, imala sam bogat društveni život – Točka, Svid Rock Caffe, River Pub, brojni rock koncerti – ma, jednostavno se nismo štedjeli i uživali smo, tim više što sam prioritet i temeljni zadatak – studiranje i polaganje ispita – realizirala baš kako treba. Voljela sam to moderno urbano okruženje i ono čime me Rijeka tada fascinirala. S druge strane, pomalo sam tužna i razočarana gledajući kako grad otada nije prosperirao, već stagnira u odnosu na ostale primorske gradove poput Splita ili Zadra koji su se infrastrukturno, gospodarski i turistički razvili, što znači da se može. Obogatila me riječka multikulturalnost, rekla bih – interkulturalnost. Čovjek koji na taj način prihvaća život i sredinu u kojoj živi ima puno šire poglede na sve i definitivno diže kvalitetu svog života. Drago mi je što sam bila i ostala dio svega toga. U Rijeci sam s jedne strane imala kvalitetno visoko obrazovanje, a s druge strane uživala u raznovrsnosti ideja i stavova. Mislim da je vrijeme da dio tog bogatstva koje sam dobila u Rijeci i širem području počnem vraćati, govori Majda Burić koja je odmah po završetku fakulteta imala sreću i odmah našla posao.
– Diplomirala sam na Sv. Nikolu 2004., a već u veljači 2005. sam dobila posao u OŠ Ivanke Trohar u Fužinama. Nekoliko mjeseci kasnije otvorila mi se mogućnost stalnog zaposlenja u mojoj OŠ dr. Branimira Markovića u Ravnoj Gori gdje sam radila od proljeća 2005. pa do studenog 2016. Tih jedanaest godina mog prosvjetnog rada vrijedno su iskustvo jer uživam u radu s djecom, a smatram da posebnu pozornost zaslužuju nadarena te djeca s poteškoćama u razvoju.
Iskreno i dobronamjerno
Nekako s poslom, krenuli ste i u politiku. Kako i zašto i zašto baš HDZ?
– Odmah po položenom zadnjem ispitu 2003. godine, jedan se životni prioritet ostvarivao i željela sam krenuti dalje u druge koji su bili vezani uz profesiju i bavljenje politikom. HDZ je bio logičan izbor s obzirom na moj odgoj, vrijednosti, stavove i mišljenja. Uključila sam se u HDZ Ravna Gora, osnovala iste godine mladež HDZ-a u Ravnoj Gori i u Gorskom kotaru, potom ušla u mladež HDZ-a na razini Županije pa postala politička tajnica i potpredsjednica mladeži HDZ-a PGŽ. Od 2005. do 2009. bila sam, zamjenjujući Ivana Kvesića, jedna od najmlađih vijećnica Županijske skupštine te potom i u drugom mandatu od 2013. do 2017. godine. Između ta dva mandata završila sam Političku akademiju Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta. Također 2013. na lokalnim izborima postala sam i općinska vijećnica u Ravnoj Gori. Smatram da kao klub vijećnika HDZ-a odrađujemo odličan posao konstruktivne oporbe. Na sjednicama Vijeća najviše je bilo naših rasprava, reagiranja, amandmana i vijećničkih pitanja. Ponosna sam na moje sumještane koji su to prepoznali jer je unatrag četiri godine, nakon lokalnih izbora, na svim vrstama izbora u Ravnoj Gori pobijedio HDZ.
Napravili smo puno
Postupnost je temelj vaše dosadašnje političke karijere. Od stranačke mladeži do viših funkcija unutar stranke, odnosno mjesta vijećnika na općinskoj te županijskoj razini. Sukladno tome logično je da ste za prošle izbore ušli i na listu HDZ-a u VII. izbornoj jedinici. Što je to za vas značilo?
– Prijedlog da budem na listi za Hrvatski sabor za mene je velika čast, no ponavljam, prije svega odgovornost i obaveza. Očekivanja nisu bila osobne razine, već mi je u prvom planu bilo da HDZ pobijedi na izborima i formira stabilnu, kvalitetnu, sposobnu i učinkovitu vladu. Naravno, kad sam predložena da zamijenim Davora Ivu Stiera u Saboru, bila sam itekako počašćena i ponosna. Zadovoljna sam odrađenom kampanjom na području Gorskog kotara. Nismo politizirali niti bili demagozi, već upozoravali na probleme i nudili rješenja. U Saboru se posebno zalažem za obrazovanje, mlade, ruralne krajeve, kao što je i moj Gorski kotar, i ujednačen razvoj svih dijelova Hrvatske. Spremna sam raditi za našu županiju i uložiti svoje znanje i političko iskustvo da nakon 16 godina pokrenemo promjene u PGŽ. Angažirana sam posebno po pitanju promjena Zakona o regionalnom razvoju, kojim je tadašnja SDP-ova Vlada, bez previše otpora Komadine, bacila Gorski kotar i druge ruralne krajeve na koljena. Vrlo brzo ćemo izmijeniti indeksaciju za nerazvijene i osiromašene krajeve i omogućiti pravedniji sustav.
Kandidatkinja za županicu uskoro će predstaviti svoj predizborni program
Kako vam se čini rad u Saboru, mjestu koje ste do sada vidjela samo na TV-u?
– Iskustva su jako pozitivna. U prvih 100 dana rada Vlade Andreja Plenkovića prevladava politička stabilnost i pokrenut je velik broj reformi. Primjerice, prvi put od 1999. smanjen je udio javnog duga u BDP-u, nadalje, od formiranja vlade pa do Nove godine uz proračun donijeli smo poreznu reformu kroz izmjenu 16 zakona što će donijeti benefit od tri milijarde kuna, revidirali smo Zakon o javnoj nabavi kako bi bila kvalitetnija i provedivija, donijeli plan demografskih mjera, proračun za znanost i obrazovanje povećan je za 11 posto, pokrenuto je 978 milijuna kuna iz operativnih EU programa konkurentnosti i kohezije, a ugovoreno 49 projekata ukupne vrijednosti milijardu i 104 milijuna kuna, preko milijarda kuna izdvojena je za programe hrvatskog sela, 18 milijuna kuna namijenjeno je ove godine za stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima što je za 56 posto više no prošle godine. Sve to u samo 100 dana, a takvim ćemo ritmom nastaviti i dalje te realizirati ono što smo u predizbornoj kampanji i predvidjeli našim programom.
Nova ulaganja
Dojam je da ova Vlada, bar sudeći po dolascima ministara i najavama projekata, ima pozitivan odnos i prema Primorsko-goranskoj županiji.
– Podsjetila bih da su svi kapitalni infrastrukturni projekti na području PGŽ-a, dopalo se to nekome ili ne, napravljeni u doba kad je na vlasti u državi bio HDZ. Primjerice, sjetite se se kad je izgrađen sveučilišni kampus, zaobilaznica, auto cesta Rijeka – Zagreb, ulaganja u KBC… To su jasni pokazatelji da je HDZ-ovoj Vladi ova županija važna kao i drugi dijelovi Hrvatske i ulaganja će se nastaviti. Sjetite se kako se Milanovićeva Vlada odnosila prema Rijeci i cijeloj PGŽ. Pa zbog propasti obećavanog projekta izgradnje prometnice do Žute Lokve bivšu SDP-ovu vlast napustio je tadašnji ministar Komadina koji je taj potez objasnio bolešću, ali se potom vratio na mjesto župana. Mislim da tu puno toga nije bilo odgovoreno javnosti, kao i da je svima jasno da župan kao ministar nije imao potporu svoje stranke što puno govori o njima, a takav odnos, u kojem ubrajam i nedovoljnu suradnju župana i gradonačelnika Obersnela, doveo je do toga da nemamo razvoj kakvog smo trebali i morali imati kao PGŽ i kao Grad Rijeka.
Kažu da ste osoba od posebnog povjerenja premijera Plenkovića?
– S premijerom Plenkovićem se poznajem šest godina, a prvi smo se put sreli 2011. u Ravnoj Gori kad je on bio kandidat za saborskog zastupnika. On, Davor Ivo Stier, Željko Plazonić i Tomislav Klarić došli su na skup u Ravnu Goru, a ja sam tim skupom moderirala. Počeli smo intenzivno surađivati naročito nakon katastrofalnog ledoloma kako bi se što prije sanirale štete. Drago mi je da o svakom pitanju možemo otvoreno razgovarati, a premijer Plenković osoba je koja teži rješavanju problema, promicanju izvrsnosti i efikasnosti.
Vi ćete radite drugačije?
– Mi već radimo drugačije. U ova četiri mjeseca rada ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković osigurao je šest milijuna kuna za zimsku službu, što znači da Gorani više neće morati izdvajati sredstva za čišćenje snijega jer će to plaćati država. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić vrlo se aktivno postavio pri rješavanju problema smrekovog potkornjaka u goranskim šumama, ministar turizam Gari Cappelli najavljuje nova ulaganja i turistički razvoj i to ne samo u priobalju, već i u kontinentalnom dijelu – donose se konkretne mjere, a jedna od takvih je i ona za bolje obrazovanje kadrova u turizmu i ugostiteljstvu kroz regionalne centre kompetencija. Po pitanju zapošljavanja mladih već su doneseni, te je osigurano milijardu i pol kuna sredstava za zapošljavanje što će ministar rada i socijalnog sustava Tomislav Ćorić predstaviti i Goranima na skoroj tribini u Lokvama. Sigurna sam da ćemo i nakon ovog mandata HDZ-a Rijeci PGŽ-u ponovno moći pokazati i dokazati koliko se o nama vodi računa. Naš premijer jako dobro razumije sve potrebe županija, konstantno je na terenu, a na samom početku mandata organizirao je veliki sastanak svih župana i ministara, što prije nije bio slučaj. Boljom koordinacijom oko ključnih projekata i kvalitetnijom suradnjom s Vladom ostvarit ćemo sve potencijale županije.
Dobijete li izbore kako ćete raditi kao županica?
– Svaki posao treba raditi energično i proaktivno, okružiti se kompetentnim ljudima bez obzira na njihovu političku pripadnost, a vrlo je bitno raditi realno ostvarive projekte, a ne megalomanske zahvate kakva je bila Marišćina u koju je uloženo oko 36 milijuni eura, a nakon 17 godina mi još nemamo ništa, nego samo minuse. Takav sličan promašaj župana Komadine je i cijeli Gorski kotar o kojem se samo puno priča i deklarativno podržava, ali ulaganja su mala. Primjerice, Goranima je ukinuta dijaliza za što je najviše kriv upravo župan Komadina i PGŽ.
Postoje li konkretni programi vezani uz, primjerice, brodogradnju, turizam…?
– Naravno. O programu ćemo detaljno govoriti i predstaviti ga javnosti i medijima. Svakako će na prvom mjestu biti razvoj gospodarstva i stvaranje privlačnog i sigurnog ozračja za investicije jer je to ključ svega. Dakle, ulaganje u gospodarski razvoj PGŽ, pogotovo prometnu infrastrukturu, povezivanje s visokom tehnologijom i znanošću, velika pozornost obrazovanju na svim razinama, skrb za ljude treće životne dobi te fokus na mlade obitelji kojima ćemo nastojati što više pomoći kako bismo usporili odljev stanovništva. Sve to, ali i niz drugih aktivnosti, temelj su našeg programa.
Što očekujete od kandidature i izbora?
– Prije svega poštenu političku borbu te, naravno, uspjeh i pobjedu HDZ-a, a nakon toga puno, puno posla i razvoj kojeg ćemo realizirati s mladom, stručnom ekipom koja ima puno više energije i strasti od sadašnjeg županijskog rukovodstva.
