Ekonomija u doba korone

Kako se riječke tvrtke nose s izazovima pandemije: ‘Bit će prava umjetnost upravljati cash flowom idućih mjeseci’

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Silvano Ježina

Foto Silvano Ježina

Bit će umjetnost upravljati »cash flowom« idućih mjeseci, kaže Boris Popović iz Alarm automatike, dodajući da je njima olakotna okolnost što su dobro kapitalizirani i na vrijeme su se pripremili, no dvije trećine firmi u Hrvatskoj je potkapitalizirano i nisko profitabilno, te će bez pomoći banaka i države ovo teško prebroditi



RIJEKA – Kako se riječke tvrtke nose s epidemijom koronavirusa koji na razne načine utječe na poslovanje, ovisno o sektoru, povezanosti s najugroženijim tržištima, posebno s Italijom, na čije se tržište naslanja velik dio i riječkog gospodarstva, govore menadžeri tih tvrtki.


Redom spominju i na minimum smanjene poslovne kontakte, iz preventivnih razloga naravno, a radnici se, koliko je moguće, nastoje poštedjeti moguće zaraze, pa preporuke da se, koliko se može, radi od kuće – nisu rijetkost.


Svi su na neki način pogođeni ovim egzogenim šokom, bit će, vele, teško očuvati likvidnost, razinu zaliha, sve ovisi koliko će sve skupa potrajati, a trebala bi pomoći i država koja odgađa naplatu dijela poreznih prihoda, no pitanje je, je li to dovoljno u uvjetima kada je teško održati protok robe i novca.


Usporeno poslovanje




Čini se da bi država i središnja banka trebali ipak konkretnije pomoći, kroz uspostavu nekakvog »mosta« prema poslovnim bankama kao poluge za održavanje novčanog tijeka. Jer, bez nabave nema proizvodnje, a bez proizvodnje, nema ni prihoda, ni prodaje, ni plaća. Cijeli lanac prijeti da bude prekinut…


Boris Popović, direktor Alarm automatike, kaže da su od prošlog tjedna sve ‘evente’, posjete, putovanja, sveli na minimum, a preporuka je da, tko god može, radi od kuće. Riječ je o gotovo polovici djelatnika, koji dakle mogu svoj dio posla bez problema obavljati od kuće i nema potrebe da dolaze, tumači Popović. Što se poslovanja tiče, sve je, veli, usporeno.


– Do sada smo robu redovno dobivali, ali kamioni stoje, ne mogu u Sloveniju iz Italije. Mi inače robu dobivamo, jednu trećinu iz Amerike, jednu trećinu iz Europe, a jednu iz Kine. Zalihe imamo negdje za dva mjeseca, opisuje Popović. Na pitanje, je li država dovoljno brzo i snažno reagirala da pomogne gospodarstvu, Popović pomalo i u šali veli da svi razmišljaju ekonomski, odnosno »svi kalkuliraju i nitko ne bi dao što ne mora.« To se očito odnosi i na državu.


Popović kaže da tvrtke ne upadaju u probleme zbog prometa ili profita, nego zbog cash flowa, odnosno kratkoročne likvidnosti, a nju je za ovu situaciju trebalo planirati bar mjesec dana unaprijed, ako ne i dva. Očekuje se, veli, da će četiri do pet tjedana sigurno trajati ovo najteže razdoblje.



– Bit će umjetnost upravljati cash flowom idućih mjeseci, kaže Popović, dodajući da je njima olakotna okolnost što su relativno dobro kapitalizirani te su se na vrijeme pripremili, no, ističe, dvije trećine firmi u Hrvatskoj je potkapitalizirano i nisko profitabilno, što znači da je dvije trećine gospodarstva sada zbog korone u velikom riziku, te će bez pomoći banaka i države teško prebroditi ovo razdoblje.


– Treba minimizirati socijalne kontakte, to je realnost, bolje na kraći rok malo potrpiti, nego kasnije plaćati puno veće posljedice, u svakom smislu. Ono što za upravljanje novčanim tokovima vrijedi za poduzeća, vrijedi i za kućni budžet – potrebna je disciplina, rezonira Popović.


Preporuke Vlade


Direktor Amec Rijekatekstila, Dragan Rukavina, kaže da u pogledu rada od kuće, ali i radnog vremena dućana, čekaju preporuke Vlade i kriznog stožera.


– Ono što je najbitnije je da smo sve pripreme za mogući rad od kuće izvršili na vrijeme, u smislu informatizacije, planiranja radnog procesa i drugo, i sada čekamo poteze županijskoj kriznog stožera, da vidimo kako dalje, s tim da ne isključujemo ni scenarij zatvaranja dućana. I to je je dakle moguće, kao neki krajnji scenarij prevencije, no za sada to još ipak nije preporuka, veli Rukavina.



U specifičnom su položaju i jer su njihovi dućani većinom naslonjeni na talijanske dobavljače.


– Budući da se radi o sezonskom karakteru robe, koja se za sezonu naručuje godinu, a potvrđuje šest mjeseci unaprijed, dućani su opskrbljeni, robe za sezonu proljeće-ljeto ima, no očekujemo da bi moglo doći do zastoja u kolekciji jesen-zima. Dakle, do kraja kolovoza, odnosno rujna smo mirni, a poslije ćemo vidjeti, ističe Rukavina.


Vlastite mjere


Sandra Uzelac, direktorica Brodogradilišta Viktor Lenac, kaže da se u tvrtci u potpunosti pridržavaju mjera nacionalnog kriznog stožera, poslovni kontakti su smanjeni, a uveli su i neke dodatne vlastite mjere koje se tiču higijene, dezinfekcije prostora i drugo. U slučaju daljnje potrebe razmišljaju također i o uvođenju mjeru rada od kuće, za one koji to mogu.


– Što se poslovanja tiče, zaposlenost je visoka, posla ima, no imamo nekih problema logističke prirode, s obzirom da smo orijentirani na tranzit preko Italije i inozemstva. Nezgodno je i što nismo sigurni u dolazak, odnosno u dinamiku dolazaka brodova na već ugovorene remonte, ako su na primjer ticali talijanske luke.



Ustvari, ne znamo ima li smisla da dolaze ako će ih naše vlasti staviti u karantenu. Pitanje je, dakle, kako će se tu postaviti naša granična inspekcija, hoće li ih označiti rizičnim ili ne. Radi se i o brodovima koji su primjerice samo pristajali u određene luke, a posada uopće nije izlazila i nije imala nikakav bliski kontakt s kopnom.


Tu možda ne bi bilo rizika, a nama bi za poslovanje puno značilo kada bi se to uvažilo. To su specifične situacije, a pitanje je kakav će biti stav nacionalnog kriznog stožera. Uputili smo im upit i čekamo odgovor koji međutim još nismo dobili, tumači Uzelac.


Navodno se, veli, prolazak putnika u zračnom prometu od strane nadležnih tumači kao tranzit s ne izrazito visokim rizikom, dok kod brodskog prometa još nije do kraja jasno kako se postupa u sličnim situacijama. To nam stvara neizvjesnost, kaže Uzelac.


Ogromna potražnja


Članica Uprave Plodina Mirjana Palada Kmetović kaže da za njih nije opcija rad od kuće, jer su naravno u dućanima djelatnici u izravnom kontaktu s kupcima, a i djelatnici u uredima dolazit će na svoja radna mjesta. Poduzimaju se sve mjere higijenske zaštite sukladno preporukama.



– Potražnja u našim dućanima u zadnje je vrijeme ogromna, no nikakvih problema sa snabdijevanjem zasad nema. Dobro smo opskrbljeni i ne očekujemo nikakve poremećaje, kaže Palada Kmetović. Dodaje da imaju i novi logistički centar koji je pun, a olakšava i činjenica što preko 70 posto asortimana čine hrvatski proizvodi.


Miladin Marković, direktor Drvne industrije Klana, kaže da su u ovom trenutku, kao što je općepoznato, prekinute sve veze s Italijom, na čije se tržište oni inače najviše oslanjaju, no osim talijanskog, važno im je i francusko i njemačko tržište, pa su se zasad preorijentirali na ta alternativna tržišta.


– Talijansko tržište, što se tiče i logistike i kupaca, i dalje je tu, mi smo u kontaktu s njima, nitko nije odustao od narudžbi, ali svi čekamo da se situacija smiri. Imamo i problem dobave repromaterijala, naročito boje i lakova, što inače dolazi iz Italije, no pokušavamo to sada supstituirati domaćim tržištem, tumači Marković.



Očekuju li pomoć Vlade, mjere za spas ekonomije u doba korone, pitamo. To je, veli Marković, druga strana priče.


– Očekujemo sastanak u Vladi, koji bi trebao biti idući tjedan, a s kojeg očekujemo Vladinu podršku i podršku resornog ministarstva, da se omogući odgoda davanja državnim poduzećima, Hrvatskim šumama i Hepu, ali i pomoć HBOR-a, da se ide prema poslovnim bankama i da se omogući prolongiranje otplate rata kredita dok traje ova kriza, opisuje Marković.


Krizni stožer


Dok se većina sektora uslijed epidemije korone suočava s nesagledivim problemima, farmaceuti općenito bilježe povećanu potražnju, pa pitamo i riječki Jadran Galenski laboratorij o utjecaju pandemije na njihovo poslovanje. Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, kaže da je unutar kompanije oformljen krizni stožer koji svakodnevno prati i nadgleda situaciju vezanu uz COVID-19 i njegove utjecaje na zdravstveni, poslovni ali i širi ekonomski aspekt.


– U tvrtki ovog trenutka imamo dovoljno zaliha repromaterijala za par mjeseci. Također, za sada nemamo poteškoća u nabavci. Važno je napomenuti da je većina naših dobavljača iz Europe, a mali dio njih ima svoje dobavljače iz Kine. Iz tog razloga u nekom trenutku može doći do eventualnih dužih isporuka, ali situacija je pod kontrolom.



U kompaniji pojačano radimo na dostupnosti proizvoda koji mogu pomoći u higijeni, kao što su proizvodi iz linija Aqua Maris i Septogal, kao i onima koji pomažu dezinficiranju kože, predmeta ili prostora, poput Dermospraya i 70 posto Denaturiranog alkohola, za kojima je veća potražnja zadnjih tjedana.


Pakete smo donirali i ustanovama koje imaju povećane potrebe skrbi za građane poput Crvenog križa PGŽ-a. S obzirom na situaciju i našu poziciju unutar hrvatskog zdravstvenog sustava, odgovorno smo pojačali savjetodavne i stručne usluge u ljekarnama i kroz JGL savjetovalište, kako bismo omogućili još intenzivniju skrb za kupce i pacijente.


Ujedno, i naše zaposlenike smo dodatno opskrbili proizvodima za higijenu i prevenciju, te propisali strože mjere i preporuke ponašanja poput zabrane putovanja i većih posjeta kompaniji, posebnih mjera higijene i dezinfekcije za zaposlenike i vanjske dobavljače, održavanja sastanaka virtualnim putem te propisanih koraka ukoliko dođe do daljnje eskalacije.


Za sada nema stvarnih i potencijalnih efekata bolesti COVID-19 na naše poslovne aktivnosti. Zahvaljujući izvrsnim financijskim i tržišnim rezultatima ostvarenim u posljednjih nekoliko godina, stabilnom rastu kompanije i smanjenju neto duga, Grupa JGL dovoljno je fleksibilna i može se nositi s krizom koja bi mogla biti prouzročena virusom COVID-19, kaže Vučić.


Tower prati situaciju


Maja Baković, direktorica Tower Centra,kaže da prate situaciju i upute nadležnih tijela prema kojima će i postupati.


– Otkazane su sve planirane marketinške aktivnosti koje bi dovele do okupljanja većeg broja ljudi na jednom mjestu. Još u veljači su postavljeni na sve ulaze u centar dezinficijensi koji su na raspolaganju posjetiocima, u sanitarne čvorove su postavljene upute o pranju ruku, a na ulazima u centar izvješene su smjernice ZZJZ, te je poduzet cijeli niz preporučenih mjera.



U kontaktu smo i s kolegama u Italiji gdje su trgovine i trgovački centri zatvoreni od četvrtka osim prehrane, ljekarni, tehnike, drogerije, kiosci itd. Još jednom naglašavamo da pratimo razvoj situacije i postupat ćemo sukladno odlukama nadležnih tijela, ističe Baković.