Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
6. prosinca 2019.
Okrugli stol

Kamo s otpadom iz crne jame? Sanacija Sovjaka uz gas maske

Foto: Silvano Ježina
Foto: Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 7. lipanj 2016. u 15:25 2016-06-07T15:25:54+02:00

Sve zamjerke stanovnika Marinića na predloženo rješenje sanacije Sovjaka u osnovi se svode na nedovoljnu zaštitu okoliša i ljudi, u čemu su ih podržali prof. dr. Mladen Juranić te prof. dr. Ante Jukić

VIŠKOVO Brojni stanovnici općine Viškovo nezadovoljni su predloženim rješenjem sanacije crne jame Sovjak, jedne od crnih točaka velikog onečišćenja, u kojoj je, u neposrednoj blizini obiteljskih kuća, još uvijek odloženo oko 150.000 kubičnih metara otrovnog otpada iz negdašnje riječke industrije.

Tijekom javne rasprave brojni mještani, udruge, političke stranke i Općina podnijeli su više primjedbi na predloženo rješenje sanacije, a – objasnio je na okruglom stolu u Marinićima predsjednik Smokvarijske liste Veljko Bezjak – u osnovi sve zamjerke odnose se na isto: predložena sanacija nedovoljno dobro štiti okoliš i življenje mještana Marinića u okolici Sovjaka.

Ministarstvo zaštite okoliša pod novim ministrom Slavenom Dobrovićem, nastavlja Bezjak, pokazuje daleko više razumijevanja pa je Smokvarijska lista, zajedno s Kriznim eko stožerom Marišćina, ujedno suorganizatorima okruglog stola o Sovjaku, pojačala svoja nastojanja da se sanacija približi njihovim nastojanjima.

Najpametnije na licu mjesta sanirati što je više moguće

– Zdrava logika nalaže da je najjeftinije i najpametnije na licu mjesta sanirati što se više može od materijala prisutnog u jami, a vaditi samo gornje tekuće slojeve otpada. Jama bi se potom napunila inertnim materijalom i pokrila zaštitnim vodonepropusnim pokrovom. Najvažnije je osigurati sustav kvalitetnog praćenja podzemnih voda i zraka, što je ondje trebalo već odavno osigurati, rekao je prof. Juranić.

Prof. dr. Ante Jukić ističe važnost kontinuiranog praćenja emisija u zrak i podzemne vode i to na adekvatnim mjestima, gdje bi se pratile koncentracije benzena, sumporovih spojeva i lako hlapljivih ugljikovodika, koji se ipak ne bi trebali pojavljivati u većim koncentracijama ako se sanacija bude provodila kako je propisano. Smatra da je potrebno osigurati zatvorene radne i sanacijske prostore, jer taj prostor mora biti zatvoren i proces mora biti kontroliran.

Natkrivanje jame

– U javnoj raspravi tražili smo da se radni plato zatvori montažnom halom, jer prva kuća udaljena je samo 20 metara, pa postoji opasnost od širenja otrovnih čestica u zrak, kad se kranovima krene vaditi katran iz jame. Zatraženo je pokrivanje jame kupolom i da se za 80 ljudi koji žive u neposrednoj blizini jame osigura alternativan smještaj za vrijeme sanacije. Tko im inače može garantirati sigurnost? Smatramo da je za vrijeme ljetnih mjeseci potrebno prekinuti sanaciju i da monitoring zraka provode dvije neovisne institucije s adekvatno postavljenih mjernih stanica. Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a nakon višegodišnjeg iskustva jednostavno ne vjerujemo. Pod utjecajem politike rade protivno interesima ljudi, rekao je Bezjak.

Ministarstvo mještanima mora izaći u susret, ističe Bezjak, jer nema sredina u Hrvatskoj koja je 50 godina trpjela takvu štetu i zagađenje, kao Viškovo sa Sovjakom i obližnjim deponijem Viševac, konačno zatvorenim tek 2012. godine.

– Sad nam nude samo neadekvatno nedorečeno rješenje, s tehnologijom 20., a ne 21. stoljeća, koje je neprilagođeno zaštiti zdravlja mještana, bio je jasan Bezjak.

Očvrsnuti katran

Niz primjedbi na predloženo rješenje dali su i stručnjaci koji su sudjelovali na okruglom stolu: prof. dr. Mladen Juranić, geolog sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i prof. dr. Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Obojica se zalažu za izmjenjeno rješenje prema kojem ne bi trebalo vaditi sloj mekog katrana koji čini trećinu sadržaja Sovjaka, već ga očvrsnuti i pretvoriti u inertan materijal, koji će tako biti neškodljiv za okoliš. Time bi se bitno skratio i pojeftinio čitav postupak sanacije, a smanjila bi se mogućnost ugroze za mještane, zalažu se profesori.

Na primjenu najboljeg rješenja apelirali su i prisutni mještani, od kojih su neki još od pedesetih godina prisiljeni živjeti sa Sovjakom.

– Od 1956. nikad nas nitko nije ništa pitao. To nas je strašno povrijedilo! Molim vas kao boga da trezveno razmislite i dobro odaberete. U blizini živi puno djece i mladih obitelji. Kamo ćete nas preseliti? Svi ćemo morati nositi gas maske, apelirala je jedna starija mještanka.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.