Hrvati sve manje putuju u Tunis, Egipat i Izrael

Osjeti se pad, osobito kod destinacija poput Izraela i Jordana. Čak smo planirali i grupu za Iran, no teško je očekivati da će naši građani pohrliti u ovu zemlju, kazao je Ivan Pukšar, direktor Kompasa Zagreb

RIJEKA » Svaka pomisao na sukob u turističkim krugovima stvara nelagodu s obzirom na krhkost turističkih tokova, osjetljivih na pitanja sigurnosti i stabilnosti. Tome su zorno posvjedočili u Tunisu koji je gotovo izgubio turizam uslijed »arapskog proljeća«.

Jedna od turističkih velesila – Egipat, također je lani, nakon svrgavanja Muhameda Mursija, imao pad od 80 posto te izgubio preko noći 7 milijarda eura turističkih prihoda. Ova je godina nova žarišta donijela u Ukrajini, a rasplamsali su se i sukobi u Siriji i Iraku, dovevši nesigurnost pred vrata šeste turističke velesile u svijetu – Turske. Ova se zemlja s napetostima u svom neposrednom susjedstvu bori već nekoliko godina pa je već u 2012. bilo govora kako je zbog njih te godine Tursku posjetilo 2 milijuna manje gostiju.

  Što će biti dalje i kako će borba protiv Islamske države (ISIL) utjecati na turizam Turske, ali i cijelog Mediterana, pa i svijeta, još je neizvjesno. Hrvatska se i sama priključila koaliciji koja se bori protiv džihadista Islamske države u Siriji i Iraku te tako neposredno postala dijelom te budućnosti.

  Komentirajući situaciju na tržištu putovanja, Ivan Pukšar, direktor hrvatskog touroperatora Kompas Zagreb, ukazao je kako se osjetljivost na krizna žarišta smanjila nakon napada na »twinse« u New Yorku.

  – Rekao bih da su ljudi nakon toga postali manje osjetljivi. Iako su Hrvati po tom pitanju ipak osjetljiviji. Što se Hrvatske tiče, osjeti se pad, osobito kod destinacija poput Izraela i i Jordana koje su ranijih godina lijepo išle. Čak smo za ovu godinu imali planiranu i grupu za Iran, no teško je za očekivati da će naši građani pohrliti tamo, kazao je Pukšar navodeći kako su im propali i planovi o aranžmanima za Libanon i Bejrut te kako su morali otkazati čarter iz Izraela. Ukazao je i na posljedice sukoba unutar Egipta u kojem rade praktički samo Sharm el Sheik i Hurgada, odnosno destinacije na Crvenom moru koje su većinski pod upravljanjem stranog kapitala. Hrvati više ne preferiraju ni odlazak u Tunis.

  Dodao je i kako se pribojava terorističkih napada u nekim »razvikanijim« destinacijama u Europi ili SAD-u što bi moglo utjecati na svjetska kretanja umanjujući dolaske s Dalekog istoka.

Predsjednik Udružanje hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Europskog udruženju putničkih agencija (ECTAA), Boris Žgomba, naveo je kako se ove godine u Hrvatskoj osjetio utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba, no kako su na manje dolazaka utjecali i faktori poput devalvacije rublje. Novo krizno žarište na Bliskom istoku svakako nije dobro ni za Europu zbog mogućih implikacija po pitanju sigurnosne situacije i eventualnih terorističkih napada. Na tržištu za sada nema nekih poremećaja.   – Prodaja nije započela tako da nemamo relevantnih pokazatelja utječe li ova situacija na europsko tržište. Sigurno je da pratimo situaciju te da ćemo u slučaju potrebe reagirati kroz marketing i informiranje putnika, zaključio je.

  – Latentna opasnost postoji, no teško je reći kako i u kojoj mjeri će se odraziti na turizam, dodao je Pukšar.

  Selimir Ognjenović, direktor njemačkog touroperatora ID Riva tours speciliziranog za Hrvatsku, kazao je kako smatra da će u turističkom smislu stradati ratnim sukobima zahvaćeno područje, ali i kako bi se slike terorizma i stradanja mogle reflektirati na putovanja općenito.

  – Kad je situacija takva, ljudi se manje kreću. Doista ne možemo još govoriti kako bi se događanja na Bliskom istoku mogla odraziti na nas, odnosno hoće li Hrvatska dobiti dio gostiju iz Turske. Volio bih da ostanemo zemlja poznata po sigurnosti i miru, kazao je Ognjenović navodeći kako na njemačkom tržištu nema poremećaja uslijed eventualnog snižavanja cijena zemalja poput Turske. Bukinzi za 2015. tek počinju i prelijevanje, poput onog iz Egipta ili Grčke, bit će očitije u prosincu.