Postoje li šanse za spas objekta na vratima Rijeke i Opatije?

Motel Panorama na Preluku: Derutna ruševina postala zaštićeno kulturno dobro

Nela Valerjev Ogurlić

Motele Ivana Vitića struka smatra vrhunskim ostvarenjima visokomodernističke arhitekture u Hrvatskoj koji zaslužuju prikladnu obnovu, dok ih vlasnici devastiraju i prepuštaju propasti



RIJEKA » Motel »Panorama« na Preluku, djelo arhitekta Ivana Vitića, koji je na sramotu vlasnika – Hrvatske gospodarske komore – pretvoren u derutnu ruševinu – dobio je status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra. 


   Zaštitu motela inicirala je udruga za suvremene umjetničke prakse »Slobodne veze« koja je 2013. pokrenula veliku kampanju za spas Vitićevih motela u Trogiru i Rijeci, uz koje postoji i motel u Biogradu, još uvijek u funkciji, ali preoblikovan do neprepoznatljivosti. 


  Nagrađena arhitektura


Vitićevi moteli izgrađeni su 1965. godine za potrebe poljoprivredno-industrijskog kombinata »Sljeme« koje je po uzoru na slične objekte prehrambrenih kompanija duž talijanske autostrade, odlučilo podići vlastiti lanac motela uz Jadransku magistralu koji su turistima na putovanju uz obalu trebali osigurati prenoćište i okrepu. Struka ih smatra vrhunskim ostvarenjima visokomodernističke arhitekture u Hrvatskoj koji zaslužuju prikladnu obnovu, dok ih vlasnici devastiraju i prepuštaju propasti. Upravo zato pokrenuta je inicijativa za zaštitu motela kojima bi status kulturnog dobra trebao jamčiti obnovu koja će biti u duhu izvornih vrijednosti građevine.     Motel Trogir zaštićen je prošle godine, a sad mu se pridružila i riječka »Panorama«. Ujedno, to je i prva građevina izgrađena nakon Drugog svjetskog rata koja je na širem riječkom području dobila satus pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra.       Vitićev motel na Preluku dobio je 1965. godine »Borbinu« nagradu kao najbolje djelo arhitekata Hrvatske iz područja arhitekture i urbanizma, a iste je godine nagrađen i kao najbolje arhitektonsko rješenje u čitavoj Jugoslaviji.  

  HGK Rijeka svojedobno je razmatrala mogućnost obnove motelskog kompleksa koju čini više građevina paviljonskog tipa razmještenih na padini iznad Preluka. Prije desetak godina čak je od arhitekata Saše Randića i Idisa Turata naručila prijedlog revitalizacije kompleksa, ali je sve završilo na idejnoj studiji. 




   U svojoj povijesti riječki je motel bio i Savezni centar za unapređenje ugostiteljstva te služio za obrazovanje kuhara i konobara. Hrvatska gospodarska komora ga je u vlasništvo dobila 1996. godine od Hrvatskog fonda za privatizaciju kao kompenzaciju za dugovanja brodograđevnih tvrtki. Kada je Komora preuzela objekt i tvrtku »Meranija«, u motelu je radilo sedam osoba kojima su i tada isplaćivali plaće. Najveći dio osoblja je prirodnim odljevom otišao u mirovinu, dok je manji dio posao našao u kantini Županijske komore. 


  Zub vremena


Kako bi objekt ipak zaštitili, još 2006. redovito je bio pod nadzorom zaštitara. Danas to nije slučaj. Zgrade su izložene klimatskim (ne)prilikama, zubu vremena, potpuno su nezaštićene i dostupne svakome tko poželi zaviriti, boraviti u njima ili ostaviti bilo kakav trag o svom prisustvu.  

  Ipak, devastirani prostori motela nedavno su očišćeni od razbijenog namještaja, počupanih instalacija, stakla i smeća, a istodobno su otučeni stropovi i podignuti otvori instalacijskih vodova. Možda bi to mogao biti znak da je vlasnik istraživao građevinsko stanje objekta s nekom novom namjerom obnove? U slučaju da je tako, ona će biti moguća samo uz nadzor službe za zaštitu spomenika.