RIJEKA –  I nakon donošenja nove mreže hitne službe u Hrvatskoj, Primorsko-goranska županija je po svim pokazateljima ispod državnog prosjeka: tako na jedan puni tim hitne pomoći u Rijeci dolazi čak 17.990 stanovnika, dok je u Splitu taj broj 12.033 na jedan tim, a u Zagrebu oko 11.000. Najmanji broj stanovnika  na jedan puni tim je u Dubrovniku – 4.260 stanovnika.

Također, Splitsko-dalmatinska županija ima 60 punih timova hitne pomoći, Istra 35, a PGŽ tek 30 timova, od čega svega dva pokrivaju Grad Rijeku.

– Nismo zadovoljni prijedlogom Ministarstva zdravstva, opet smo prošli najlošije u Hrvatskoj. Definitivno smo regija s najvećim brojem stanovnika po jednom timu hitne pomoći, a pritom se to uopće ne odnosi na uvjete za vrijeme turističke sezone.

Nezadovoljni smo, jer nećemo se valjda ravnati po prosjeku neke livade, pa mi smo specifična županija sa otocima i Gorskim kotarom – izjavio je župan Zlatko Komadina, komentirajući rješenje koje je u povodu reforme hitne službe stiglo iz Ministarstva zdravstva.

Od 1. listopada u Hrvatskoj se, naime, osniva državni Zavod za hitnu pomoć koji će imati ispostave u svim županijama, te će se usluga hitne pomoći modernizirati, umrežiti i poboljšati, no ostaje činjenica da građani PGŽ, naročito oni u centru Rijeke, ali i u izoliranim poručjima ostaju na nižem standardu od prosjeka.

Dva riječka puna tima pokrivaju, naime, prostor cijelog grada i prstena, pa ako jedan tim intervenira u Klani, a drugi na Hreljinu, u centru grada nema ekipe s liječnikom koja može intervenirati na Korzu u tom trenutku.

Stoga će, kako najavljuju zamjenica župana Nada Turina-Đurić i pročelnik Odjela za zdravstvo Ivo Afrić, od Ministarstva i HZZO-a tražiti da Grad Rijeka dobije treći puni tim hitne pomoći. Kako je poznato, jedan tim čine liječnik, medicinska sestra i vozač, a za Rijeku su planirana dva tima, te jedan tzv. “tim 2”, koji ne uključuje liječnika u vozilu.

– Tek kada Ministarstvo prihvati naše sugestije, s punom odgovornošću ćemo ustrojiti novi sustav. Ako ne, odgovornost za eventualne probleme s funkcioniranjem hitne pomoći bit će na nekome drugome – izjavila je podžupanica Turina-Đurić.

Županija će i za Grad Čabar tražiti uspostavljanje hitne službe, koje sada uopće nije predviđeno, već se za 3.500 stanovnika te lokalne jedinice, udaljene 90 km od Rijeke i 50 km od Delnica, predviđa samo tzv. pripravnost. To znači da će u Čabru liječnik kod kuće biti u pripravnosti i doći tek po potrebni u ambulantu, a to sigurno nije dovoljno, kažu u Županiji.

Za Mali Lošinj i Rab nova mreža predviđa samo timove 2 – dakle, vozilo sa tehničkim osobljem, ali bez liječnika koji čeka u najbližoj ambulanti na dežurstvu, no ni to nije dovoljno po mišljenju nadležnih u Županiji. Tim više što novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da liječnik uz 40-satni radni tjedan može dežurati maksimalno osam sati tjedno. Zbog tog apsurda Županija će od Ministarstva tražiti da se omogući zapošljavanje još tri nova liječnika pri primorsko-goranskoj ispostavi Zavoda za hitnu pomoć, koji bi radili na Lošinju i na Rabu.

No, ni to nije sve: čak i na područjima koja su novom mrežom dobro pokrivena, opet teoretski može doći do kratkih spojeva. Primjerice Krk i Delnice imaju po jedan puni tim 1, no ukoliko on unesrećenoga vozi u riječki KBC, hitne službe u tom međuvremenu nema na raspolaganju na Krku i u Delnicama.

Zato će PGŽ od Ministarstva zatražiti da riješi sve te dileme, tim više što država nije predvidjela nikakve nove mjere za turističke županije u kojima ljeti realno boravi i trostruko više ljudi nego zimi, a te potrebe obično financiraju lokalna i regionalna samouprava.

– Cijeli ovaj sustav na kraju će državu koštati nešto skuplje nego ranije, jer se među ostalim nabavlja i stotinjak novih vozila, od čega osam za našu županiju, mada je cilj bilo pojeftinjenje. No, sustav će sigurno biti efikasniji jer će biti umrežen, a i osnivanje novih centara za obiteljsku medicinu u kojima će liječnici opće prakse u većim mjestima biti prisutni 14 sati dnevno, rasteretit će hitnu službu – kažu Turina-Đurić i Afrić. No, ipak, ne odustaju od traženja prema državi kad je u pitanju PGŽ, jer su specifičnosti ovog kraja ipak sada bitno zanemarene.

Inače, novi županijski Zavod za hitnu medicinsku pomoć preuzet će dio kadrova iz postojećeg Doma zdravlja, i ukupno će zapošljavati oko 180 ljudi.

– Važno je reći da bez posla neće ostati nitko, već će se ljudi samo prerasporediti, a možda nam u sanitetskom prijevozu bude i nedostajalo kadrova – kaže pročelnik Ivo Afrić.