Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. studenoga 2019.
Puno vike oko zaduženja Energa

KAMEN SPOTICANJA U GRADSKOM VIJEĆU Investicija na Krnjevu teška 10 milijuna kuna vratit će se za oko šest godina

Toplana na Krnjevu / Snimio Vedran KARUZA
Toplana na Krnjevu / Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 3. studeni 2018. u 7:27 2018-11-03T07:27:31+01:00

Najbolji dokaz da je riječ o isplativom projektu je upravo kredit odobren u Erste banci za realizaciju tog projekta, za koji smo banci morali dostaviti čitav niz dokumenata, među kojima je i poslovni plan iz kojeg je jasno vidljivo da je rok povrata uloženog oko šest godina, kaže direktor Energa Sanjin Kirigin

RIJEKA Rok povrata investicije na Krnjevu je šest godina, objasnio je direktor Sanjin Kirigin zaduženje Energa od deset milijuna kuna za projekt gradnje benzinske postaje i nove toplane na Krnjevu koje je jedan od glavnih razloga krize u riječkom gradskom parlamentu, čije su sjednice već nekoliko puta prekidane i prije nego je ta točka došla na dnevni red, i to zbog nedostatka kvoruma.

Dio gradskih vijećnika bojkotiranje sjednica u javnim je istupima upravo kredit koji Energo namjerava podići kod Erste banke naveo kao jedan od razloga rušenja kvoruma, kako bi se izbjeglo dodatno zaduživanje ove tvrtke u većinskom vlasništvu Grada Rijeke, uz objašnjenje kako Gradskom vijeću nisu dostavljeni materijali iz kojih se da iščitati jasan poslovni plan, odnosno isplativost projekta rušenja Toplane Krnjevo i podizanja benzinske pumpe i nove toplane na njenom mjestu.

Planira se otvaranje još jedne pumpe u Baračevoj ulici

Postojeća toplana na Krnjevu, snage nešto veće od deset megavata, izgrađena osamdesetih godina, te predviđena za opskrbu cijelog naselja toplinskom energijom, nikada nije bila u punoj funkciji, a predviđena je njena zamjena toplanom s kondenzacijskim kotlovima, snage tri megavata, što bi rezultiralo ukupnom uštedom od oko 150 tisuća kuna godišnje. Izgradnjom benzinske pumpe, prema projektu, osim novih izvora prihoda, osigurao bi se i stabilniji dodotok novca u Energovu blagajnu, s obzirom da je trenutno u sezoni grijanja oko osam puta veći nego u ostatku godine. Osim ove benzinske pumpe, Energo planira otvaranje još jedne u Ulici Milutina Barača, gdje je već izgrađena stanica za opskrbu vozila stlačenim prirodnim plinom, a razmatraju se još tri moguće lokacije.

Suglasnost, a ne jamstvo

Direktora Energa Sanjina Kirigina pitali smo postoji li poslovni plan i koliki je rok povrata investicije, odnosno je li riječ o isplativom ulaganju.

– Najbolji dokaz da je riječ o isplativom projektu je upravo kredit odobren u Erste banci za realizaciju tog projekta, za koji smo banci morali dostaviti čitav niz dokumenata, među kojima je i poslovni plan iz kojeg je jasno vidljivo da je rok povrata uloženog oko šest godina. Prevedeno u kune, očekujemo da bi godišnji profit bio oko dva milijuna kuna. Pritom valja naglasiti da je od Gradskog vijeća zatražena samo suglasnost za kredit, ali ne i jamstva grada ili bilo što drugo, što bi potencijalno na bilo koji način moglo opteretiti gradski proračun, kaže Kirigin, dodajući kako u ovom projektu nije riječ samo o zaradi od benzinske pumpe, već i o uštedama ugradnjom znatno manje toplane, s obzirom da je postojeća uvelike predimenzionirana. Osim toga, plinski kotlovi i ostala sadašnja oprema Toplane Krnjevo bili bi ugrađeni u Toplanu Vojak, što bi omogućilo prelazak i te toplane s loživog ulja na prirodni plin, čime bi se i u sektoru toplinarstva omogućile uštede, uz smanjenje zagađenja okoliša.

Građani Rijeke sigurno neće nadoknađivati gubitke

S obzirom na poslovne pothvate Energa iz prošlosti, poput kupovine tvrtke Amga Adria, koja je rezultirala milijunskim gubicima, zanimalo nas je tko će, krene li projekt benzinske pumpe, unatoč poslovnom planu, nizbrdo, nadoknaditi gubitke. 
– To sigurno neće biti građani Rijeke, odnosno korisnici toplinske energije ili plina. Zašto? Pa zbog toga što tarifne stavke za opskrbu plinom i toplinskom energijom za svakog distributera određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), tako da je nemoguće gubitke iz prošlih razdoblja ili iz drugih djelatnosti uvrstiti i nadoknađivati iz cijene toplinske energije i prirodnog plina. Od toga ne treba strahovati, kaže Kirigin.

Sadašnja toplana na Krnjevu prema projektu bi bila srušena, a na njenom mjestu, na površini od oko dvije tisuće metara kvadratnih, podignuta benzinska pumpa koja bi osim klasičnih, tekućih goriva, kupce opskrbljivala i autoplinom, te stlačenim prirodnim plinom.

Gubici i poslovni planovi

Energo, prema Kiriginovim riječima, u svojim poslovnim planovima ima otvaranje ukupno pet benzinskih pumpi, što bi, kako tvrdi, uvelike pridonijelo pozitivnom poslovanju društva.

– Činjenica je da Energo ima nagomilane gubitke iz prošlih razdoblja, kada je država određivala cijenu centralnog grijanja, zbog čega smo niz godina poslovali s minusom. Kako bi u budućem razdoblju nadoknadili te gubitke, moramo krenuti u nove poslovne iskorake, a logično je da to bude u sektoru energetike, odnosno benzinskih pumpi, koje omogućavaju relativno brz povrat uloženog i stabilan dotok novca. Da se vratimo na isplativost, riječ je o benzinskoj pumpi u centru grada. Ne želim ulaziti u polemike, ali neka bilo tko od onih koji sumnjaju u isplativost ovog projekta, pokaže neku benzinsku pumpu u centru grada koja je propala ili ne donosi zaradu. Ovdje se radi o investicijskom ulaganju, a ne o podizanju kredita radi održavanja likvidnosti. Isto tako, realizacijom ovog projekta stvorit ćemo deset do petnaest novih radnih mjesta. Iskreno, ne mogu se sjetiti kada je zadnji put Gradsko vijeće raspravljalo o nekom projektu koji je značio i nova radna mjesta pa ne vidim zašto bi se netko tome protivio, kaže Kirigin.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.