RIJEKA U riječkom Art-kinu »Croatia« jučer je održana prva u nizu javnih rasprava o prijedlogu koncepta kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Prijedlog koncepta izradio je tim stručnjaka koji čine arhitekt Idis Turato, teatrolozi Marin Blažević i Mani Gotovac, umjetnik Slaven Tolj, redatelj Oliver Frljić, umjetnica Ingeborg Fülepp i povjesničar Kristian Benić, a temelji se na četiri ključne odrednice: rad, manjine, voda i luka.

  Na web-stranici Grada Rijeke do 18. srpnja otvorene su i e-konzultacije u kojima građani mogu sudjelovati svojim prijedlozima i komentarima, dok će se ciklus javnih rasprava održavati sljedećih nekoliko mjeseci uz nastojanje da obuhvati sve slojeve zajednice. Finalni prijedlog koncepta, kako je naglasio pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, samo je dio kompleksne prijavnice koju treba izraditi do sredine travnja iduće godine. U njoj treba obrazložiti zbog čega se grad kandididira i s kojim partnerima predložen koncept misli realizirati, a u dugom krugu slijedi detaljnija razrada programa gradova koji prođu prvu selekciju. Evaluaciju prijavnica obavit će 12-člani nezavisni europski panel, a dobitnika kandidature proglasit će Ministarstvo kulture na prijedlog Europske komisije.

   Kontroverzne teme

Javna rasprava okupila je uglavnom poznate predstavnike riječke institucionalne i nezavisne kulturne scene koji na predložen koncept nisu iskazivali značajnije primjedbe, ali je bilo sugestija da se predložene tematske odrednice dopune nekim pojmovima, kao što je granica, ne samo zbog povijesti Rijeke kao pograničnog i granicom podijeljenog grada, već i stoga što je Hrvatska na rubu Europske unije, a istodobno može biti i granica institucionalnog, izvaninstitucionalnog i aktivističkog djelovanja na polju kulture. 

Uključiti građane

Slaven Tolj smatra da je u proceduri kandidature za Europsku prijestolnicu kulture najvažniji proces komunikacije i participacije svih građana kako bi se kroz diskusiju, a ako treba i konflikt, došlo do približavanja i zajedničkog nastupa u oblikovanju konačnog prijedloga. Ukoliko se ostvari sinergija institucionalne i izvaninstitucionalne kulture, te cijele zajednice, uspjeh će biti ostvaren bez obzira na ishod natječaja.

  Uskoro bi, kako je najavljeno, trebao biti proveden i natječaj za oblikovanje vizualnog identiteta kandidature, a do tada trebalo bi raspraviti i o predloženom sloganu »gledaj. more. sadi. grad« ili »see. sea. seed. city.«, na koji su sudionici u raspravi imali primjedbi zbog jezične nejasnoće. Jedan od prijedloga je da se kao geslo iskoristi poznati natpis s riječkog grba »Indeficienter«, što znači – nepresušan.

  Ciklus javnih rasprava, prema najavi, trebao bi biti nastavljen ove jeseni, a kako bi se doprijelo do što širih slojeva javnosti one će biti organizirane i na razini mjesnih odbora. To, naglašeno je, ne bi trebao biti projekt gradske uprave, već projekt cijeloga grada koji će aktivirati najrazličitije stvaralačke kapacitete i društvene slojeve koji bi se kroz kandidaturu trebali homogenizirati.