Grad Rijeka do 2020. godine izdvojit će oko 600.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, obnovu i modernizaciju na pružnoj dionici Škrljevo-Rijeka-Jurdani. Cijeli projekt vrijedan je više od 30 milijuna kuna, ali HŽ Infrastruktura, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Grad Bakar i Općina Matulji sufinancirat će 15 posto zbog toga što je 85 posto sredstava osigurano iz europskih fondova. U osiguravanju tih 15 posto HŽ Infrastruktura participirat će s 10 posto, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija s 1,75 posto, te Općina Matulji i Grad Bakar s 0,75 posto.

– U Strategiji razvoja Grada Rijeke do 2020. godine kao prvi strateški cilj određeno je »Globalno pozicioniranje Rijeke razvojem riječkog prometnog pravca«. Ovaj cilj podrazumijeva modernizaciju i izgradnju kako cestovne tako i željezničke infrastrukture riječkog prometnog čvora. Izgradnja drugog kolosijeka postojeće željezničke pruge i uspostava gradsko-prigradske željeznice je od 2003. godine predviđena gradskim prostornim planovima. Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka koje su vezane uz izgradnju nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge od Rijeke prema Istri. Tijekom 2013. i 2014. godine Grad Rijeka aktivno je sudjelovao u postupku izrade Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Škrljevo-Rijeka-Šapjane, unutar koje su izrađena i idejna rješenja izgradnje drugog kolosijeka i stajališta gradsko-prigradske željeznice. Studija je pokazala društveno-ekonomsku opravdanost ovog zahvata, te su tijekom 2015. godine od strane HŽ Infrastrukture d.o.o. pokrenute pripremne aktivnosti za nastavak projektiranja, pojasnio je na Kolegiju gradonačelnika pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca.

Izuzetna prilika

Za izradu projektne dokumentacije u studenom 2015. godine potpisan je Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru instrumenta za povezivanje Europe (CEF) – sektor prometa u iznosu od 85 posto prihvatljivih troškova aktivnosti, a ukupan procijenjeni iznos je deset milijuna eura, odnosno do maksimalno 8,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.

– U prosincu 2016. godine potpisan je ugovor za izradu projektne dokumentacije s odabranom zajednicom ponuditelja INSTITUT IGH d.d. i Granova d.o.o. vrijedan oko 33,8 milijuna kuna. Predan je i zahtjev za proglašenje projekta strateškim investicijskim projektom prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, te je uvršten na listu strateških projekata. Izrada projektne dokumentacije, te ishođenje svih dozvola planirano je u razdoblju od 2017. godine do kraja 2020. godine, naveo je Škunca. Gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da je riječki prometni pravac sastavni dio transeuropske prometne mreže TEN-T, odnosno mediteranskog koridora, kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske.

– Riječ je o izuzetnoj prilici da iskoristimo činjenicu da pruga prolazi kroz središte grada i da je uključimo u javni gradski prijevoz. Velik broj građana živi blizu pruge, a prema analizama koje smo radili u sklopu urbane aglomeracije 50 posto stanovništva iz okolnih lokalnih samouprava migrira u Rijeku. Kada se taj projekt realizira, i Autotrolej će se morati drugačije organizirati jer planiramo omogućiti građanima da s jednom kupljenom kartom koriste i autobusne linije i željeznicu. Unaprijed smo promišljali ovo što pomalo postaje stvarnost. Tako smo kod Teatra Fenice, kada se gradila Ulica Ivana Pavla II., napravili stanicu buduće javne željeznice, rekao je Obersnel.

Riječki gradonačelnik podsjetio je da se željeznički čvor Rijeka nije bitno mijenjao u zadnjih stotinjak godina od izgradnje pruga prema lukama.

– Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od Škrljeva do Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali luke luke u čvoru i priključne pruge čvora.

Urbanizacija Školjića

S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u luci Rijeka, koje će se postići rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to podrazumijeva rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Šapjana, kazao je Obersnel. On je dodao da je projektom predviđeno da će se svi pružni prijelazi i iz sigurnosnih, ali i prometnih razloga, graditi na dvije razine.

– Jednako tako, predviđeno je uklanjanje nasipa na Školjiću, a gradit će se vijadukt. Pruga će biti na stupovima što će omogućiti potpuno drugačije korištenje cijeloga prostora Školjića, na način da će se izmjestiti autobaza Autotroleja, a što će stvoriti pretpostavke za urbanizaciju toga dijela grada, zaključio je Obersnel.