RIJEKA Josip Katalinić, saborski zastupnik Mosta u mirovanju, te zastupnici Slaven Dobrović i dr. sc. Ines Strenja zatražili su od gradonačelnika Vojka Obersnela da napokon poduzme konkretne mjere kako bi stanovnici Marčelja sačuvali svoje zdravlje.

– Strpljenja za obećanja i eksperimentiranje više nemamo. Ne možete očekivati bolji rezultat ako stalno ponavljate iste greške. Budući je Rijeka najveći proizvođač otpada na Marišćini, te uzrok najvećeg dijela smrada, danas smo ovdje kako bismo podučili gradonačelnika Vojka Obersnela što on i gradsko vijeće moraju poduzeti kako bi se mještani Marčelja riješili smrada ovog političkog projekta, rekao je Katalinić i podsjetio na sva obećanja o otklanjanju smrada, počevši od bivšeg direktora Ekoplusa Josipa Dedića, koji je na kraju podnio ostavku, do ministra Tomislava Ćorića koji je najavio privremeno zatvaranje Marišćine, ali joj je umjesto toga dao novu okolišnu dozvolu.

Slaven Dobrović je istaknuo da je jedino rješenje za neizdrživo stanje na Marišćini hitno uvođenje odvojenog prikupljanja biootpada, te pogon za kompostiranje.

– Nužno je stvoriti uvjete za konverziju otpada u sirovine, što je osnovna zadaća gospodarenja otpadom današnjice. Mi nudimo rješenja, predlažemo poboljšanja, ali ne zaboravljamo na odgovornost onih koji su godinama inzistirali na provedbi loše konceptualne i tehnološke zamisli koja na Marišćini stvara probleme, troškove i ugroze, a interesnim skupinama koje su je izgradile pruža zaradu. Alternativna ekološka rješenja, kao i usporedba s CGO konceptom, prezentirana su u Rijeci još 2013., pa se neupućenost i neznanje odgovornih ne može prihvatiti kao opravdanje za današnju poraznu situaciju, rekao je Dobrović.. a na pitanje novinara zašto nije zatvorio Marišćinu dok je bio ministar, kazao je da za to nije bilo uvjeta i da su se radili probni procesi te da bi država i tom slučaju tada morala platiti velike penale Europskoj uniji.

Ines Strenja Linić kazala je da smrad nije samo neugodan, već ima utjecaja na zdravlje.

– Upravljanje zdravstvenim rizicima u okolišu od ključne je važnosti za zdravlje ljudi i ovdje je povjereno prvenstveno Zavodu za javno zdravstvo koji mora prepoznati, evaluirati, odabrati i znati implementirati aktivnosti koje će u cijelosti ukloniti zdravstveni rizik za neku populaciju izloženu štetnim utjecajima iz okoliša ili ih barem umanjiti. Dosada nismo uspjeli dobiti jasnu potvrdu jesu li oni uopće prepoznali utjecaj svih oni silnih prekoračenja ili priznali da je upravo smrad ono što svakodnevno i to godinama narušava kvalitetu života mještana do granice utjecaja koja dovodi do narušavanja zdravlja, jer su bespomoćni i zatvoreni u svojim kućama i ne vide izlaz, osim iseljavanja, istaknula je Ines Strenja.