U HEP-u još moraju izraditi studiju izvedivosti, pripremiti projektnu dokumentaciju te pronaći način financiranja koji će, kako kažu, odrediti »rukovodeći se najracionalnijim i za HEP najprihvatljivijim modelom«
RIJEKA » Termoelektrana Rijeka u Urinju u roku od četiri godine bi, umjesto mazuta, kao gorivo trebala početi koristiti prirodni plin, potvrđeno je iz HEP-a za Novi list.
Jedan od većih zagađivača na Primorju, zastarjela i preskupa termoelektrana izgrađena pred gotovo 40 godina bit će u potpunosti rekonstruirana i modernizirana, navode iz HEP-a, a taj je projekt već uvršten u investicijski program HEP grupe.
– Pripremne aktivnosti na razvoju ovog projekta su već pokrenute, a mogući ulazak u pogon je, prema procjeni, 2017. godina, stoji u odgovoru uprave HEP-a na naš upit o rekonstrukciji TE Rijeka.
Ciljevi projekta su, poručuju iz nacionalnog proizvođača i distributera električne energije, potpuna modernizacija postrojenja na lokaciji s »primjenom najboljih komercijalno raspoloživih tehnologija uz korištenje prirodnog plina kao energenta.«
Načelnik Općine Kostrena Miroslav Uljan obaviješten je o planovima HEP-a za prebacivanje TE Rijeka na plin, koje ocjenjuje kao odličnu vijest za sve stanovnike Kostrene, ali i Kraljevice i Bakra. – Prema informacijama koje smo dobili u ovoj godini kreće priprema projektne dokumentacije, za što je HEP predvidio iznos od dva milijuna kuna. Rekonstrukcija termoelektrane i njeno prebacivanje više je nego dobrodošlo za sve naše stanovnike, i kamo sreće da se taj projekt čim prije realizira. Nadamo se da će napokon biti realizirana i modernizacija Inine rafinerije nafte, koja bi nakon toga također trebala koristiti plin kao osnovni energent, što bi, jedno s drugim, rezultiralo značajnim povećanjem kvalitete života u našoj i susjednim jedinicama lokalne samouprave. Već sada bi kvaliteta zraka i Kostreni, prema količinama SO2 mogla biti u prvoj kategoriji, ali je problem u količinama sumporovodika, koje bi bile drastično smanjene kada bi se ostvarila ova dva projekta, ističe Uljan.
– Predviđena snaga elektrane je 500 do 600 megavata (MW). Konačni odabir tehničko-tehnološkog rješenja treba rezultirati iz studije izvodljivosti. Razlozi za zahvat rekonstrukcije elektrane su prije svega starost postrojenja te slijedom toga povećana ulaganja održavanje i rad elektrane odnosno primjena tehnologije s većim stupnjem iskoristivosti te ekološki prihvatljivijim energentom.
Nakon provedenih zahvata na lokaciji HEP će imati moderno, fleksibilno postrojenje kojim će se omogućiti potpora energetskom sustavu u smislu mogućnosti priključenja novih varijabilnih obnovljivih izvora energije kao što je na primjer vjetar te sa svakim proizvedenim kWh smanjenje ovisnosti RH o uvozu električne energije, ističu u HEP-u.
Fleksibilan sustav
Sadašnja termoelektrana na mazut u Urinju, zbog vrlo visokih cijena u njoj proizvedene električne energije gotovo da i ne radi, osim u najkritičnijim trenucima, kada je potrošnja struje na vrhuncu, a iz uvoza se ne mogu osigurati dovoljni kapaciteti. Tako je, prema službenim podacima HEP-a, TE Rijeka posljednjih godina prosječno radila s manje od deset posto kapaciteta, odnosno oko mjesec dana godišnje. Ulaganjem procijenjenim na 4,2 milijarde kuna, takva bi se situacija trebala u potpunosti preokrenuti, a osim što će prebacivanjem TE Rijeka na plin smanjiti potrebe za uvozom električne energije koje trenutno uvozi između dvadeset i četrdeset posto, HEP će osigurati i znatno bolju prilagođenost ukupnog elektroenergetskog sustava za korištenje električne energije iz obnovljivih izvora, poput vjetra ili sunca. Korištenje tih izvora zahtijeva fleksibilan sustav u koji se u kratkom roku može »ubaciti« proizvodnja iz konvencionalnih izvora u slučaju da iz bilo kog razloga izostane proizvodnja iz obnovljivih, primjerice zbog nedovoljno vjetra.
Stručni krugovi pozdravljaju
Najava rekonstrukcije TE Rijeka pozdravljena je i iz stručnih krugova, pa tako i ugledni stručnjak za elektroenergetiku Enco Tireli, profesor na riječkom Pomorskom fakultetu i nekadašnji direktor gradnje Plomina 2, voditelj proizvodnje u Plominu 1, te ministar industrije i energetike u Vladi RH, kaže kako je to dobra vijest.
– Termoelektrane TE Rijeka snage 320 MW na tekuće gorivo i TE Sisak snage 2 puta po 215 MW nisu u funkciji već dvije godine zbog enormno skupog tekućeg goriva, a time i troškova proizvodnje električne energije. Upravo veličina izgubljene električne energije iz tih termoelektrana mora se uvoziti, ističe Tireli, dodajući kako su slične rekonstrukcije u okolnim državama već uobičajena praksa.
I u Gradu Bakru pozdravljaju HEP-ove namjere, no tamošnji gradonačelnik Tomislav Klarić kaže da je taj projekt već trebao biti pokrenut. – Čudim se da su se tek sad toga sjetili, pogotovo stoga što smo im, kada se gradio plinovod prema rafineriji, sugerirali da se istim koridorom provede plin i do termoelektrane. Naš upravo dovršeni Akcijski plan vezan za sanaciju onečišćenja pokazuje da termoelekrtrana u značajnoj mjeri sudjeluje u zagađenju zraka, pa iako je zakašnjela, podržavamo ideju HEP-a i osigurat ćemo svu potrebnu potporu za njenu realizaciju.
– U susjednoj Italiji već su realizirane na devet termoelektrana, svaka snage od po 320 MW i postoji dragocjeno iskustvo proizvođača opreme koji su pred 35 godina isporučili opremu za termoelektranu Rijeka. Rekonstrukcijom se snaga TE Rijeka može povećati sa 320 na 400 megavata. Na spomenutoj se rekonstrukciji ugrađuje nova plinska turbina snage 250 MW, a postojeća se parna turbina modificira sa 320 na 150 MW. Umjesto generatora pare ugrađuje se HRSG regenerator topline. Ostali dio postrojenja skoro se i ne mijenja. U ovom novom, takozvanom kombi procesu stupanj preobrazbe topline iz plina u električnu energiju povećava se sa 38 posto na 56 posto, objašnjava Tireli, dodajući kako će HEP takvim zahvatom najbrže i najjeftinije dobiti novu termoelektranu na prirodni plin s cijenom električne energije koja će osigurati povrat financijskih ulaganja i značajnu dobit.
Prekretnica i rekonstrukcija
Tireli se osvrnuo i na projekt gradnje Plomina C, praktički u susjedstvu riječke termoelektrane, za kojega je već ranije u svojoj opsežnoj studiji utvrdio kako će zbog korištenja ugljena kao goriva rezultirati ekološkom, ali i ekonomskom katastrofom, izrazivši nadu da najava prebacivanja riječke termoelektrane na plin označava i prekretnicu u promišljanjima buduće proizvodnje električne energije.
– Izgleda da su oni koji osporavaju gradnju novih termoelektrana na plin, shvatili da postoje opravdani razlozi protivljenja struke i građana zbog planiranja gradnje termoelektrana na uvozni ugljen.
Zna se da je jeftiniji ruski plin na europskom tržištu smanjio na europskim burzama cijenu prirodnog plina na 26 eura po MWh i da su dobavljači tekućeg prirodnog plina u velikim poteškoćama, pa se flote LNG brodova prebacuju na opskrbu Japana. U Hrvatskoj se u ovoj godini liberalizira tržište plina pa ne čudi da privatni i vanjski kapital već planira gradnju novih termoelektrana na plin u Slavonskom Brodu i Osijeku, zaključuje Tireli.
Tireli ocjenjuje kako novonastale okolnosti na tržištu plinom neminovno traže i preispitivanje gradnje Plomina C na ugljen, zbog velikih troškova izgradnje, budućih visokih cijena otkupa emisije ugljičnog dioksida i nepovoljnih tehničkih značajki termoelektrane na ugljen u odnosu na mogućnost brže zamjene snaga obnovljivih izvora električne energije u sustavu. – U javnosti nije poznato da se u EU već dešavaju prekidi u opskrbi električnom energijom u onim slučajevima kada obnovljive izvore u vrlo kratkom vremenu moraju zamjeniti termoelektrane na ugljen. To se kod termoelektrana na plin ne dešava jer one mogu brzo startati i mjenjati snagu i do 50 megavata u minuti, kaže Tireli.
Ipak, kada je riječ o HEP-ovim investicijama, upućeni kažu kako treba biti oprezan, budući da uvrštavanje projekta u investicijske programe ne mora nužno značiti da će oni biti i realizirani, pogotovo u zadanim rokovima. Tako je i rekonstrukcija TE Rijeka još daleko od stvarnosti, jer u HEP-u još moraju izraditi studiju izvedivosti, pripremiti projektnu dokumentaciju te pronaći način financiranja. To potvrđuje i njihov vrlo neodređen odgovor na naš upit, u kojemu kratko stoji da će način financiranja odrediti »rukovodeći se najracionalnijim i za HEP najprihvatljivijim modelom«, uz dodatak kako će »razmotriti više opcija za realizaciju projekta u što se svakako ubraja i mogućnost strateškog partnerstva u realizaciji«, što govori da je TE Rijeka na plin još uvijek samo golub na grani, i to vrlo visokoj.
