RIJEKA Nacionalna javnozdravstvena kampanja »Mi možemo. Ja mogu« čiji je glavni cilj donošenje nacionalnog plana borbe protiv raka koji bi dugoročno trebao dovesti do smanjenja mortaliteta od raka i uspostaviti registar o ishodima liječenja predstavljena je jučer na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

U Hrvatskoj su 2014. godine zabilježeno 21.434 novooboljela, pri čemu je kod 10.045 novooboljelih žena u Hrvatskoj prvi put probijena brojka od deset tisuća. Zabrinjavajuće je pritom što je Hrvatska u odnosu na druge zemlje Euopske unije na drugom mjestu po smrtnosti od raka dok je incidencija raka u okvirima prosjeka zemalja EU.

– Predviđanja su da će do 2030. godine porast incidencije biti za 69 posto dok će smrtnost porasti za 73 posto. Pritom razvijene zemlje i danas imaju porast incidencije, ali i niži mortalitet koji pak raste u zemljama u razvoju. Hrvatska je od 1995. do 2014. zabilježila porast incidencije za 30 posto.

Činjenica je da u Hrvatskoj još nismo uspjeli staviti pod kontrolu maligne bolesti i bilježimo porast smrtnosti koja je najvažniji pokazatelj uspješnosti borbe protiv raka, rekla je doc. dr. Ingrid Belac Lovasić, predstojnica Klinike za onkologiju i radioterapiju u KBC-a Rijeka.

Iako je na predstavljanju kampanje bilo puno riječi i o prevenciji i preventivnim programima, doc. dr. Belac Lovasić jasno je poručila da samo prevencija i rano otkrivanje nisu ključ uspjeha u borbi s malignim bolestima.

– One mogu doprinijeti smanjenju smrtnosti samo ako ih prati najbolje moguće liječenje, naglasila je doc. dr. Belac Lovasić.

Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu koja je uz Udrugu »Sve za nju« jedan od inicijatora i promotora kampanje »Mi možemo. Ja mogu« naglasio je da samo nacionalni plan borbe protiv raka može Hrvatskoj donijeti jednake uvjete liječenja za sve, počevši od dijagnostike, liječenja pa sve do palijativne skrbi dok je Ljiljana Vukota iz Udruge »Sve za nju« naglasila važnost uspostave registra o ishodima liječenja. Posebno važnu ulogu ima trajna edukacija populacije kroz zdravstveno opismenjavanje, istaknuo je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina.

Prema riječima ravnatelja riječke bolnice prof. dr. Davora Štimca, kraj izazvan zloćudnom bolesti najteži je kraj i izaziva patnje, ne samo bolesniku, već i njegovoj okolini. Na poboljšanju liječenja oboljelih od raka, prema njegovom mišljenju, aktivno moraju raditi tri strane – tijela koja odlučuju o novcu, medicinsko osoblje i udruge.

– Kao gastroenterolog podupirem nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, no moram reći da se tek svaki peti građanin odaziva na besplatno testiranje, a rak debelog crijeva otkriven u ranoj fazi u potpunosti je izlječiv. Samo govoreći o tome koliko su maligne bolesti teška, ali svakodnevna pojava, postignut ćemo podizanje svijesti. Zato, dok smo zdravi, razmišljajmo o tome da jednog dana možemo biti bolesni, poručio je Štimac.