Foto: Marin Aničić
Ako bismo poništili svjetski sustav kakav je stvoren nakon 1945. i u kojem su stvorene važne svjetske organizacije, Europska unija i njene vrijednosti temeljene na antifašizmu, i ako bismo se vratili u nacionalizme, mržnju, bio bi to put u bijedu, a za male nacije, siromašne k tome – to je put u katastrofu, kaže Tvrtko Jakovina
RIJEKA Vraćanje u prošlost i gledanje na budućnost tako da se vratite i govorite samo o tome što se dogodilo u prošlosti nije dobar put i na taj način ne možete upravljati zemljom, a revizionistički put i revizionističko gledanje na prošlost je sasvim sigurno jako loša metoda.
Ako bismo potpuno poništili ono što se događalo nakon 1945. godine, ako bismo dakle poništili svjetski sustav kakav je stvoren i u kojem su stvorene važne svjetske organizacije, Europska unija i njene vrijednosti temeljene na antifašizmu, i ako bismo se vratili u nacionalizme, mržnju, bio bi to put u bijedu za mnoge nacije, a za male nacije, siromašne k tome – to je put u katastrofu, upozorio je povjesničar Tvrtko Jakovina na marginama predavanja »Pobjeda ”grada koji teče” Rijeka 1945. – 2019.«, koje je jučer održao u riječkoj gradskoj vijećnici.
Arhitektura svijeta
Njegovim je predavanjem započeo program »Slobodna Rijeka« u povodu obilježavanja Dana oslobođenja Rijeke od fašizma, koji zajednički organiziraju Grad Rijeka, Rijeka 2020, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, Savez antifašista PGŽ-a, Povijesno društvo Rijeka te Zaklada Friedrich Ebert. Jakovina je većinom govorio o svjetskoj povijesti i Drugom svjetskom ratu koji je trajao šest godina i u smrt odnio 65 milijuna ljudi, a još se, kaže, ne znaju točne brojke stradalih. Nakon Drugog svjetskog rata, naveo je, stvorila se međutim jedna nova arhitektura svijeta koja je nešto pozitivno mogla donijeti, stvorene su svjetske institucije, ideje čuvanja mira i socijalne države, iz kojih je trebalo stvoriti razumijevanje među nacijama…
– I zato se Drugi svjetski rat ne može svesti na pitanje Bleiburga, ne može se svesti na pitanje stradalih Hrvata koji su se borili na strani NDH. Da su svi oni bili nevini, da su svi stradali bez suda, na to ne možete svesti pitanje Drugoga svjetskog rata. To je bio sukob u kojem su poražene zemlje ubile više ljudi, a izgubile rat. I trebalo je dakle stvoriti institucije i ideje da se to više ne ponovi, a to su ideje da ne treba mrziti ljude kraj kojih živite, da ne treba mrziti one koji ne pripadaju dominantnom korpusu, da se treba valorizirati manjine, posebnosti itd. – rekao je Jakovina, upozorivši da si trebamo postaviti pitanje što će se događati s granicama i naše zemlje ako trendovi u Europi budu kretali tim putem, ako se nacionalizmi budu ponovo toliko pojačali i ako se ponovo bude otvaralo pitanje granica, jer će, kaže, onda na red doći mnoge granice – pa zašto ne i hrvatske.
Na pitanje je li se naša vlada dovoljno jasno odredila prema hrvatskim tekovinama antifašizma, odnosno, je li se dovoljno snažno ogradila od pozdrava »ZDS«, Jakovina veli da je »razočaravajući način na koji se ponaša i ova vlada, i mnoge druge, iako su neke po tom pitanju bile lošije od drugih.« Na naše pitanje pak o ponašanju i stavu konkretno premijera Plenkovića od kojeg sada imamo i neka očekivanja jer »drži« desni centar koji treba pasivizirati radikale u vlastitim redovima, Jakovina je odgovorio da misli da bi bilo važno da »taj stav od Plenkovića dođe puno jasnije.«
– Bilo bi puno važnije da je to napravio sam od sebe, a ne zbog pritiska koji se sada sve više radi na Hrvatsku, i to ne samo od Austrije, nego i u SAD-u i drugim zemljama. To je vrlo neugodno, da imate situaciju jedne zemlje koja je za pola godina predsjedavateljica EU-a, u kojoj sve važne zemlje imaju problem s hrvatskim odnosom prema prošlosti. Da stvar bude gora, ponovo smo reagirali uzrujano s objašnjenjima kao da se na drugom mjestu, recimo u Austriji, odluke događaju bez promišljanja. Volio bih dakle da je premijer puno jasniji u tome, jer neće izgubiti birače, bazične birače svoje stranke, a Hrvatskoj može jako puno pomoći, apelirao je Jakovina.
Korisne vrijednosti
– A Hrvatska nema nikakve mogućnosti obraniti teritorij ako bi bila suočena sa zemljom koja bi imala 60 milijuna stanovnika i nemjerljivo bogatijom, osim ako ne bismo inzistirali na vrijednostima koje su izgrađene u svijetu po završetku Drugog svjetskog rata. Mogu pojednostaviti pa svesti to na pitanje EU-a, ili suradnje, ili pokušaja prevladavanja nacionalizama. To bi bile vrijednosti koje mogu biti korisne za cijeli svijet, a naročito za male zemlje. Bez toga siromašne i male zemlje ne mogu gledati s optimizmom u budućnost – objasnio je Jakovina.
Dakle, ponovio je, »ako ćemo ponovo otvarati pitanje granica svijeta, mržnje, Hrvatska s manje od 4 milijuna stanovnika bila bi u tom slučaju neobranjiva u mnogim elementima. Zato se Drugi svjetski rat ne može svesti samo na ’45., već se treba gledati u cjelini, ali se treba gledati na ono što je bilo pozitivno i ne možemo neprestano propitivati stvari od prije 80 godina.«
Što se tiče EU-izbora i omjera centrističkih i radikalnih snaga koje jačaju, rekao je da misli da »ta brana neće biti probijena, da ćemo ostati u granicama, ali da to nije smisao, jer Europa ne može dopustiti da se pretvara u ono što je bilo ranije i što je vodilo u sukobe, a to su ekstremni nacionalizmi.«
