RIJEKA Mukama balerine Marine Grgurić, nekadašnje članice Baleta HNK Ivana pl. Zajca, nazire se kraj. Županijski sud u Rijeci donio je presudu kojom se odbija žalba riječkog HNK-a kao neosnovana. Presudom Županijskog suda utvrđuje se da se tužiteljica nalazila u radnom odnosu na određeno vrijeme kod tuženika od 9. listopada 1992. do 9. listopada 2008. godine na radnom mjestu plesača baleta. Slijedom toga nalaže se tuženiku izvršiti upis radnog staža u radnu knjižicu tužiteljice u spomenutom razdoblju.    

Izigrana balerina

Presuda suda prvog stupnja potvrđena je u točki kojom se tuženiku nalaže da tužiteljicu vrati na rad, kao i da joj se od 10. listopada 2008. nadalje isplate mjesečne razlike i naknade plaća, sa zateznom kamatom. Presudom Općinskog suda naloženo je tuženiku izvršiti upis radnog staža u radnu knjižicu tužiteljice od listopada 2008. nadalje, ali je tada odbijen tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da se tužiteljica nalazila u radnom odnosu od 1992. do 2008. godine. U presudi Županijskog suda sada se navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužiteljice u tom dijelu odbio kao neosnovan.    

    Podsjetimo, Marina Grgurić kao školovana balerina iz Novosibirska u Rijeku dolazi 1992., a od te godine u HNK Ivana pl. Zajca bila je angažirana kao plesačica baleta temeljem više, uglavnom jednogodišnjih, ugovora o autorskom radu. Grgurić je više od 16 godina radila bez dana radnog staža. Svo to vrijeme ona je, kao i ostali članovi ansambla, uredno obavljala sve poslove plesača baleta prema programu kazališta, te sudjelovala u pripremi i izvođenju, kako baletnih tako i ostalih opernih i dramskih predstava, mjuzikla i opereta. 

    Posljednji ugovor o autorskom radu istekao joj je 31. prosinca 2008., a prema zahtjevu neposredno nadređenog nastavila je redovno trenirati i nastupati. Tek krajem veljače ponuđen joj je na potpis novi ugovor o autorskom radu, datiran s 12. veljače 2009. za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. ožujka 2009. godine, s umanjenom plaćom. Nakon toga ugovor joj nije produžen. 

    Zbog toga je Grgurić kazalištu uputila zahtjev za zaštitu prava, a u tom zahtjevu odvjetnica Sonja Bonifačić istaknula je da iako naziv dosadašnjih ugovora podnositeljice zahtjeva može asocirati na Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, u suštini se ne radi o autorskom radu, već o nezakonito produžavanom radu na određeno vrijeme (prema odredbama Zakona o radu isti može trajati najduže tri godine). Navedeno je i da je riječ o izbjegavanju zakonskih obveza plaćanja doprinosa, jer rad koji je sve te godine obavljala Marina Grgurić u cijelosti odgovara nesamostalnom radu. 

   Prividni ugovori

Nakon što se HNK Ivana pl. Zajca u predviđenom roku nije očitovao na zahtjev za zaštitu prava, Marina Grgurić je u travnju 2009. godine podnijela tužbu. Slučaj je završio na Općinskom sudu u Rijeci, koji je donio presudu kojom se utvrđuje da su tužiteljica i tuženik zaključili ugovor o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova plesača baleta počevši od 10. listopada 2008. pa nadalje. 

    Također se nalaže da se Marinu Grgurić vrati na posao, da joj se izvrši upis radnog staža u radnu knjižicu počevši od listopada 2008. pa nadalje, da joj HNK plati parnični trošak u iznosu od 16.912 kuna, te mjesečne razlike plaća i naknade plaća (do prosinca 2010. to je bilo oko 140.000 kuna, a tome treba pribrojiti još i plaće za 2011. i 2012. godinu, u prosjeku 6.000 kuna mjesečno). 

    U obrazloženju presude navedeno je i to da rad koji je tužiteljica obavljala kod tuženika po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja autorski rad – nije angažirana za izvođenje određenog djela, već je radila prema uputama koreografa i redatelja, imala radno vrijeme kao i svi članovi baleta, te da je isključiva pobuda tuženika kao poslodavca ušteda, čime je izbjegavao zakonske obveze plaćanja mirovinskih, zdravstvenih i drugih doprinosa, što je u suprotnosti sa Zakonom o radu. 

    Time su zaključeni ugovori prividni i prikrivaju stvarno zaključene ugovore o radu, a što potvrđuje i činjenica da je Marini Grgurić isplaćivana naknada za vrijeme trajanja godišnjih odmora   

Pravomoćna presuda

Međutim, dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica zahtijeva utvrđenje da se nalazila u radnom odnosu od 1992. do 2008. smatrao se neosnovanim i odbijen je. Na odbijajući dio presude, smatrajući ga nezakonitim, Marina Grgurić uputila je žalbu Županijskom sudu u Rijeci, smatrajući da je izreka o odbijajućem dijelu u suprotnosti s obrazloženjem usvajajućeg dijela presude. 

    Riječki HNK kao tuženik u odgovoru na tužbu osporio je tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Smatra spornim da je dužan ponuditi tužiteljici ugovor o radu, budući da Zakon o kazalištima tako ne propisuje, dok se temeljem autorskih ugovora automatizmom ne stječe pravo na radni odnos i ugovor o radu. 

    Županijski sud u Rijeci, čija je presuda prema riječima odvjetnice Sonje Bonifačić pravomoćna, sada je presudio u korist oštećene Marine Grgurić.