RIJEKA  Gorući problem u Primorsko-goranskoj županiji je brodogradnja, ali smatram da čak i kad bi »3. maj« otišao u stečaj, da ova djelatnost ne bi umrla, jer stečaj je ponekad novi početak. Propast Uljanika i »3. maja« bio bi velik udar na gospodarstvo PGŽ-a, bio bi to veliki socijalni udar, ali ne mogu baš reći da bi takav scenarij označio krah gospodarstva PGŽ-a, odgovor je primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine na pitanje bi li propast Uljanika i »3.maja« označila totalni krah za gospodarstvo PGŽ-a, koje mu je postavljeno na današnjoj panel raspravi u sklopu Regionalne konferencije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.

Neravnomjerna razvijenost

Konferencija je održana u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku u organizaciji Poslovnog dnevnika u sklopu projekta »Poslovni uzlet 2018.«, a okupila je čelnike lokalnih i županijskih vlasti, direktore razvojnih agencija te financijske konzultante i poduzetnike.

Regionalna konferencija / Foto S. Drechsler

 – Živimo u apsurdnom dobu, prema mnogim gospodarskim pokazateljima Primorsko-goranska županija je prva u Hrvatskoj, što znači da su ostali puno slabije razvijeni. Problem je u neravnomjernoj razvijenosti Hrvatske, istaknuo je župan i kazao da zbog solidarnosti prema nerazvijenima razvijeni ne smiju imati manje poticaje, već upravo suprotno. Komadina je kazao i to da PGŽ  ima najviše poduzetničkih zona te najavio prve investicije u novu zonu Miklavija u Općini Matulji. Nezadovoljni smo jer previše živimo od turizma. Voljeli bismo da turizam raste, ali da je udio manji od 20 i nešto posto, koliko i jest, ustanovio Komadina i naveo da je trenutačno u PGŽ-u u provedbi 35 projekata ukupne vrijednosti veće od 500 milijuna kuna, pri čemu je PGŽ, zajedno s ustanovama i trgovačkim društvima kojima je (su)osnivač, dodijeljeno 329 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Upravo s provedbom kreću i novoodobreni projekti Primorsko-goranske županije u okviru Jadransko-jonskog programa transnacionalne suradnje ADRION.

Poticanje poduzetništva

Program ADRION financira projekte u području inovacija, očuvanja i promicanja prirodnih i kulturnih resursa, suradnje u području prometa te upravljanja Jadransko-jonskom strategijom.

Zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović zaključio je da Grad Rijeka i projekt Poslovni uzlet imaju zajedničke ciljeve poticanja poduzetništva i gospodarskog povezivanja regija. Filipović je istaknuo provedene mjere kao što su subvencioniranje kredita malih gospodarstvenika, ulaganja u poduzetničke i start-up inkubatore te digitalnu transformaciju te naveo uspjehe Grada Rijeke u povlačenju sredstava iz EU fondova pri čemu je, kazao je, Rijeka vodeća u Hrvatskoj po broju projekata i iznosu ugovorenog novca, koji od 2010. godine do danas, uključujući i tekuće projekte, iznosi oko 1.5 milijardi kuna.

 – Prilikom prijava projekata, najviši interes su upravo aktivnosti za naše građane, pa su nam tako sufinancirani projekti koji se odnose na promet, energetsku učinkovitost, zaštitu prirode i okoliša, valorizacije kulturne baštine i ostalog, kazao je Filipović te najavio da će izgradnjom hotelskog kompleksa na Preluku i još nekim investicijama Rijeka postati značajna destinacija na turističkoj karti.  

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista od 18.10. 2018.