Iza otvorenja ostaju brojna neodgovorena pitanja. Primjerice, kako to da je netom nakon odlaska ex-direktora ARZ-a Željka Denone Kalem dobio sve papire. U ishodovanju dozvola razvidno je da je Zagreb rješavao ono što je smetalo u Rijeci
RIJEKA Benzinska crpka tvrtke Ri-Petrol, u vlasništvu Joze Kalema, na riječkoj zaobilaznici proteklog je vikenda puštena u rad, nakon obavljenog tehničkog pregleda i izdavanja uporabne dozvole.Pumpa već mjesecima izaziva polemike, posebno s aspekta sigurnosti prometa, zbog svog smještaja neposredno nakon čvora Rujevica u smjeru Rupe i činjenice da priključna traka s čvora Rujevica na zaobilaznicu istodobno služi i kao traka za izlaz sa zaobilaznice na pumpu. Kako je, uz to, pumpa smještena u blagom desnom zavoju, brojnim Riječanima nije jasno kako je uopće netko mogao dati suglasnost za taj projekt, naročito s obzirom na križanje vozila koja dolaze s čvora Rujevica i ubrzavaju kako bi se uključili u promet zaobilaznicom i onih koji sa zaobilaznice skreću na pumpu i pritom usporavaju.
Ograničenje 70
Da je takvo rješenje upitno, smatrali su i u Gradu Rijeci čiji je Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem upozorio projektante da izgradnja objekta tog tipa nije moguća zbog odredbi Generalnog urbanističkog plana, ali i zbog nedorečenog i potencijalno konfliktnog prometnog rješenja. Unatoč protivljenju Grada, Ministarstvo graditeljstva Ri-Petrolu izdaje sve potrebne dozvole za gradnju, pozivajući se na pozitivno mišljenje Ministarstva prometa o projektu, a problem konfliktne prometne situacije prethodno je »riješen« postavljanjem znaka za ograničenje brzine na 70 kilometara na sat na tom dijelu zaobilaznice.
Novo odmorište i benzinska pumpa izazvali su i reakcije dijela stanara Medovićeve ulice na Krnjevu, koji su upravu ARZ-a, Ministarstvo graditeljstva, sanitarnu inspekciju i riječkog gradonačelnika upozorili na problem izmještanja bukobrana.
– Plato odmorišta viši je za oko tri metra od sjevernog kolnika zaobilaznice, tako da su bukobrani postavljeni između kolničkih traka, a koji štite naše zgrade od buke sa sjevernog kolničkog traka, nedovoljno visoki da nas zaštite od buke sa benzinske crpke. Tu će se zaustavljati kamioni, autobusi i druga vozila, u svako doba dana i noći, a mi ćemo biti potpuno izloženi buci. Smatramo da je trebalo podići novi red bukobrana između odmorišta i zaobilaznice, kako bi se zaštitilo stanare Medovićeve ulice, kaže jedan od stanara i autor dopisa Damir Crnić.
Vlasnik Ri-Petrola Jozo Kalem smatra da će, budu li se vozači pridržavali tog ograničenja, sigurnost prometa biti neupitna.
– Gdje je tu opasnost? Pogledajte ulaze u tunele Škurinje 1 i Škurinje 2. Tamo se automobili uključuju svega nekoliko metara od ulaza u tunel, pa je li to onda isto opasno, pita Kalem, koji ističe da zaobilaznica nije autoput, te da su na njoj, upravo zbog brojnih priključnih cesta ograničenja brzine znatno niža, te ih se valja pridržavati.
– Ako će netko po zaobilaznici voziti 120 kilometara na sat, onda je to njegov rizik. Jednako tako, vozači koji se uključuju s čvora Rujevica znaju da vozači na zaobilaznici imaju prednost, pa je jasno da oni koji skreću prema odmorištu imaju prednost pred onima koji se uključujuju na zaobilaznicu. Nije mi jasno u čemu je tu problem. Stalno se povlači to pitanje, a nitko ne govori da je tu uloženo tri milijuna eura koji ostaju u Rijeci, i da je otvoreno četrnaest novih radnih mjesta, kaže Kalem.
Spavaju li mirno?
Potpuno je legitimno da investitor naglašava svoja tri uložena milijuna eura, ali isti taj investitor mora i te kako biti svjestana da je u cijeloj priči bilo i te kako puno nelogičnosti i da i iza otvorenja njegove pumpe ostaju neodgovorena pitanja. Jedno od njih je i kako to da je netom nakon odlaska bivšeg direktora Autoceste Rijeka Zagreb Željka Denone Kalem dobio sve potrebne papire. U cijelom procesu ishodovanja dozvola razvidno je da je Zagreb rješavao ono što je smetalo u Rijeci. Čak je i Grad Rijeka, istina nakon što je s Kalemom zamijenio zemljište, bio protiv tog projekta. Isto tako nije naodmet podsjetiti da je u Zagrebu radno mjesto ministra financija, Kalemovog prijatelja Slavka Linića, s kojim se zajedno odmara od napornog rada što u Dubaiju, a što po jadranskoj obali. No, da je nešto zaista sporno s tim projektom posvjedočio je i dožupan Marko Boras Mandić koji je javno ocijenio da je riječ o katastrofalnom sigurnosnom rješenju. Jozo Kalem pobijedio je kada je riječ o realizaciji investicije, ali bili bi zanimljivo vidjeti spavaju li mirno oni »stručnjaci« koji su mu potpisom na dokumente omogućili otvaranje prometne tempirane bombe na riječkoj zaobilaznici.
