Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
Konvencija na Trsatu

Ivan Đikić: Sveučilište u Rijeci je trenutno najotvorenije sveučilište u Hrvatskoj

Ivan Đikić, Foto: S. DRECHSLER
Ivan Đikić, Foto: S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 11. srpanj 2019. u 8:11 2019-07-11T08:11:00+02:00

Znanstvenici se ne mogu mjeriti samo na temelju objavljenih radova, patenata, novca koji su zaradili, nego i svojim društvenim angažmanom, rekao je Đikić 

RIJEKA - Glavni problem odlaska mladih iz Hrvatske je nekvalitetno odabiranje ljudi: struka se ne cijeni, te se općenito jako slabo cijeni požrtvovan, iskren, pošten rad. I kad mladi, i ne samo mladi, već i stručni ljudi općenito, vide da u takvoj sredini ne mogu ostvariti budućnost, onda odlaze, ne samo radi sebe, nego radi svoje obitelji i djece. Ako vide da, na primjer u Irskoj, koja vjerojatno ima puno manje mogućnosti nego mi, imaju bar sustav koji njihovoj djeci osigurava bolje društvo, u kojem će se moći ostvariti, školovati, stvoriti vlastite živote, odlaze.

Stoga treba sve napraviti da se društvena klima promijeni i da se iz lažnih obećanja prijeđe u javnu odgovornost i kritičko promišljanje svakog javnog djelatnika, poručio je prof. dr. Ivan Đikić, član Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci (MZS) na jučerašnjoj trećoj konferenciji ovog tijela održanoj na riječkom Kampusu s temom »Javno i društveno odgovorna znanost«.

Đikić je novinarima kazao da je odgovor na probleme javni angažman stručnjaka, pojedinaca, gdje god da žive i rade, te da misli da će se »preko izbora ipak morati profilirati druge opcije u Hrvatskoj.« Istaknuo je da su upravo mlade generacije izvor ideja i promjena, a često se ne prepoznaju talenti, između ostalog i jer se starije generacije, potpuno neopravdano, osjete ugroženima.

Problem konformizma

– Taj osjećaj slabosti čini čovjeka zatvorenim. Činjenica da sada ovdje razgovaramo o društvenoj odgovornosti znak je našeg »izlaska iz laboratorija«, otvorenosti prema društvu općenito... Jer znanstvenici se ne mogu mjeriti samo na temelju objavljenih radova, patenata, novca koji su zaradili, nego i svojim društvenim angažmanom, rekao je Đikić istaknuvši upravo primjer riječkog Sveučilišta kao pozitivan, jer je to, kaže, trenutno najotvorenije sveučilište u Hrvatskoj koje ima ispravnu percepciju o svojoj ulozi u sredini u kojoj djeluje, ali je isto tako otvoreno i za kritiku, što je, kaže, put prema procesu pozitivnih promjena i doprinosa društvenom napretku, da se znanost integrira u društvo i gospodarstvo na pravi način... Upozorio je i na problem konformizma.

– U znanstvenom radu najvažnija je čestitost, točnost i prezentacija činjenica javnosti na kvalitetan, korektan i neutralan način, a tu mnogi znanstvenici gube svoje ime. Puno puta smo mogli vidjeti da znanstvenici koji su ogromna imena u svojoj struci, zanemare to, da bi se dodvorili ili politici ili novcu ili lobističkim interesima, i tu se može sve izgubiti. Stoga su veliki problemi konformizam i zatvaranje očiju pred očiglednim problemima, kao što su plagiranje, iskorištavanje mladih, ili pak pred sustavom akademskog napredovanja koje je očigledno napravljeno tako da često nisu izabrani najbolji, nego oni koji su ili poslušni, ili oni za koje je pripremljena pozicija...

Foto: S. DRECHSLER

Čini mi se zapravo da je to najveća rak-rana akademskog društva, nečestitost napredovanja, odnosno napredovanje bez temelja i izabiranje nekvalitetnih kadrova. Zato se vrlo često događa da je kuća napravljena na vrlo lošim temeljima. Kada birate studente, asistente, i na kraju profesore, ako nisu birani na temelju kvalitete, onda mislim da je više od 50 posto potencijala institucije izgubljeno, rekao je Đikić.

Opinion makeri

Rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija rekla je da je smisao konferencije »javnosti, široj i užoj, ne samo znanstvenoj, poslati poruku koliko je važno konzultirati znanost s jedne strane, a s druge, koliko je važno da znanstvenici sami osjete taj poriv za društvenim angažmanom, da budu na neki način uzor, da otvaraju pitanja koja se ‘ne smiju’ otvarati, odnosno da otvaraju na neki način tabu-teme, a da opet budu prepoznati, ne kao neka elita zatvorena u bjelokosnim kulama, nego kao ljudi koji uistinu mogu popraviti život sviju nas u svim mogućim aspektima.«

– Držimo da sveučilišta u suvremenom svijetu moraju biti ‘opinion makeri’, te da trebamo uspostaviti bolju komunikaciju između znanosti i društva s jedne strane, te osnažiti javne angažmane znanstvenika te jačati povjerenje zajednice u nas i našu ekspertizu s druge, kaže Prijić Samaržija.

Znanost nije nacionalna, već kompetitivna disciplina

Prof. dr. Igor Mezić rekao je da osobno vjeruje da velika većina znanstvenika nije pod utjecajem ni političkih ni ideoloških načela. Kaže da je znanost, upravo suprotno, vrlo često bila u sukobu s ideologijom jer ideologija nije bila zasnovana na činjenicama, te da misli da će tako i ostati. Kazao je k tome da znanost nije nacionalna, već kompetitivna disciplina koja će, međutim, upravo tako povratno pomoći naciji.

Prof. dr. Dražen Prelec govorio je o etičkim problemima. Naročito je, kaže, štetno kada se znanost preklapa s političkim mišljenjima.

– Tako recimo imate u vladama, kao u američkoj sada, da postoji jedan naboj protiv znanosti, zato jer se znanost smatra kao »leglo« ovih liberalnih, lijevih snaga, što naravno nije točno. A tu je odgovornost znanstvenika da ne smiju znanost shvatiti kao ideologiju, niti automatski misliti ako su znanstvenici da imaju neke posebne prednosti u razlučivanju političkih pitanja. Znanstvenici moraju razlikovati njihovu stručnu sposobnost i njihove političke preferencije, kaže Prelec.

Ugledni panelisti

Panelisti jučerašnje konferenciju bili su članovi Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci: prof. dr. Ivan Đikić, Goethe-Universität Frankfurt am Main, Njemačka, prof. dr. Igor Mezić, University of California, Santa Barbara, SAD, prof. art. Vedran Mimica, Illinois Institute of Technology, SAD, prof. dr. Nenad Mišćević, Sveučilište u Mariboru/CEU Budimpešta, prof. dr. Dražen Prelec, MIT, Cambridge, SAD, prof. dr. sc. Igor Žutić, University of Buffalo NY, SAD.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.