RIJEKA – Monografiju »40 godina s potpisom Goranske kiparske radionice« predstavili su prof. dr. sc. Snježana Prijić Smaržija, rektorica riječkog sveučilišta, Milutin Burić, urednik te autori tekstova Branka Arh i Berislav Valušek u Auli Magni na Rektoratu Sveučilišta.

Monografija je opremljena iznimnim fotografijama koje ujedno i interpretiraju skulpture, radovi umjetnika i popratni tekstovi doneseni su kronološki, a Valušek je posebno istaknuo izvrstan prijelom. Predstavljanju su, između ostalih, nazočili i Petar Mamula, zamjenik župana PGŽ-a, Toni Štimac, načelnik Općine Lokve te kipar Zvonimir Kamenar koji je bio dio prvog saziva radionice.

Sjajna obljetnica

Rektorica Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija obratila se okupljenima:

– Radi se o sjajnoj obljetnici i želim naglasiti da na inicijativu Petra Mamule razmišljamo kako biti što prisutniji u Gorskom kotaru kao sveučilište. U monografiji su radovi naših profesora, a održat ćemo i sastanak kako bismo ubuduće poboljšali suradnju Sveučilišta, Lokava i Goranske kiparske radionice, kazala je.

Urednik Milutin Burić, koji je uz Gorana Vranića i Damira Fabijanića autor dijela fotografija, nastavio je:

– Uloženi su veliki trud i rad, a knjigom smo željeli zahvaliti svim umjetnicima koji su bili dijelom radionice. Svi su sazivi prikazani prema istom obrascu, čime smo dobili na preglednosti i vidljivosti, no time smo nažalost i izjednačili sadržaje. Autori tekstova su umjetnički voditelji radionice, a Vesna Rožman, grafička urednica, svojim je brojnim sugestijama sudjelovala u formiranju knjige te je i predložila sam naziv, rekao je.

Branka Arh već je 15 godina umjetnička voditeljica ove lijepe priče:

– Pogled nam najprije zastane na koricama i skulpturi Miroslava Šuteja »Olovka«, motivu koji nas diskretno uvodi u knjigu. Monografija se čita lako, no radi se o ozbiljnoj knjizi koja je namijenjena podjednako struci i laicima koji žele saznati više o Goranskoj radionici, kaže i nastavlja:

Jedina u Hrvatskoj

– Radionica je dokazala svoju zrelost i vrijednost, kao jedina takva manifestacija u Hrvatskoj s ovakvim kontinuitetom koji je ostvaren zahvaljujući entuzijastima i njihovu zanosu. Nije bilo institucije koja bi popratila njen rad, a i medijski smo uvijek bili slabo pokriveni. No, ovdje ističem Novi list koji nas je pratio kroz sve sazive, kazala je i dodala da su monografijom ostavljena otvorena vrata novim dopisivanjima i pogledima.

Foto: D. ŠKOMRLJ

Berislav Valušek istaknuo je potrebu za institucionaliziranjem radionice, odnosno treba omogućiti da ljudi budu zaposleni ili dobro honorarno plaćeni kako bi se osigurala njena budućnost. Dotaknuo se i smjerova u umjetnosti te dodao da monografija pruža mogućnost za rekonstrukciju hrvatske umjetnosti od 90-ih.

Petar Mamula čestitao je na objavi knjige te naglasio da treba i dalje iskorištavati razvojni potencijal Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije. Program je vodio Josip Krmpotić, najavljena su predstavljanja knjige u Zagrebu i Splitu, a prisutni su bili i radnici koji oblikuju drvo za radionicu.

U fundusu 82 skulpture

Smještena u Lokvama djeluje od 1979. godine, a primarni materijal umjetnicima je drvo – logičan izbor za Gorski kotar. U prvom sazivu sudjelovali su Zvonimir Kamenar, Grga Marjanović i Vesna Popržan, a tijekom godina 82 umjetnika bila su dio saziva. Neki su se priključili i više puta pa je broj dosadašnjih sudionika simboličnih i okruglih sto.

Foto: D. ŠKOMRLJ

U prostor je postavljeno 107 skulptura, no kako drvo kao materijal ima kraći životni vijek u odnosu na druge klasične kiparske materijale, neke su skulpture dotrajale i uklonjene te su trenutno 82 u fundusu. Među autorima su poznate i priznate veličine hrvatske umjetnosti: Ivan Kožarić, Marija Ujević Galetović, Šime Vulas, Miroslav Šutej, Josip Diminić, Antun Babić, Vera Fischer, Ljubo de Karina, Vladimir Gašparić-Gapa, Mladen Mikulin i Mile Blažević.