Sutra svjetski dan radiologije

Kliničke bolnice u Hrvatskoj imaju lošu radiološku opremu

Barbara Čalušić

Kad je riječ o CT i MR uređajima u bolnicama prve kategorije ozbiljno zaostajemo za susjednim zemljama, a male bolnice u tom segmentu nerijetko su bolje opremljene od kliničkih bolnica. To je rezultat neodgovorne politike u zdravstvenom sustavu kroz dugi niz godina

RIJEKA » Hrvatska radiologija ozbiljno zaostaje za susjednim zemljama kada je riječ o CT i MR uređajima u bolnicama prve kategorije gdje se zapravo liječe najsloženiji bolesnici, a to je neprihvatljivo – mišljenje je prof. dr. Damir Miletića, predstojnika Kliničkog zavoda za radiologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, koji povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana radiologije, upozorava da su male bolnice u tom segmentu nerijetko bolje opremljene od kliničkih bolnica.   

Personalizirana terapija




– To je rezultat neodgovorne politike u zdravstvenom sustavu kroz dugi niz godina. Hrvatsko društvo radiologa i Povjerenstvo za radiologiju pri Ministarstvu zdravlja vrlo je često i artikulirano upozoravalo na ovu situaciju tako da ne može biti riječ o slučajnom propustu. Ogroman osobni napor i stalna obnova znanja jedini su način da premostimo ovu tešku situaciju u akademskog radiologiji za koju se nadamo da će se što skorije promijeniti. Rijeka je marginalizirana kada su u pitanju kapitalne investicije, ali nastojimo se izboriti za promjenu ovog nepovoljnog trenda. Kod toga je osobito važna potpora lokalne zajednice i naših bolesnika, kaže Miletić.   


   Dometi suvremene radiologije izuzetno se brzo mijenjaju zahvaljujući stalnom napretku tehnologije koja nudi nove mogućnosti primjene u kliničkoj praksi, a to, kako ističe Miletić, predstavlja veliki izazov i obvezu za radiološku struku. Kako bi se postigla personalizirana dijagnostika i terapija kao trenutno najveći domet razvoja medicinske struke i znanosti, potrebano poboljšavati komunikaciju izmedu kliničara i radiologa, a budućnost radiologije kreće se u smjeru implementacije sofisticirane tehnologije koja će omogućiti funkcionalnu i morfološku slikovnu dijagnostiku u kliničkoj praksi te unaprijediti minimalno invazivne zahvate pod vodstvom slikovnih metoda.


– Kod toga radiolozi moraju upozoravati na opasnost od pretjeranog izlaganja ionizirajućem zračenju koje predstavlja ozbiljnu prijetnju u razvijenim zemljama te sami raditi na smanjivanju izlaganja populacije odabirom prikladne dijagnostičke metode koja će uz najmanje zračenje odgovoriti na kliničko pitanje, upozorava Miletić.





Međunarodni dan radiologije obilježavaju radiološka društva diljem svijeta kao podsjetnik na dan Röntgenova revolucionarnog otkrića X-zračenja, 8. studenog 1895. godine koje je zauvijek promijenilo medicinsku dijagnostiku.



   Ovogodišnja tema Međunarodnog dana radiologije je neuroradiologija koja podrazumijeva dijagnostiku živčanog sustava primjenom radioloških slikovnih metoda i terapijske postupke kod radiološke intervencije na krvnim žilama mozga i leđne moždine. Neuroradiološko znanje preduvjet je točne interpretacije normalnog nalaza, anatomskih varijacija, promjena povezanih sa starenjem te akutnih i kroničnih bolesti mozga, leđne moždine i perifernih živaca.  

Pažljivo planiranje


– Bolesti koje zahvaćaju živčani sustav su brojne i raznolike, a mnoge se manifestiraju promjenama na kompjutoriziranoj tomografiji (CT) ili magnetskoj rezonanciji (MR) koje je potrebno detaljno analizirati i interpretirati u skladu sa kliničkom slikom, što je važan dio odluke o liječenje bolesnika. Neuroradiološka dijagnostika je važna i u praćenju tijeka i uspješnosti liječenja. Najčešća tehnika prvog izbora u neuroradiološkoj dijagnostici je CT pomoću kojeg radiolog može dijagnosticirati ili isključiti stanja koja zahtijevaju hitno liječenje, a najčešće su indikacije akutni moždani inzult i traumatska ozljeda mozga. CT je dostupna metoda u svim hrvatskim bolnicama, a skeniranje traje vrlo kratko, što je u akutnim stanjima izuzetno važno.   


   Druga najčešća dijagnostička metoda u neuroradiologiji je MR kojom je moguće odgovoriti na većinu pitanja u svezi morfologije i fiziologije bolesti živčanog sustava. MR može koristiti različite načine skeniranja koje treba pažljivo planirati da bismo dobili odgovor na određeno kliničko pitanje. Stoga je detaljan klinički pregled preduvjet dobre indikacije za MR koja traje dugo i ne može obraditi veliki broj bolesnika u jednoj smjeni kao CT, objašnjava prof. dr. Miletić.


   Inače, suvremena radiološka tehnologija uz primjenu funkcionalnog oslikavanja, perfuzije i spektroskopije važna je u dijagnostici i praćenju moždanih tumora, osobito u planiranju neurokirurškog zahvata. Minimalno invazivni neurovaskularni postupci revolucionarno su promijenili pristup liječenju krvnih žila mozga i leđne moždine te u nekim indikacijama zamijenili otvorene neurokirurške zahvate.