Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. veljače 2020.
Ulaganja

KBC Rijeka ima velike planove: 'Uskoro ćemo biti puno uspješniji u liječenju srčanih i moždanih udara'

Ilustracija arhiva NL
Ilustracija arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 19. studeni 2018. u 7:18 2018-11-19T07:18:26+01:00

Rijeka se za svoje bolesnike izborila nabavivši najmoderniju medicinsku opremu i provodi kontinuiranu edukaciju medicinskog i pomoćnog osoblja. Kod moždanih udara potrebna je adekvatna rehabilitacija dok promišljena primjena antibiotika u kirurgiji smanjuje razvoj rezistentnih bakterija u bolnici 

Prema kontroli koju u 26 hrvatskih akutnih bolnica nedavno provela Agencija za kvalitetu i akreditacije u zdravstvu, Klinički bolnički centar Rijeka nalazi se u prvoj skupini akutnih bolnica kad je u pitanju liječenje akutnog infarkta miokarda, moždanog udara i antimikrobne profilakse kod kolorektalnog zahvata. U liječenju srčanog udara riječka je bolnica na sedmom mjestu, kod moždanog udara zauzela je deseto mjesto, a u slučaju sprečavanja infekcija kod kirurških zahvata osmo mjesto.

Voditelj Odjela za ishemijsku bolest srca i pomoćnik ravnatelja za kvalitetu u riječkoj bolnici doc. dr. Tomislav Jakljević ističe kako je u posljednjih tridesetak godina Zavod za kardiovaskularne bolesti KBC Rijeka učinio je značajan napredak u suvremenom načinu liječenja akutnog infarkta miokarda.

– U zadnjih 30 godina Zavod za kardiovaskularne bolesti KBC Rijeka učinio je ogroman napredak u sustavnom, naprednom i suvremenom načinu liječenja skladu sa svjetskim trendovima. To je bio dug i složen put, budući da moderno liječenje infarkta miokarda podrazumijeva multidisciplinarni pristup i suradnju liječnika obiteljske medicine, ustanova za hitnu medicinsku pomoć, bolničkih centara te rehabilitacijskih ustanova. Temelj cijelog pristupa je rano i što brže prepoznavanje simptoma, budući da je upravo vrijeme do primarne perkutane koronarne intervencije kojom uspostavljamo krvotok srazmjerno veličini infarkta. U KBC Rijeka, takve intervencije izvode se kontinuirano, tijekom 24 sata, a bolesnik s akutnim infarktom miokarda u manje od 30 minuta od dolaska bude podvrgnut intervenciji. Prosječno zadržavanje bolesnika je manje od četiri dana, nakon čega se upućuju na daljnji rehabilitacijski ili kućni oporavak, kaže Jakljević.

Moderna oprema 

Kako ističe, Rijeka se za svoje bolesnike izborila nabavivši najmoderniju medicinsku opremu, koristi se najkvalitetniji potrošni medicinski materijal i provodi kontinuirana edukacija medicinskog i pomoćnog osoblja. Zahvaljujući Ministarstvu zdravstva od sljedeće godine u riječkoj će bolnici raditi tri najmodernije angiosale.

– Moram napomenuti izrazito kvalitetnu i plodonosnu suradnju s ustanovama za hitnu medicinsku pomoć, odjelom za kardiokirušku anesteziju i Zavodom za kardiokirurgiju KBC Rijeka. U zadnje vrijeme uveli smo najmoderniju metodu liječenja najtežih oblika akutnog infarkta uz potporu izvantjelesne cirkulacije tzv. ECMO. Upravo naš cjeloviti pristup problemu i veliki trud zrcali se u činjenici da smrtnost od akutnog infarkta miokarda iznosi četiri posto i prema tim podacima naš centar prati vrhunske europske rezultate, objavljene u dosadašnjim istraživanjima, ističe Jakljević.

Problem rehabilitacije 

Na Klinici za neurologiju KBC Rijeka godišnje se zbrine oko 600 bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom koji je najčešći oblik moždanog udara dok je drugih moždanih krvarenja na Klinici oko 100.

– Najveći postotak pacijenata zaprimljenih na našu Kliniku upravo su oboljeli od moždanog udara. Ishemijski moždani udari se mogu liječiti specifičnom i učinkovitom terapijom tzv. trombolizom ili otapanjem tromba, ali je terapijski vremenski prozor relativno uzak i iznosi maksimalno četiri i pol sata od nastanka simptoma. Rezultati su poput onih u drugim centrima, smanjena je onesposobljenost, bolji je neurološki ishod, smanjen broj dana ležanja u bolnici i smrtnost kod tih bolesnika. Ostali se liječe ili antiagregacjskom terapijom ili antitrombocitnom ili antikoaguantnom, usmjernim na smanjivanje povećanja ugruška ili sprječavanje formiranja novih. Na Klinici provodimo i potporne mjere, njegu, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, sprječavanje komplikacija, određivanje i kontrolu rizičnih faktora i ranu rehabilitaciju. U KBC-u Rijeka imamo Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu koji prima naše pacijente s akutnim moždanim udarom, ali i sve ostale pacijente KBC-a kojima je potrebna rehabilitacija. Stoga ne mogu odmah primati sve naše pacijente s moždanim udarom koji bi nakon rane rehabilitacije, koju započinjemo odmah na našoj Klinici, trebali nastaviti akutnu rehabilitaciju u centrima za to ili toplicama. Problem je to na nivou Hrvatske da toplice ne mogu opskrbiti sve pacijente odmah po otpustima iz akutnih bolnica, nego u odgođenim terminima što dovodi do prekida akutnih rehabilitacija i otpuštanja na kućnu njegu ili domove. U županijama koje imaju toplice nemaju takvih problema ili su izraženi u znatno manjoj mjeri. Isto tako, imamo problem kronične rehabilitacije, a i smještaja onih pacijenata koji nisu za aktivnu akutnu rehabilitaciju, imaju kanile, ovise o mehaničkoj ventilaciji i slično. Ako ih se pokuša smjestiti u takve centre u Hrvatskoj, s obzirom da su udaljeni dosta od naše županije, posjećivanje pacijenata predstavlja problem obitelji a znamo da je uloga i podrška obitelji bitna u rehabilitaciji. Nekakva ideja postoji da se za potrebe naše županije vidi gdje bi se još osigurala neurorehabilitacija naših pacijenata, kako bi dobili u fazi u kojoj je najpotrebnija nastavak akutne rehabilitacije i kako bi ukupni ishod liječenja bio što bolji, upozorava predstojnica Klinike za neurologiju u Rijeci doc. dr. Vladimira Vuletić.

Edukacija 

Riječki neurolozi i neuroradiolozi u posljednje se vrijeme educiraju u zagrebačkim i inozemnim bolnicama kako bi počeli što prije provoditi endovaskularno liječenje moždanih udara prvenstveno mehaničkom trombektomijom odnosno mehaničkim uklanjanjem tromba u dostupnim dijelovima moždanih krvnih žila koja omogućuje liječenje akutnog moždanog udara u duljem vremenskom prozoru od nastanka prvih simptoma kao i kod okluzija većih moždanih krvnih žila. Prema Nacionalnom planu zbrinjavanja moždanog udara ta najmodernija skrb rekanalizacije treba biti dostupna u strateškim centrima predviđenim za to uz organizaciju pravovremenog transporta pacijenata i iz okolnih manjih bolnica, korištenje telemedicine i stalnu prisutnost educiranih članova tima za takvo zbrinjavanje moždanih udara.

– Očekujemo da ćemo u predstojećem periodu u KBC-u Rijeka uz podršku uprave uvesti ovu novu modernu metodu liječenja moždanih udara, unaprijediti i povećati broj pacijenata koji dođu na vrijeme, omogućiti većem postotku nastavak akutne rehabilitacije nakon moždanih udara nekim novim rješenjima u našoj županiji, kao i za kroničnu skrb i rehabilitaciju, te znatno smanjiti posljedice koje moždani udari imaju na oboljele, članove obitelji i društvo, nada se predstojnica riječke Neurologije doc. dr. Vuletić.

Svjest o antibioticima 

Predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju prof. dr. Maja Abram tvrdi kako se u KBC Rijeka odgovornoj primjeni antimikrobnih lijekova poklanja posebna pažnja. Među liječnicima se potiče edukacijom, pisanjem i izdavanjem smjernica dostupnim na bolničkom intranetu, stalnim praćenjem potrošnje antibiotika i rezistencije mikroorganizama i koncepcijom rezervnih antibiotika na razini bolnice, a u budućnosti očekuju uvođenje programa rukovođenja ili nadzora nad antimikrobnim lijekovima.

– Rukovođenje antimikrobnim lijekovima, zajedno s programom sprječavanja i kontrole bolničkih infekcija, povećavaju sigurnost pacijenata te kvalitetu skrbi i smanjuju bolničke troškove. Potreba za antimikrobnom profilaksom u kirurgiji proizlazi iz činjenice da kirurške operacije nose rizik razvoja infekcije koji ovisi o vrsti i trajanju operacijskog postupka. S obzirom na to da se kirurška profilaksa primjenjuje radi sprečavanja nastanka i smanjenja učestalosti infekcija na mjestu kirurškog zahvata, ona dijelom pripada programu praćenja i nadzora nad bolničkim infekcijama. Kako bi profilaksa bila učinkovita, razina antibiotika treba biti odgovarajuća u vrijeme početnog kirurškog reza, pa je izuzetno važno vrijeme davanja antimikrobnog lijeka prije početka operacije. Nepotrebna je njegova produžena primjena i nakon kirurškog zahvata. Primjena kirurške profilakse u preporučenim indikacijama, ispravan odabir antibiotika, odgovarajuća doza, način davanja i duljina trajanja, nedvojbeno smanjuju učestalost infekcija kirurškog mjesta te doprinose opadanju ukupne potrošnje antibiotika i razvoju rezistentnih bakterijskih sojeva u KBC Rijeka, kaže Abram.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.