Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. studenoga 2019.
Okrugli stol

Izazovi populizma u suvremenoj Europi: Populizam signal da nešto nije u redu s društvom

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 5. srpanj 2018. u 22:46 2018-07-05T22:46:20+02:00

RIJEKA Danas nema jednoznačnog odgovora na pitanje što je to suvremeni populizam. Jedno je ono što vidimo u političkom i medijskom diskursu gdje je on prikazan negativno i vrlo često služi za diskreditaciju. Mi ga nastojimo promatrati tako da nam pomogne u shvaćanju aktualnih društvenih procesa, izjavio je na Okruglom stolu »Izazovi populizma u suvremenoj Europi« Berto Šalaj koji je koautor knjige »Dobar, loš, zao? Populizam u Hrvatskoj« s Marijanom Grbešom.

Okrugli stol organizirali su Hrvatska udruga za odnose s javnošću i Sveučilište u Rijeci, a održan je u Sveučilišnom kampusu na Trsatu. Šalaj je populizam odredio kao političku metaideologiju koja ima dva obilježja – diviniziranje naroda, odnosno pozitivno vrednovanje jedinstvenog i homogenog naroda te općeniti politički antielitizam.

– Istovremena prisutnost oba obilježja predstavlja nužan uvjet da bi se moglo ustanoviti postojanje populizma kao metaideologije koja je smještena između pluralističkih društvenih sustava vrijednosti i monističkih kao što su fašizam, komunizam i religijski fundamentalizam. Primjetno je jačanje populizma, a uzroci se nalaze u samoj predstavničkoj demokraciji, odnosno u njezinoj strukturi. Populistički trendovi jačaju kada je demokratska praksa udaljena od demokratskog ideala, kada je liberalizam suprostavljen demokraciji te jača u socioekonomskim krizama i u kontekstu društvenih ugroza. Jačanju populističkih stranaka pogoduju proporcionalni izborni sustavi, a jednako tako i mediji mogu olakšati rast popularnosti populističkim strankama. Ivan Pernar 2010. godine nije mogao skupiti 50 ljudi na javnom okupljanju, a danas ga podržava 15 posto birača. Nešto se promijenilo u društvenoj strukturi, a ne u Ivanu Pernaru koji je ostao isti. Populizam je korak ka neliberalnoj demokraciji, ali može biti i signal da nešto nije u redu kada je riječ o društvenim odnosima, odnosno da je narušen odnos između političkih elita i građana. Populizam nam poručuje da nešto ozbiljno ne funkcionira u predstavničkim demokracijama, naglasio je Šalaj.

Marijana Grbeša analizirala je populistički diskurs medija koji su i te kako bitni za stvaranje prostora populizmu i populističkim akterima. Ona je navela da je za populističke pokrete, i s lijeva i s desna, bitna uloga digitalnih medija i društvenih mreža jer na njima populistički akteri sami nameću političku agendu kojom se onda bave mainstream mediji, a što ide u prilog jačanju populističkih tendencija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.