RIJEKA Saga o izgradnji desetak kilometara duge ceste, koja povezuje Rujevicu, Viškovo i Marišćinu, trebala bi dobiti definitivni epilog sredinom ove godine ukoliko tvrtka Hidroelektra s partnerima ispoštuje novi rok izgradnje do 30. lipnja ove godine. Hoće li taj rok uistinu biti i posljednji teško je predvidjeti, ali za to postoje solidni izgledi. Ukoliko se doista ostvare uvjeti za otvaranje ceste početkom srpnja prvotni rok će biti probijen za godinu dana, jer je isti bio pomjeran više puta ponajviše zbog poslovnih problema tvrtke Hidroelektra.  

Direktor Sektora za za građenje i rekonstrukciju iz Hrvatskih cesta, Tomislav Dragovan, potvrđuje da je izvođač radova ponovo zatražio produljenje roka do kraja lipnja, kao i da je taj zahtjev u obradi.

– Trenutačno je od 7,6 kilometara dionica u izgradnji oko 3,5 kilometara asfaltirano, te preostaje samo postaviti završni sloj. Na trasi u dužini od oko dva kilometra postavljena je posteljica kao priprema za asfaltiranje, a na dodatnih 1,2 kilometra buduće ceste postavljen je tampon. Početkom ove godine graditelj je dobro krenuo s izgradnjom na zadnjoj dionici tako da bi ovaj rok morao biti i zadnji. Sve doista ovisi o spremnosti i snazi operative Hidroelektre. Mi imamo još dva predmeta za riješiti u imovinsko pravnim sporovima i prvi bi trebao biti zaključen idućeg tjedna. Nakon toga ćemo osloboditi izvođaču dio glavne trase za sve radove. Želimo da cesta bude potpuno dovršena do kraja lipnja, a neka potencijalna opcija parcijalnog puštanja u promet pojedine dionice nije realna niti o tome razmišljamo. Uostalom, takva mogućnost  nije predviđena projektnom dokumentacijom i građevinskom dozvolom, kazao je Dragovan, koji se zatim osvrnuo i na upit o projektu zaštite od buke. Naime, već je postavljen dio bukobrana na raskrižju kod Marinića i to će po svemu sudeći do daljnjega biti jedina lokacija na kojoj će se bukobrani instalirati. U HC-u pojašnjavaju da je ova prometnica bila u ingerenciji ŽUC-a Primorsko-goranske županije, kao i da je naknadno kategorizirana u državnu cestu D-427, što je bitna stavka upravo u segmentu zaštite od buke, jer su kriteriji zaštite azličiti ovisno o kategoriji ceste.

– U postupku izvedbe glavnih projekata utvrđeno je da samo na ovom jednom raskrižju moramo napraviti bukobrane. Činjenica je da smo tijekom izgradnje imali upite od lokalnog stanovništva, koje je tražilo dodatnu zaštitu od buke. U ovom trenutku po pitanju dodatnih bukobrana ne možemo ništa poduzeti, jer je projekt takav, ali se može dogoditi da nakon tehničkog pregleda sanitarna inspekcija pri Ministarstvu zdravlja naloži  monitoring, odnosno mjerenje razine buke na cesti. Takav monitoring obično traje šest mjeseci do godinu dana, a nakon toga se dostavljaju podaci o mjerenju. Ako se ispostavi da postoji dodatna buka mi ćemo po nalogu inspekcije pripremiti i realizirati dodatni projekt zaštite od buke. Sličan smo slučaj već imali kod Velike Gorice. Dakle, nije isključeno postavljanje dodatnih bukobrana u dugoročnijem razdoblju, ali će to tražiti dodatno vrijeme i određeno strpljenje lokalnog stanovništva, zaključuje Dragovan.