Zajedno s laringektorimiranima iz Zagreba, Osijeka i Karlovca okupili su se u zboru Hrabri ljudi i nastupili u natjecanju amaterskih zborova, a snimku njihovog nastupa gledatelji će vidjeti i na HTV-u iduće subote
Nije rijetkost da upravo hendikep nemoguće učini mogućim. Dokazuju to sportaši s invaliditetom, paraolimpijade ili inicijative poput one zagrebačke koja je nedavno okupila slijepe i slabovidne osobe u školi skijanja. A prije gotovo deset godina dokazali su to članovi riječke klape Novi glas.
Iako zapravo nemaju glasa.
Nakon što su pobijedili karcinom grla zahvaljujući totalnoj laringektomiji koja je sa sobom odnijela tumor, ali i njihov glas, s činjenicom da nemaju glasa suočili su se – pjesmom. Po tome su postali kuriozitet svjetskih razmjera jer takvih sastava u svijetu nema, a njihove su snimke već sad obišle svijet na medicinskih kongresima. Također, danas iza sebe imaju već niz nastupa uživo, a zasad im je neostvarena želja izdavanje vlastitog CD-a. Zajedno s laringektorimiranima iz Zagreba, Osijeka i Karlovca okupili su se u zboru Hrabri ljudi i nastupili u natjecanju amaterskih zborova »Do posljednjeg zbora«, a snimku njihovog hrabrog nastupa gledatelji će iduće subote moći vidjeti na HTV-u.
Laringektomirani su na snimanju otpjevali tri pjesme: »Marijanu«, » Lolu« i »Tike, tike, tačke«, ne obazirući se na dobronamjerne kritike svojih vjernih fanova da je ova potonja vjerojatno najbedastija pjesma koju su mogli odabrati. Njima se baš sviđa i jako ih veseli.
A to je ipak najvažnije.
Težak udarac
Sve se ovo samo na prvi mah može činiti kao dobar, crno obojan vic. Ali ne, to nije vic, to je priča o hrabrosti i savladavanju nepremostivih prepreka, priča nakon koje većina malodušnosti koje nas svakodnevno opsjedaju više nemaju nikakvog stvarnog temelja.
Simptomi koji se javljaju u slučaju tumora grla su promuklost, suh i dugotrajan kašalj te tragovi krvi u ispljuvku i kašljanju dok se kasnije javljaju otežano otvaranje usta, disanje i gutanje, a ako se tumor širi, prisutni su povećani limfni čvorovi na vratu u obliku kuglastih oteklina koje mogu nalikovati upali i čiru. Ovisno o mjestu na kojem se rak nalazi i koliko se proširio, kirurško liječenje, zračenje i u najtežim slučajevima kemoterapija, najčešće su metode liječenja, a operacije najčešći izbor liječnika ukoliko se tumor nije proširio na susjedna područja. Kirurško liječenje zloćudnih tumora sastoji se od djelomičnih zahvata kod manjih tumora i totalne laringektomije koja je opsežan operativni zahvat s potpunim odstranjenjem grkljana i formiranjem otvora za disanje na donjem dijelu vrata, poznatog kao traheostome. Takav operativni zahvat ostavlja trajne posljedice po glasni govor i trajno mijenjaju dišni put.
Naime, kad je riječ o psihičkim posljedicama i utjecaju na kvalitetu života, laringektomiju stručnjaci svrstavaju među najbolnije zahvate po pitanju psihe bolesnika koji se mogu usporediti samo s kastracijom u muškaraca i mastektomijom u žena. Težak udarac na identitet bolesnika, zahvat koji je zauvijek odnio jednu od temeljnih razlika koja nas razdvaja od ostalih živih bića, teško se podnosi. Ipak, razvoj medicine i njezine industrije, laringektomiranima je omogućio da im svakodnevni život bude lakši. A oni su ga, po svemu sudeći, ispunili s na prvi pogled gotovo nemogućim sadržajem.
– Ideja o klapi u kojoj pjevaju laringektorirani rođena je 2005. godine. Sjećam se da mi je današnji voditelj klape Dragutin Fičor došao se riječima: »Doktore, ja pjevam«. Nisam u to povjerovao, no uskoro su i članovi zagrebačke udruge laringektomiranih došli s idejom osnivanja zbora pa razloga za sumnju u pjevanje laringektomiranih više nije bilo – naša klapa Novi glas prvi je nastup imala već iste godine u studenom – prisjeća se dr. Robert Tićac s Klinike za otorinolaringologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka koji osim kao njihov liječnik već godinama sudjeluje i pomaže radu riječkog Kluba laringektomiranih osoba. On uz pomoć tima riječke Otorinolaringologije kojeg čine još doc. dr. Radan Starčević, dr. Dijana Pedisić i dr. Boris Maljevac godišnje dijagnosticira šezdesetak tumora grla. Trećina osoba s ovom dijagnozom podvrgne se totalnoj laringektomiji.
Robotski glas
Svi oni danas govore uz pomoć govornih proteza treće generacije. S ovim protezama pacijenti operirani od raka grla brzo nauče kako ponovo govoriti. Procjenjuje se da im za to treba dva do tri mjeseca no ima slučajeva u kojima su pacijenti progovorili kroz nekoliko dana. Za razliku od prijašnjih pomagala, sada imaju i slobodne ruke. No, samo prije deset godina situacija se bitno razlikovala.
– Prvi smo krenuli s ugradnjom govornih proteza, no do tada, prije deset godina, situacija s operiranima od karcinoma grla bila je puno drugačija. Pacijenti su na izbor imali dvije stvari: ili će naučiti ezofagealni govor ili će prihvatiti uređaj, elektrolarinks. Od pet pacijenata jedan bi naučio ezofagealni govor. U prosjeku dva pacijenta prihvatila bi elektrolarinks i robotski glas koji su s njim dobivali. No, dvoje od njih pet su ostali u tišini i više nisu pričali. Danas zahvaljujući protezama i dobroj rehabilitaciji imamo jednog pacijenta koji radi s ljudima u banci na šalteru – objašnjava Tićac. Od stotinjak članova riječkog kluba, dio njih otišao je korak dalje pa osim što pjevaju, volontiraju i posjećuju kandidate za operaciju. Hrabre ih i dijele s njima svoje priče. Jedna od njih je Biserka Brkić. Danas je tajnica Kluba laringektomiranih i pjeva u klapi Novi glas. Nakon operacije nije joj bilo lako. Osjećala se frustrirano i nemoćno.
Novije statistike pokazuju kako se broj oboljelih žena od tumora grla povećava pa se od nekadašnje statistike po kojoj je na deset oboljelih muškaraca dolazila jedna žena taj broj sada promijenio u čak pet žena na deset muškaraca. Kao najčešći uzročnik raka usne šupljine i grla navodi se pušenje te ubojita kombinacija pušenja i uživanja alkohola. Osim genetske sklonosti tumorima, do raka u usnoj šupljini može dovesti čak i loša zubna proteza te neuređeno zubalo, a izbjegavanje loših životnih navika, higijena usne šupljine, redoviti posjeti zubaru te provjetravanje radnih prostorija dobra su prevencija ove vrste raka.
– Često nisam mogla objasniti što mislim, osjećam, želim… Ja sam pisala na papir i često su mi misli bježale, a ruka ih nije mogla sustići. Moja obitelj je u tim trenucima sa mnom puno toga prošla. Iskreno priznajem da sam ponekad bila tako iznervirana zbog svoje nemoći i toliko ljuta da sam više puta poželjela zadaviti svog supruga jer me nije razumio – kaže gospođa Biserka za koju novi život počinje ugradnjom proteze. Ona je i jedna od dvije članice klape koja u njoj pjeva od prvog dana. Zajedno sa svojim klapskim kolegom Dušanom Barakom u povjerenju nam kaže da ima članova klape koji zapravo nemaju pojma o pjevanju, niti imaju sluha, a da imaju glasa, ne bi nikad usudili zapjevati ni tona. Nakon preboljelog karcinoma sve je drugačije pa sad članovi Novog glasa bez straha i kompleksa nastupaju na raznim susretima udruga, a nedavno nastupili i u crkvi sv. Antona u Dragi.
Pretekli medicinu
U Kliničkom bolničkom centru Rijeka gdje i djeluje njihov klub, obavljaju redovite preglede koji uključuju ultrazvuk vrata i snimanje pluća. Naime, smrtnost pacijenata koji su preboljeli tumor grla vrlo često uzrokuje drugi primarni tumor, i to onaj na plućima. Česti su i moždani udari te problemi s probavnim traktom zato se za ove bolesnike u okviru Kluba organiziraju i pregledi vratnih žila i sluznice želuca. Nakon poboljšanih govornih proteza medicina šansu ovim bolesnicima daje i u transplantaciji grkljana za koju se vjeruje da će uskoro biti moguća. Ni takva transplantacija zasad im neće vratiti nekadašnju mogućnost govora koju su imali prije operacije jer rupa na vratu će i dalje biti prisutna, a glasnice se ne mogu micati pa pacijent ne može istovremeno disati i govoriti.
No zato do novog skoka u medicini, hrvatski klubovi laringektomiranih mogu ponosno reći da su svojom voljom zapravo pretekli suvremenu medicinu i prvi u svijetu dokazali da i bez grkljana mogu zapjevati.
