Velika očekivanja

Irena Kregar Šegota: ‘EPK neće donijeti samo nove zgrade i programe, već i novi imidž grada’

Danijela Bauk

foto: Petar Fabijan, D. Monaghan

foto: Petar Fabijan, D. Monaghan

Najviše se ipak nadam da će nam svima ostati urezano sjećanje na jednu sjajnu godinu, ponos na vjeru u jednu viziju, ponos na uspjeh grada, ponos na njegovu prošlost i vjeru u budućnost, odvažnost da gledamo u potencijale a ne u nedostatke i manjkavosti, neka nova energija koju ćemo zajedno uložiti u nove projekte...



Rijeka je ovih dana na trećem monitoringu nad projektom Europske prijestolnice kulture osvojila 1,5 milijuna eura vrijednu nagradu Melina Mercouri. Riječ je ne samo o značajnoj financijskoj nagradi nego i o potvrdi da se projekt EPK u Rijeci uspješno razvija i provodi. O nagradi, programu, ali i naslijeđu ovog najvećeg kulturnog projekta u Hrvatskoj razgovaramo s Irenom Kregar Šegota, direktoricom Sektora partnerstva i komunikacija Društva Rijeka 2020.


Kregar Šegota posjeduje bogato međunarodno iskustvo iz područja kulturnih politika i međunarodne kulturne suradnje – usavršavala ga je pri Gospodarskoj komori grada Pariza, Centru za kulturne politike u Grenobleu i na Ecole nationale d’administration ENA. Prije no što je postala direktorica Sektora partnerstva i komunikacija sa zaduženjima kao što su uspostavljanje i razvoj strateških institucionalnih partnerstva, međunarodni fundraising, organizacija skupova i konferencija te monitoring i evaluaciju projekta, radila je kao savjetnica i viša savjetnica za međunarodnu kulturnu suradnju u Gradu Rijeci, zatim za Lutkarsko kazalište u Rijeci, Ministarstvo vanjskih poslova RH, te kao nastavnik engleskog i francuskog jezika u riječkim srednjim školama. Predsjednica je Francuske alijanse Rijeka od 2003. i potpredsjednica europske kulturne mreže Les Rencontres – LIKE od 2015. godine.


Stabilna potpora


Rijeka je za dosadašnju uspješnu provedbu projekta Europske prijestolnice kulture dobila nagradu Melina Mercouri u vrijednosti od 1,5 milijuna eura. Koliko ta financijska injekcija znači za provedbu projekta, odnosno programa?




– Ovo su svakako značajna financijska sredstva i još jedna dodatna garancija da ćemo uspješno zatvoriti planirani financijski okvir i provesti ambiciozan program na način kako je zamišljeno. No, osim financijskog momenta ova je nagrada značajna i kao potvrda kvalitetnog rada unazad pet godina svima onima koji su radili i rade na projektu te svima onima koji projekt podržavaju i vjeruju u njega, od političke razine do naših sponzora i svih onih koji su se na bilo koji način uključili u projekt.



Imate li kakav novi projekt u razradi? Možda Gastro prijestolnica Europe?


– Drugi EPK često nastavljaju uspješnu godinu novim projektima i titulama. Rijeka će sigurno i nakon 2020., godinama osjetiti pozitivne odjeke EPK godine i to treba iskoristiti. Gastro prijestolnica kulture je nešto na čemu bih vrlo zdušno radila, no dovršimo uspješno najprije ovaj projekt.



Da, nagrada nije samo financijska, ona je i priznanje da je Rijeka na dobrom putu, odnosno da je projekt ozbiljno pripremljen i da je ispunio dosadašnja očekivanja stručnog panela Europske komisije?


– Europska komisija preko predstavnika nezavisnog panela budno prati da sve ono što smo obećali u prijavnoj knjizi bude i realizirano. Panel pritom provjerava da projekt ima stabilnu političku potporu, da je organizacija koja provodi projekt zadržala svoju umjetničku nezavisnost i da ima kapacitete provesti program kako je zamišljeno, da je financijski okvir zadržan i stabilan, da projekt ima snažnu europsku dimenziju koja se očitava kroz broj europskih partnerstava, programe atraktivne za europsku publiku te da odražava i bavi se temama relevantnim za Europu danas. U programskom smislu, važno je zadržati koncept iznesen u natječajnoj knjizi, te predloženi programski okvir ispuniti pojedinačnim programima koji odražavaju vrijednosti zbog kojih grad dobiva naslov europske prijestolnice kulture. Rijeka je sve ove uvjete ispunila na najbolji način.


Naslijeđe EPK


Osim spomenutih faktora, na čemu je još bio poseban naglasak?


– Osim kriterija koje sam navela, u zadnjem monitoringu poseban je naglasak bio stavljen na nasljeđe projekta, odnosno na pitanje što će ostati u Rijeci nakon 2020. godine.


Najvidljiviju ostavštinu projekta Rijeka 2020 svakako predstavljaju infrastrukturni projekti. Obnova industrijskog kompleksa Benčić koja industrijsku baštinu stavlja u novu funkciju urbanistički će unaprijediti izgled središta grada i postati nova kulturno-turistička atrakcija u gradu. Projekt će također proširiti centar grada i na dio oko Exportdrva i Delte koje građani dodatno mogu doživjeti kao mjesto susreta i povezivanja s rijekom i morem.Naslijeđe EPK je međutim puno šire od same novoizgrađene infrastrukture i obuhvaća različite materijalne i nematerijalne elemente.


Što biste vi brendirali kao kulturnu specifičnost Rijeke?


– Mislim da kulturnu specifičnost Rijeke treba promatrati u širem shvaćanju pojma kulture, van same kulturno -umjetničke ponude. Ono što ljudi danas traže su iznimne priče i prilike za autentično iskustvo. Rijeka toga ima u izobilju. Ima jedinstvene slike, zvukove i okuse. Ono što moramo naučiti je kako to dobro prodati.



Tu su i novi programi koji će živjeti nakon 2020. godine?


– Kulturni život grada obogaćen je novim programima i sadržajima kao što su novopokrenuti festivali Tobogan ili Portoetno, dok jedinstveni koncept Dječje kuće na razini Hrvatske već sada privlači veliki interes stručne javnosti i publike. Novi prostori, programi i sadržaji znače i proširenje turističke ponude u gradu. Dva će muzeja dobiti nove prostore u kompleksu Benčić i na brodu Galeb čime se unaprijeđuje ponuda kulturnog turizma koji nije primarno vezan za ljetnu turističku sezonu. Obnavljanjem zapuštene industrijske baštine u centru grada otvaraju se novi prostori za građane grada Rijeke i posjetitelje, a priča o riječkom industrijskom nasljeđu postaje važan dio turističkog predstavljanja grada jer je iznimno zanimljiva, a nedovoljno poznata čak i domaćim gostima. Sama činjenica da je neki grad proglašen europskom prijestolnicom kulture čini ga zanimljivim za turiste tijekom posjetitelje provedbe programa, ali i nakon nje. Nove zelene točke u okviru Zelenog vala dodatno će ozeleniti grad i potaknuti naše razmišljanje o kvaliteti okoliša. Instalacije koje će u okviru programskog pravca Lungomare biti postavljene na deset lokacija na području Kvarnera u suradnji s lokalnom zajednicom, ostat će trajno nasljeđe i turističke atrakcije.



No naslijeđe su i ljudi?


– Projekt je iznjedrio brojne nove producente i menadžere u kulturi kao temelj na kojem se mogu graditi kulturni i kreativni programi u Rijeci i okolici i nakon 2020. Samo u programu Učionice sudjelovalo je preko 1600 polaznika koji su stekli raznovrsna znanja o produkciji u kulturi. Osim profesionalnih edukacija, važno je naglasiti da je i veliki broj Riječana uključen u različite radionice i edukacije što doprinosi razvoju publike, širem poimanju kulture i izgradnji odgovornog građanstva za održivi razvoj.


Važan segment su i međusektorske suradnje i umrežavanje institucija?


– Pokrenute su međusektorske suradnje i umrežavanje institucija na zajedničkim projektima i povezivanje sektora kulture s turizmom, obrazovanjem, znanosti, gospodarstvom, urbanizmom, zaštitom okoliša, socijalnom skrbi. Veliku je ulogu dobio i civilni sektor kroz uključivanje udruga i građanskih inicijativa. Inovativna suradnja s KBC-om kroz povezivanje liječenih ovisnika sa čitanjem, suradnja sa centrom za djecu s teškoćama u razvoju, otvaranje sveučilišta građanima kroz sudjelovanje u više programskih pravaca EPK samo su neki od iskoraka kroz međusektorsku suradnju. Potaknut je razvoj novih sveučilišnih programa, te je planiran cjeloživotni program kulturnog menadžmenta i kulturnih politika te multidisciplinarni program vezan uz arhitekturu i urbane reinvencije. Novoosnovan je i DeltaLab – multidisciplinarni centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam, koji u okviru Rijeka 2020 – EPK programskog pravca Slatko i slano provodi projekt suvremenog promišljanja grada. Povezivanje poslovnog i kulturnog sektora bit će važno nasljeđe za Rijeku 2020 jer se kvalitetni kulturni programi ne mogu isključivo financirati iz skromnih javnih izvora. PartneRI Poslovni klub osnovan je na inicijativu TD RIJEKA 2020 krajem svibnja 2018.godine i djeluje kao udruga gospodarstvenika koji financijski podržavaju kulturne programe. Povećano sudjelovanje građana u javnom životu grada vidljivo je kroz projekte koje su osmislili građani, a koje isto tako biraju građani kroz Vijeće građana dok ih financira Rijeka 2020 u okviru programa Zeleni val i Civilne inicijative. Većina inicijativa pokazuje brigu za neiskorištene i zapuštene javne površine i predlaže nove načine korištenja koji bi doprinijeli povećanju kvalitete života građana. Promiču se teme zelenog i održivog razvoja na način koji je blizak građanima, potiče se sugrađane na suradnju što doprinosi osjećaju pripadnosti susjedstvu i svom gradu i time se jačaju društvene veze i socijalna kohezija.


Nova pravila


Odluka o nagradi je donesena nakon trećeg, završnog monitoringa, a koji je zapravo već peta evaluacija riječkog EPK?


– Sama natječajna procedura uključuje dva prijavna kruga, a nakon imenovanja slijede tri monitoringa. Rijeka se natjecala prema novim pravilima o europskim prijestolnicama kulture koje je Europski parlament donio 2013. za EPK gradove od 2020. do 2033. i koja jasno podcrtavaju da dodjela nagrade Melina Mercuri nije automatska. Također, dok se nagrada ranije dodjeljivala prije same naslovne godine, ona se sada isplaćuje tek u prvoj polovici EPK godine. Panel neke druge gradove obilazi i češće od redovnih monitoringa zbog problema koji se javljaju na terenu. Rijeka je bila ocjenjivana samo kroz tri redovna monitoringa. Monitoringe Europske komisije i panela shvatili smo ozbiljno, imali na umu sve zahtjeve koji se postavljaju pred organizaciju koja provodi projekt te uvažavali komentare panela i koristili ih za poboljšanje našeg rada i provedbu projekta.


Nakon uvodnog predstavljanja, stručni panel je postavljao i dodatna pitanja? Što je bilo u fokusu?


– Nakon uvodnog predstavljanja u trajanju od 45 minuta, panel je 90 minuta postavljao pitanja te ih je posebno zanimao napredak infrastrukturnih projekata, postupak evaluacije projekta, komunikacija prema europskoj publici, razvoj publike, spremnost grada za prihvat velikog broja posjetitelja, i naravno nasljeđe projekta. No, i sami su naglasili da smo u prezentaciji i pisanom materijalu koji je prethodno dostavljen, odgovorili na sva važna pitanja. Većina članova panela prati Rijeku od samog početka, detaljno su upoznati sa svime što radimo i kako napredujem i pohvale s njihove strane puno nam govore.


Na što su posebno dobro reagirali i jeste li možda dobili još kakve dodatne preporuke?


– Sam kulturni i umjetnički program dobio je izvrsnu ocjenu obzirom na njegovu raznovrsnost, bogatstvo i europsku relevantnost. Tim Rijeka 2020 pohvaljen je za odličan i profesionalan rad. Treba naglasiti da je naš tim stabilan od samog početka i da nije doživio ozbiljne perturbacije i smjene kako kod nekih drugih EPK gradova, što je također utjecalo na uspje provedbe projekta.


Dobivši uvid u dinamiku otvaranja infrastrukturnih projekata koja ide po planu, panel je jasno naglasio da je važno da su projekti započeti te da su rijetki EPK gradovi koji su planiranu infrastrukturu završili na vrijeme. Ovaj komentar se posebno odnosio na Galeb. Panel smatra da otvaranje Galeba koncem 2020. godine ili čak 2021. nije negativan trenutak već sadržaj koji će i narednih godina privlačiti brojne posjetitelje.


Bogatstvo projekta


Nagrada nije zasluga samo užeg tima, nego i svih uključenih partnera, ustanova, udruga, institucija i pojedinaca, građana koji sudjeluju u projektu?


– Naravno, i to treba stalno naglašavati kao bogatstvo riječkog projekta. Riječki EPK model od samog početka počiva na mreži partnera, na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Projekt koji će se manifestirati kroz preko 600 pojedinačnih programa, nastao je u suradnji s 220 partnera iz 40 zemalja. U njegovo nastajanje uključene su sve kulturne institucije u gradu, brojne nezavisne organizacije, udruge, skupine i pojedinci, preko trideset JLS u PGŽ, Sveučilište, gospodarski subjekti, brojni drugi partneri. Ovo je nagrada svima koji su se uključili i vjerovali da možemo pokrenuti nešto što će promijeniti grad.


Vi ste zapravo od samog početka u EPK projektu? Kad biste danas morali podvući crtu, jeste li zadovoljni provedbom projekta?


– Sudjelujem u projektu od samog početka i imala sam privilegiju sudjelovati u svim fazama, od početne odvažne ideje da se uopće natječemo do provedbe projekta. Ovo je luda, iznimno naporna vožnja, ali i jedno jedinstveno profesionalno i osobno iskustvo za sve nas koji u njemu sudjelujemo. Poznajem dobro brojne druge europske prijestolnice kulture i timove koji su na njima radili i neskromno tvrdim da možemo biti zadovoljni svime što smo u Rijeci postigli. Projekt od samog početka ide po planu, dva bitna momenta za stabilnost projekta su ispunjena, a to je stabilno financiranja i politička stabilnost. Tu treba naglasiti izvrsnu suradnju s Vladom RH, odnosno Ministarstvom kulture koje projektu od početka daje dogovorenu financijsku i drugu podršku, što nije slučaj u svim zemljama. I u kontekstu prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, svi razumiju važnost i ulogu projekta EPK za cijelu zemlju.


Luka različitosti


Postoji li neki dio programa od kojeg se moralo odustati, odnosno neki dio programa koji je možda neće u potpunosti moći biti realiziran?


– Naravno. Smatramo da je uspjeh jer smo zadržali narativi okvir i programski koncept koji je predstavljen u natječajnoj knjizi. Od tema vode, rada i migracija do programskog okvira koje predstavljaju sedam programskih pravaca. Također, čvrsto su sačuvane vrijednosti koje riječki program komunicira a koje su simbolički artikulirane u sloganu projekta – Luka različitosti. Određeni broj pojedinačnih programa je otpao, što je potpuno normalno i očekivano. Neki programi su otpali jer premda dobro zamišljeni jednostavno nisu bili provedivi zbog raznih razloga, dok smo zbog nekih ciljano odustali jer su financijski bili toliko zahtjevni da bi »pojeli« brojne druge programe vrijedne za zajednicu i nasljeđe projekta.


Zapravo se jedna od ključnih karika tima i upravo ste vi jedna od onih koja riječki EPK predstavlja stranoj publici, odnosno stranim partnerima. Kakve su dosad bile reakcije? Ovih dana projekt je predstavljen i u Parizu?


– Predstavljanje u Parizu bilo je izvrsno i tridesetak okupljenih francuskih novinara nije skrivalo svoje iznenađenje, oduševljenje, interes i želju da što prije posjete Rijeku. Moram priznati da smo često imali ovakva reakcije više van Rijeke nego u Rijeci. Riječki EPK danas je jako poznat i uživa ugled pred europskom stručnom javnošću koja prati ovaj projekt i mnogi segmenti našeg programa uzimaju se kao primjerni i inovativni, kao što je na primjer program Učionice, program uključivanja građana ili pak programi Dječje kuće i 27 susjedstava. Naša je priča dosljedna, a vrijednosti za koje se zalažemo podsjećaju nas na Europu kakva bi trebala biti: uključiva i otvorena. Do kraja godine očekuju nas predstavljanja u Ljubljani, Rimu, Londonu, Šangaju, Stokholmu i Tartuu, a početkom 2020. i u Tokiju.


Relevantne konferencije


Direktorica ste Sektora partnerstva i komunikacija Društva Rijeka 2020 sa zaduženjima kao što su uspostavljanje i razvoj strateških institucionalnih partnerstva, međunarodni fundraising, organizacija skupova i konferencija te monitoring i evaluaciju projekta. Jeste li zadovoljni uspostavom partnerstva i međunarodnim fundraisingom?


– Projekt je uspostavio brojne međunarodne suradnje kako s nizom kulturnih organizacija i umjetnicima, tako i s europskim kulturnim mrežama, međunarodnim organizacijama, veleposlanstvima i kulturnim institutima u RH, međunarodnim fondacijama i gradovima. Uporno i zdušno obilazimo sve njih i predstavljamo projekt, ali i grad i županiju općenito. Od 2016. do 2021. organizirat ćemo i ugostiti brojne relevantne konferencije i sastanke, koji će u Rijeku dovesti nekoliko tisuća sudionika. Vrlo uspješni smo bili i u prikupljanju sredstava od međunarodnih organizacija, te veleposlanstava i instituta u RH, kao i u sudjelovanju u projektima financiranim iz programa Europske unije. Svi ovi momenti pozicioniraju Rijeku i jačaju naše kapacitete umrežavanja koji su zalog buduće međunarodne suradnje te na koncu dovode u Rijeku sudionike koji će se sigurnu vratiti i kao privatni posjetitelji.


Iako na početku šira riječka javnost nije u potpunosti saživjela s projektom, neko se čini da je u proteklih pola godine se javna percepcija dosta promijenila?


– Jedan od težih zadataka u svakoj europskoj prijestolnici kulture, pa tako i u Rijeci, je upravljanje očekivanjima. Koliko god ovaj projekt bio golem, on ima svoja jasna ograničenja, vremenska i financijska, i prije svega je projekt u kulturi. Bez obzira na to, često čujemo očekivanja koja prelaze mogućnosti ovog projekta. Također, što je donekle i razumljivo, odmah nakon dobivanja titule svi su željeli znati što će se u Rijeci dogoditi 2020. Bogat i kvalitetan program s jakom međunarodnom dimenzijom traži vrijeme za razvoj i provedbu. Sada je taj program spreman. Sada znamo sve detalje o tome što će se u Rijeci dogoditi 2020 i možemo o tome komunicirati na konkretan način. Isto tako, tim Rijeke 2020 sada je u punom sastavu s najboljim snagama u svim područjima pa tako i u području komunikacije i marketinga, i to se osjeti.


Imate bogato međunarodno iskustvo iz područja kulturnih politika i međunarodne kulturne suradnje. Ovakvi projekti vam nisu uopće strani?


– Povezivanje ljudi različitih kultura, sredina, govornih područja, interkulturalni dijalog je nešto u što jako vjerujem i što me pokreće. Od početka svoje karijere radila sam na projektima koji su uključivali međunarodnu komponentu, no europska prijestolnica kulture je po svim svojim elementima najveći kulturni projekt za sve nas koji na njemu radimo i uostalom najveći kulturni projekt ikada u Hrvatskoj.


Urezano sjećanje


Što će Rijeci ostati nakon 2020.?


– Rijeci će ostati nove zgrade i programi u kulturi, nova znanja, novi imidž grada. Najviše se ipak nadam da će nam svima ostati urezano sjećanje na jednu sjajnu godinu, ponos na vjeru u jednu viziju, ponos na uspjeh grada, ponos na njegovu prošlost i vjeru u budućnost, odvažnost da gledamo u potencijale a ne u nedostatke i manjkavosti, neka nova energija koju ćemo zajedno uložiti u nove projekte. Rijeka 2020 je tek početak!