RIJEKA – Nove izvedbe predstave »Nad grobom mrtve Europe« (predstave koja se ranije zvala »Hrvatska rapsodija«) redatelja Sebastijana Horvata i Milana Markovića Mattisa, što su na programu HNK-a Ivana pl. Zajca u utorak i srijedu, 12. i 13. travnja, osim novog naslova donose i novinu u glumačkoj podjeli.

Prvi put na sceni riječkog kazališta nastupit će poznati hrvatski kazališni i filmski glumac Leon Lučev, uz ansambl u kojem su još Dražen Mikulić, Tanja Smoje, Jelena Lopatić, Dean Krivačić, Sabina Salamon, Biljana Torić, Davor Jureško, Marija Tadić i Jasmin Mekić – obavijestilo je riječko kazalište.

– Iznimna mi je čast sudjelovati kao gost u kazalištu čiji rad jako poštujem i cijenim kako u umjetničkom, tako i u društveno angažiranom djelovanju – rekao je tim povodom Lučev.

Zabrana naslova

Predstava otvara brojna pitanja hrvatske i europske današnjice, ali je zabranjeno korištenje njena orginalnog naslova – »Hrvatska rapsodija«, što je povod Okruglom stolu pod naslovom »Bliže Krleži od Krleže samog« koji će biti održan u srijedu, 13. travnja u 18 sati u kazališnom foyeru, dakle prije večernje izvedbe. Tema okruglog stola je odnos dramskog odnosno književnog teksta i njegove inscenacije, a sudionici rasprave, koju će moderirati dramaturg i teatrolog dr. sc. Marin Blažević, bit će komparatisti književnosti, teatrolozi i kulturolozi, profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Lada Čale Feldman i dr. sc. Dean Duda te autori predstave, redatelj Horvat i dramaturg Marković Matthis.

Podsjetimo, naslov predstave »Hrvatska rapsodija« morao je biti promijenjen nakon ocjene HAZU-a da predstava nije vjerna izvornom književno-dramskom djelu. Kako je navedeno u dopisu Hrvatske autorske agencije – »Razred za književnost HAZU-a napravio je cjeloviti i sistematski uvid u prerađeni tekst, dostavljen nam u ispisu i snimku predstave koju ste nam dostavili na CD-u, te zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o uprizorenju djela Miroslava Krleže »Hrvatska rapsodija«, a niti o predstavi koja bi bila bazirana na motivima iz njegovog djela«.

Nadalje: »Shodno zaključku Razreda za književnost HAZU-a, predmetna predstava više ne može biti na repertoaru pod imenom Miroslava Krleže, jer se ne radi o njegovom djelu, a kako se, sukladno st. 5., čl. 5 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, naslov autorskog djela koji je već korišten za neko autorsko djelo, ne može koristiti za djelo iste vrste, ako bi mogao izazvati zabunu o autoru ili sam po sebi udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, to zahtijevamo da se ubuduće predmetna predstava plasira i pod novim naslovom«.

Zadatak kazališta

Tragom tog dopisa, u kazalištu smatraju poticajnim još jednom »provjeriti gradivo o suvremenom kazalištu« (neki ga nazivaju i »postdramskim«) te istražiti specifične obaveze kazališne izvedbe prema svojoj aktualnosti, dakle i konkretnoj zajednici u kojoj i za koju nastaje. Je li zadatak kazališne predstave književnog, odnosno dramskog djela kanonskog autora njegov »vjerni prikaz«, ili prijedlog moguće »komunikacije«, odnosno »pregovaranja« s tekstom i »svijetom« toga djela? – pitaju se u kazalištu. Odgovore će možda ponuditi najavljeni okrugli stol.