Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 6
Sutra: 7° 7° 6
19. ožujka 2019.
Oporavak tržišta nekretnina

Kvadrati u Rijeci poskupjeli su desetak posto, a cijene bi, čini se, mogle i dalje rasti

Prodaja nekretnina raste i u Rijeci / Snimio Ivica TOMIĆ
Prodaja nekretnina raste i u Rijeci / Snimio Ivica TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 26. studeni 2018. u 18:59 2018-11-26T18:59:00+01:00

Bez obzira na ekonomsku situaciju riječko je tržište stabilno jer 25 do 30 posto riječkih kućanstava nije vezan na hrvatsku ekonomiju, a to su pomorci, radnici na platformama... Jasno da je njima lakše kupiti stan, i to utječe na potražnju, kaže Branko Papeš

RIJEKA Tržište nekretnina u Hrvatskoj u uzlaznoj je putanji zadnjih nekoliko godina. I u Rijeci prodaja nekretnina raste, s tim da se kroz zadnje tri do četiri godine bilježio rast broja transakcija za 3 do 5 posto na godinu, dok je ove godine prodaja porasla za čak 10 posto. Rujan i listopad donijeli su dodatno povećanje prometa potpomognuto državnim poticajima za kupnju stana, kaže Branko Papeš (Dogma nekretnine), predsjednik Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK - Županijskoj komori Rijeka.

– Možemo reći što god hoćemo, ali takvih mjera da se ljudima pomaže da dođu do stana nema u cijeloj regiji, samo kod nas. A to nije malo, da država subvencionira 30 posto rate kredita u pet godina, i ljudi su to prepoznali – kaže Papeš. Veli da se godišnje na području Rijeke proda oko tisuću nekretnina, a sada će ta brojka biti nešto veća. No, čim se poveća potražnja, povećava se i cijena.

Od 800 do 2.500 eura

– Možemo reći da je cijena ovaj puta gotovo filigranski točno slijedila rast potražnje. Naime, u prosjeku su i cijene nekretnina porasle za 10-ak posto, ali opet ne svih. Subvencije su koristile mlade obitelji koje su mahom kupovale stanove od 50, 60, 70 kvadrata, i za takvim je stanovima potražnja najveća, plus naravno faktor lokacije. Nisu toliko kupovali novogradnje jer u Rijeci novih stanova na tržištu baš i nema. Većinom su se u okviru ovog programa kupovali stanovi izgrađeni 70-ih ili 80-ih godina, jednosobni i dvosobni. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je 1.400 do 1.500 eura. No, vrlo je nezahvalno govoriti u terminima prosječnog jer u to spadaju i stari stanovi velikih kvadratura, u koje dakle treba još i uložiti, i koji se npr. na Mlaci prodaju po cijeni od 800 do 900 eura kvadrat, do novogradnji u npr. Marčeljevoj Dragi ili na Trsatu čija cijena seže i do 2.300 ili 2.500 eura po kvadratu s PDV-om, opisao je Papeš. On ističe da je riječko tržište nekretnina stabilno, na njemu nikad nije bilo tako velikih oscilacija kao npr. u Splitu ili drugim gradovima gdje su cijene stanova i sada dosta veće.

– Rijeka je uvijek bila realna, jer su takvi valjda i ljudi, i u tom pravcu idu i moje prognoze za 2019. Očekujem nastavak trenda stabilnog i blagog rasta prodaje, a onda i cijena – kaže Papeš. Veli da je sve veći udio investicijske potražnje jer ljudi sve više ulažu u nekretnine s obzirom na to da su kamate na štednju niske, a dionice rizičnije u smislu velikih oscilacija cijena na koje se ne može utjecati.

– Interes za nekretnine kao oblika ulaganja raste što je razumljivo ako se uzme da je prosječni povrat kroz najam od 3 do 4 posto godišnje, a ako je riječ o turističkoj nekretnini, onda povrati idu i do 9 posto.

Centar se »renta«

U Rijeci se primjerice sve više turistički iznajmljuje i u samom centru grada, a često ljudi kombiniraju, pa npr. od lipnja do rujna iznajmljuju turistički, a ostatak godine studentima i slično, opisao je. Na pitanje o najavljenom rastu kamata koje bi građane moglo odvratiti od podizanja stambenih kredita, Papeš kaže da ne očekuje tu neke posebne promjene, te pojašnjava da upravo suprotno od toga što se vjeruje da bi kriza mogla zaustaviti prodaju, ona je može i potaknuti zbog sklonosti građana da u krizi ulažu u sigurno, a nekretnine se takvima percipiraju. Dakle, tržište nekretnina od krize može i profitirati. 

Šantić: I porezna politika pogodovala tržištu nekretnina

Analitičar OTP Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je oporavak tržišta nekretnina krenuo negdje 2014., a njegov rast, na koji su sada utjecale i državne subvencije, rezultat je i porezne politike države. 
– U 2015. uvedeno je oporezivanje primitaka od kapitala, te kapitalne dobiti, što se tiče ulaganja na tržištu kapitala, dok porez na nekretnine, imovinu, nije uveden, odnosno odgođeno je njegovo uvođenje. Sve to pozitivno je djelovalo na tržište nekretnina. S obzirom pak na pad pasivnih ili kamata na štednju dio građana odlučio je ušteđevinu preseliti u nekretnine, što obuhvaća i turističku djelatnost. I dugoročni trendovi tu su pozitivni, ali i dalje imamo slabiji rast nego u regiji, demografija djeluje negativno na potražnju, a teško da će i turizam u godinama koje dolaze imati toliko značajan utjecaj kao ranije. Državni poticaji doprinose naravno oporavku ovog tržišta, no svakako bi valjalo urediti tržište najma, zaključuje Šantić.

 

Papeš veli da u Rijeci malih stanova do primjerice 55 tisuća eura i nema, odnosno ako se i pojave tu i tamo, odmah »planu«.

Na primjedbu da su stanovi, ako se isključe subvencije, skupi i nedostupni velikom broju građana, Papeš veli da je u Rijeci stanje i dalje bolje u odnosu na sve ostale gradove na Jadranu. Rijeka je cjenovno i dalje povoljnija, a cijene ipak realnije nego drugdje, ističe Papeš. Utječe li i koliko na potražnju za nekretninama u našem gradu i činjenica da dio građana poslom gravitira inozemstvu – pitamo.

– Ono što znatno utječe na stabilnost riječkog tržišta je činjenica da 25 do 30 posto kućanstava na izravan ili neizravan način nije vezano na hrvatsku ekonomiju. To su pomorci, ljudi koji rade na platformama, osobe koje odlaze na rad u Italiju, odnosno žene koje u Italiji čiste ili čuvaju starije osobe. To su sve ljudi koji imaju neki ekstra prihod koji ne ovisi o tome što se u ekomskom smislu ovdje događa, a koji se penje i do nekoliko tisuća eura mjesečno ako govorimo primjerice o pomorcima. Naravno da je onda tim ljudima lakše kupiti stan, nisu toliko ovisni o kreditima i svoju stabilnost riječko tržište duguje i toj činjenici, potvrdio je Papeš. Veli da u Rijeci nema manjka stanova, naime, iako nema puno novogradnji, a grad se kao takav nema kamo širiti, postojeći fond odgovara na postojeću potražnju, koju nažalost sada hladi i činjenica da ljudi iseljavaju.

U Viškovu kvadrat novogradnje 1.000 eura jeftiniji od Trsata

Papeš kaže da se u fazi ovog oporavka tržišta unazad nekoliko godina uspio prodati i dobar dio nekretnina koje su se, kao npr. na Viškovu, izgradile u vrijeme investicijskog buma. Na toj toj lokaciji novogradnje su dakle po kvadratu i za tisuću eura jeftinije od primjerice novogradnji na Trsatu.

HNB: Najava nastavka poticaja do 2020.

Inače, banke u ovoj godini bilježe porast stambenog kreditiranja, a kako su naglasili u Hrvatskoj narodnoj banci, i to u zadnjem broju njihove publikacije Financijska stabilnost (lipanj), koji je međutim objavljen i prije zadnjeg ciklusa državnog subvencioniranja, »tijekom ove godine očekuje se daljnji rast cijena stambenih nekretnina.«

– Očekivani rast cijena vjerojatno neće biti na razinama zabilježenima krajem 2017., kada su cijene porasle za 7,6 posto u odnosu na godinu prije. Tom znatnom rastu cijena, i postojećih (8,3 posto) i novoizgrađenih (4,1 posto) nekretnina, značajno je pridonijela realizacija programa državnog subvencioniranja stambenih kredita, koji su kreditne institucije popratile nešto blažim kreditnim standardima, uz razmjerno niske kamatne stope. Najava nastavka realizacije tog programa za razdoblje do 2020. mogla bi utjecati na cijene nekretnina, navodi se u HNB-ovoj publikaciji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka